Bosnjaci.Net - Najcitaniji Web Magazin Bosnjaka u Bosni i Hercegovini i Dijaspori
Naslovna  |  Arhiva  |  Pretraga  |  Redakcija  |  O Bosnjaci.Net  |  Kontakt  |  Bosniaks.Net English

Kolumne

Zapis iz Blagaja
VELAGIĆI IZ VELAGIĆEVINE
Autor: Dr. sc. Ibrahim Kajan
Objavljeno: 23. May 2016. 01:05:41

Dr. Ibrahim KAJAN: Nije čudo da se pred ovim kompleksom zaustavi - fascinacijom ljepote, svako ljudsko oko! Raskošni dom Velagića, zapisano je, predstavlja „najcjelovitiji skup obiteljskih kuća sa okućnicom, u punom manifestnom dometu stambene kulture hercegovačke prošlosti“.


Zastali smo gotovo na početku blagajske ceste što se spuštala prema ribnjaku i tekiji, baš na onom mjestu gdje se od nje odvija jedini, kratki strmi sokak na desnoj strani. Velagića sokak, tako su ga zvali od doba kad Velagićevina bi izgrađena i od kada Velegići tu obitavaju.

Sokakom su se, baš tog trenutka, uspinjali konji pod teškim džakovima i hararima, praćeni koščatim agama iz kuće Velagića, s poslugom s fesovima obavijenim platnom, ili gologlavim, ili s ahmedijama nevješto složenim. Oni izađoše, a s dna sokaka tad izjahala djevojka u sedlu, licem velom prekrivenim. Bila je - Vlasta Knezović! Snimao se film, jedan od najuspješnijih, Ugursus, po romanu mladog Nedžada Ibrišimovića.

Te slike historije prekrivene su novim kalendarom, ali Velegićevina je ista, tu, na istom mjestu, s novim vlasnicima, nasljednicima četvorice prošlostoljetnih, u socijalizmu osiromašenih Velagića, Ali-bega, Omer-bega, Muhamed-bega i Mehmed-bega, čiji je sin Teufik nedavno na Ahiret preselio i narod ga u haremluk džamije Ali-pašine u Sarajevu pokopao.

Velagići su, po porodičnoj predaji, Bošnjaci porijeklom iz Mađarske. Protjerani su u Bosnu nakon pada turske uprave u mađarskim i austrijskim područjima Like i Korduna krajem 17., a po historijskim podacima, u Blagaju obitavaju – od početka tog tog stoljeća.

Velagićevinu u Blagaju čine obiteljske kuće s popratnim objektima, avlijama, londžom, aharom, mlinicama i stupom na bistrom rukavcu Bune pune pastrmki.



Svaki put smo ulazili na drugu kapiju u raskošnu ljepotu kompleksa. Oručeviću smo dolazili s Teufikom na ulaz u neposrednoj blizini ribnjaka. Muhamedu smo, čini mi se, ušli s ocem mu Fuadom kroz kapiju ahara, a Milaviću, kroz glavni ulaz niza sokak gdje smo davno pogledom susreli Vlastu Knezović na vilinskom atu.

Porodična predaja ne zna precizan datum početka gradnje kompleksa, ali po „arhivskim zabilješkama, analogiji i stilskim obilježjima“, došlo se do spoznaje da su ga započela podizati trojica braće Velagića u godini 1776. Fantastičnu porodičnu naseobinu strukturiraju tri zasebne cjeline odvojene od ostalog svijeta - zidom i rijekom.

Jedna stambena cjelina se sastoji od kuće, avlije i bašče. U avliji su kuhinja, drvarnica, ostava, ahar, predaharluk, česma, kapija, kapidžik i cvjetnjak. U kućama za stanovanje prostorije su nanizane oko središnjeg predsoblja. Gotovo u svakoj odaji bogato su rezbarijom ukrašeni strop i drveni namještaj, ugrađeni dolafi za knjige i musandere za posteljinu i sobna kupatila, hamamdžike. U divanhani je peć od glaziranih lončića. Kuće su pokrivene kamenim pločama, a stoljetne fasade, s brojnim pendžerima okrenutih suncu, razigrane su i otvorene poput emocija „prema prirodom okruženju i rijeci Buni“. Avlije su povezane stazama popločanim riječnim oblucima. Nije čudo da se pred ovim kompleksom zaustavi - fascinacijom ljepote, svako ljudsko oko! Raskošni dom Velagića, zapisano je, predstavlja „najcjelovitiji skup obiteljskih kuća sa okućnicom, u punom manifestnom dometu stambene kulture hercegovačke prošlosti“.



