Komentari
U Orašju i Brčkom predstavljena nova knjiga Isnama Taljića „Opet ćemo se vidjeti ispod crvene jabuka – Roman o sultanu Fatihu, Bošnjacima i Bosni“
ROMAN ZA ČISTU DESETKU
|
|
Autor: Mirsad Arnautalić
Objavljeno: 10. September 2012. 13:09:59
Na promocijama u Orašju i Brčkom govorili akademik prof. dr. Ferid Muhić i sandžački muftija Muamer ef. Zukorlić
Kao doprinos manifestaciji obilježavanja 150-godišnjica džamije Azizije i 150-godišnjice postojanja ovoga grada nastalog progonstvom Bošnjaka iz knjaževine Srbije, u Orašju je, a potom u Brčkom, gradu iz kojeg su također Srbi protjerali Bošnjake prije 20 godina, upriličeno prvo predstavljanje novog romana Isnama Taljića pod naslovom „Opet ćemo se vidjeti ispod crvene jabuke – Roman o sultanu Fatihu, Bošnjacima i Bosni“.
Bio je to u pravom smislu kulturni događaj. Ispunjena su sva sjedišta u kongresnoj dvorani hotela Riviera“ u Orašju, a potom i dvorani prelijepo uređene zgrade „Islahijata“ u Brčkom. Dvosatnim promocijama nisu prisustvovali samo mještani, nego je bilo i gostiju iz Tuzle, Sarajeva, a Medhet Kajević iz Prijepolja proputovao je 2.200 kilometara iz Njemačke u Orašje i nazad isključivo zato da bi prisustvovao promociji romana u Orašju i sreo se s autorom i promotorima!
Istina koja nije samo literarna
O ovome romanu, kao izuzetnom književnom djelu, može se govoriti s različitih aspekata i o njegovim različitim demenzijama. Svakako je to roman izrazitog, jedinstvenog stila i njegovo čitanje predstavlja izuzetan doživljaj. To je, otvarajući književnu večer ispred organizatora u Orašju, istakao profesor Mirsad Arnautalić.
– Realiziran s iskustvom jedanaestog objavljenog romana koji potpisuje Isnam Taljić, ovaj roman je strukturalno organiziran uporedo tradicionalno i moderno. Ezoterično i egzoterično međusobno se prepliću tako da se brišu granice između tih određenja, pa se i stvarnosno doimlje kao fiktivno, a fiktivno kao stvarno, ali ne na način izmišljenog magičnog realizma, nego je dostignuta književna alhemija relizirana na shvatanju i doživljavanju svijeta i svjetova u granicama islamske duhovnosti... U romanima koji se bave sultanom Fatihom na drugim jezicima pokušaji literarizacije uglavnom se svode na nesumnjivo veliki događaj osvojenja Konstatinije / Carigrada. Ali, i o tome se ili bezočno laže ili se – i na savremenom turskoj jeziku – piše ili prepatetično ili nemušto ili, pak, s holivudskim blještavilom, u šta se osvjedočujemo i ovim filmom „Feth 1453.“. Ovo je prvi roman, i ne samo na ovim prostorima, kojim je obuhvaćen cjelolokupan život sultana Fatiha, sa čime je – za bošnjačkog književnika podrazumijevajuće – u romanu prožeta povezanost sultana Fatiha s Bosnom i Bošnjacima, čemu je prethodilo izuzetno smutno vrijeme, a o tome su stoljećima podmuklo predočavane laži o tom narodu i ovoj zemlji, tako da roman razotkriva i istinu koja nije samo literarna – rekao je Arnautalić.