Historija i predaja pamte obitelj kao vrijedne i dobroćudne ljude. Po zakladnici se pamti Velija Velagić. On je prije 1634. uvakufio mlin s pet vitlova i stupu za valjanje sukna na rijeci Buni. Po učinjenu dobru pamti se i Belfa-Kadira, kćerka Ali-bega Velagića, jer je most Karađozbegov o svom trošku g. 1849. obnavila. Pamti se i Teufik Velagić, mladomuslimanski robijaš kojem su, osim oduzimanja slobode, oduzeli i pravo na imovinu. Naši stari, austrijski emigranti i nedavni prognanici dobro se sjećaju njegova prilježnog humanitarnog rada, njegova intelektualnog truda u pustoj zapadnoj emigraciji i, najposlije, znaju ga i kao jednog od obnovitelja bošnjačke nacionalne renesanse s ljudima oko „Bosanskih pogleda“, vakifom Adilom Zulfikarpašićem i akademikom Smailom Balićem.

Najposlije, zna se: ljepotu iza sebe ostavljaju samo dobri, oni koji su koristili drugima. Ljudi, koji su djelima dosegnuli svoje vizije – svojom čežnjom!



Ostali prilozi:
» SINAN GUDŽEVIĆ O NJEGOŠU I GORSKOM VIJENCU
Šemso Agović | 17. May 2021 17:38
» DEFTER HEFTE VAPI ZA MENTALNO-MORALNOM DEFINICIJOM
Amir Telibećirović | 17. May 2021 16:39
» INICIJATIVA, LUSTRACIJA I DEPORTACIJA
Omer Šarkić | 17. May 2021 16:07
» POČELO JE POČELO, TEŠKO LI JE NAMA
Mr. Milan Jovičić | 17. May 2021 15:57
» GENERAL POSLIJE BITKE
Željko Milićević | 16. May 2021 16:36
» JESMO MALI, ALI SMO FAŠISTI
Šemso Agović | 15. May 2021 15:52
» OTVORENI ODGOVOR NA OTVORENO PISMO RABBINU DR. RON KRONISHU
Dr. Mustafa Cerić, reisu-l-ulema (1993 - 2012) | 15. May 2021 14:49
» ŠTA JE NAMA RODNA GRUDA?
Rusmir Šerifović | 12. May 2021 20:59
» MOSTOVI STRAVE I UŽASA
Sulejman Aličković | 10. May 2021 14:55
» MIJATOVIĆU, ZAR BAKIR NIJE BIO U PRAVU KAD JE UKAZAO NA OPASNOST OD GENOCIDAŠA?
Dr. Mustafa Cerić, reisu-l-ulema (1993 - 2012) | 09. May 2021 18:05
» SJEĆANJE NA RAMAZANE U RATU
Dr. sc. Amir Ismić | 08. May 2021 17:14
» „PUZEĆI ŠERIJAT“ – ŠTA JE TO?
Dr. Mustafa Cerić, reisu-l-ulema (1993 - 2012) | 08. May 2021 16:32
» HRANI PSA DA TE UGRIZE
Muhamed Mahmutović | 07. May 2021 19:03
» APSURDI
Aziz Hurem | 07. May 2021 19:00
» STID ME TUĐE SRAMOTE
Sead Zubanović | 05. May 2021 19:10
Ostali prilozi istog autora:
» IZ HUMUSA NARODNE KULTURE LIJEČENJA
22. September 2017 21:54
» BEZ KRIŽA, POKRŠTAVANJE
14. April 2015 18:08
» PISMA IZ DRUGOG VREMENA
05. April 2015 13:30
» POVRATAK MUJAGE KOMADINE
30. March 2015 02:10
» ĆUPRIJA KOJA SE NARUGALA
14. March 2015 16:20
» ZOV NEPOSPREMLJENIH KOSTIJU
02. February 2015 17:16
» MUJAGA
21. January 2015 02:16
» OTKRIĆE UNIŠTENIH PISACA
04. November 2014 09:32