Govoreći na predstavljanju romana u Brčkom, profesor Mustafa ef. Gobeljić, glavni imam Medžlisa Islamske zajednice u Brčkom, podsjetio je na riječi Safvet-bega Bašagića i doveo ih u vezu s objavljivanjem ovoga romana Isnama Taljića:
¬– Jedan narod može izgubiti moć i gospodstvo; slava njegovog oružja može isplaviti, bajrak pod kojim je vojevao može postati plijen neprijatelja, njegova prava i pravice mogu se pretvoriti u mrtva slova. Kratko rečeno, jedan narod može doživjeti pravi politički, socijalni i ekonomski fijasko u svojoj postojbini. Sve je to privremeno, sve može biti od danas do sutra. Ali, ipak ima nešto što nije prolazno, što ne može ni puki slučaj ni najljući neprijatelj uništiti, a to su umotvorine koje mi zovemo literaturom. U tome carstvu ni sila, ni slučaj, ni zub vremena ne može pomračiti umne stečevine naroda koje je on privrijedio, kad je pobijedio barbarstvo i neznanje. Taj trijumf ostaje na vijeke, jer je on amanet budućih naraštaja i vremena.
Sultan Fatih je prekinuo prvi genocid nad Bošnjacima
Isnam Taljić je podsjetio da se prije 549 godina, nekako u ovo doba godine, preko Bosne i Sandžaka, koji je, znatno prije toga bio sastavni dio zajedničke teritorije Bosne u okvirima Osmanskog sultanata, vratio se u Istanbul veliki sultan, jedna od naznamenitijih ličnosti ukupne povijesti – Muhammed Mehmed Fatih, Božija sjena na Zemlji, čovjek najavljen i potvrđen hadisom. Tada je sultan Fatih imao 31 godinu i izgledao baš kao na portretu s naslovne strane ovoga romana. Svi ostali portreti predstavljaju ga kao starog. To je jedna u nizovima gnusnih podvala. Jer, sultan Fatih nikad nije bio star: otišao je s ovog svijeta s 49 godina. Kako je to bilo? Nakon pomnih istraživanja, i o tome u ovome romanu, na koji je predugo čekano da se pojavi na bosanskom jeziku.
– Četiri godine sam skrhao u ovoj roman – kazao je Taljić i nastavio: – Prijatelj mi kaže: Četiri godine se vode ratovi. Baš tako, četiri godine sam ratovao sa proturječnostima, neistinama i nametnutim predrasudama napisanih historija; kršćanskih – koje bezočno izmišljaju i kriju istinu, jer smatraju sultana Fatiha svojim najvećim neprijateljem, i nemuštih muslimanskih historija, koje se zaustavljaju na osvojenju Konstatinije/Carigrada, kao nesumljivo velikom događaju, ali o tome pišu prepatetično ili arogantno, tako da se tu ne vidi sultan Fatih u njegovoj suštini, kao čovjek i jedna od najintrigantnijih ličnosti u cjelokupnoj povijesti. Nametnulo mi se na hiljade pitanja i uporno sam tragao za odgovorima. Uspio sam doći i do dokumenata i knjiga koje su inače nedostupne. Posebnu brižljivost iziskivalo je traganje za istinom o bitnim pojedinstima boravka sultana Fatiha u Bosni, gdje je bio dva, zapravo i tri puta.
Isnam Taljić je istakao da sultan Fatih nije donio islam u Bosnu. On je u Bosni zatekao mnogo muslimana, a više više od polovine ukupne teritorije Bosne, računajući i sav Sanžak kao Bosnu, bilo je pod upravom Osmanskog Sultanata.
– Istina je da je sultan Fatih tada zaustavio strašni genocid nad Bošnjacima koji je dugo provođen u strahovitim križarskim ratovima i Bošnjaci bi ubrzo bili istrebljeni s te teritorije Bosne. Sultan Fatih je zaustavio istrebljenje ovog naroda. Šta je tada bila teritorija Bosne i snaga starih Bošnjaka spram sjaja i ukupne veličine Endelusa, u kojem su – nakon 800 godina izgradnje još nedostignute civilizacije – baš tih godina, nestajali i posljednji muslimani u Iberiji. Čudno je da o tome ne pišu ni pomni istraživači genocida nad Bošnjacima – kazao je Isnam Taljić
Vraćanje svijesti o našoj uspravnosti i ispravnosti
Svojevrsnu potvrdu značaja i vrijednosti nove knjige Isnama Taljića predstavlja to što su se pozivu organizatora da govore o romanu „Opet ćemo se vidjeti ispod crvene jabuke – Roman o sultanu Fatihu, Bošnjacima i Bosni“ odazvali prof. dr. Fuad Muhić i muftija Muamer ef. Zukorlić.
– Došao sam s posebnom radošću u ove gradove na sjevernoj granici Bosne i Hercegovine na desnoj obali Save da bih izrazio punu podršku Isnamu Taljiću kao autoru koji je napisao roman o izuzetno velikoj temi – kazao je novopazarski muftija Mauamer ef. Zukorlić, koji je prisutne prijatno iznenadio znalačkom književnom analizom, posebno ističući da je to roman s jasnom mozaičnom strukturom, pri čemu autor kombinira historijske i fiktivne likove, pisan raskošnim stilom i filigranski izbrušenim rečenicama.
– Ovaj roman je trebao ne samo Bosni i Bošnjacima, a treba Bošnjacima i Bosni. Sultan Fatih je najznačajnija muslimanska ličnost u posljednjem mileniju. I jedini ne samo u posljednjem mileniji nego još od vremena ashaba i neposredno poslije toga doba koji je potvrđen hadisom. To je taj raspon, ta vertikala od Muhammeda, s.a.v.s., do Muhameda Fatiha, što je pravo ime sultana Mehmeda Fatiha. Iz ovoga romana postaje jasno zašto je odabran ovaj čovjek. Autor je proniknuo u dubine slojevitosti ličnosti sultana Fatiha i zato ovaj roman zaslužuje izuzetnu našu pažnju na toj relaciji srca i razuma, što je stalna nit koja se prepliće kroz roman, posebno i time što je život sultana Fatiha presudno isprepleten i sa Bošnjacima i Bosnom. Uloga ovog i ovakvog romana ima veliki značaj u našem poticanju na razmišljanje o stvarnim duhovnim činjenicama i tome da je Bosna
mubarek zemlja koja je obdržala svoje posebnosti, a Bošnjaci definitivno zaslužuju svako poštovanje time što su obdržali ovu zemlju i svoje osebenosti. Isnam Taljić nama pomaže da time što nam ovim romanom iz podsvijesti vraća u našu svijest našu uspravnost i ispravnost. Kultura nikako nije sve što nam se nudi. Naša bošnjačka kultura je ono što nije u sukobu s našim osnovnim principima, principima islama – kazao je, između ostalog, glavni muftija Islamske zajednice u Srbiji Muamer ef. Zukorlić, veoma nadahnuto povezujući analizu romana sa aktuelnom zbiljom, završivši svoj govorenje riječima: – Eh, da je nama više Isnama.
Magićnost Bosne i čudo Bošnjaka
– Ovo je izvanredna knjiga, iz kategorije najrjeđih. Isnam Taljić je pogodio usred mete, u desetku. Zato, desetka za roman! – kazao je profesorski akademik Fuad Muhić, predsjednik Bošnjačke akademije nauka i umjetnosti. – Nije naslov ove knjige samo „Opet ćemo se vidjeti ispod crvene jabuke“; sastavni dio naslova, a ne podnaslov, predstavlja i ovo: „Roman o sultanu Fatihu, Bošnjacima i Bosni“, kao što ime autora na naslovnoj strani potvrđuje da se našao pravi pisac za pravu knjigu. Tako je nastao i ovaj sjajni roman i neobični roman koji je mogao napisati samo Isnam Taljić i niko drugi. Ovo je knjiga kojoj nema slične, koju ćemo, ne bez određenih rezervi teorijskog karaktera, odrediti kao historijski roman. Knjiga je ovo o faktima i istini, ali mnogo više o istini nego o faktima, jer je njeno centralno poetičko načelo zasnovano na uvjerenju da je istina uvijek više nego zbir fakata! Istinu ove knjige često otkrivaju, otvaraju, pokazuju i pronalaze najnevjerovatnije okolnosti, naznake i događanja potpuno nezavisni od poznatih fakata. Bitne istine i prosvjetljanja ovog Isnamovog romana čitalac dobija upravo na taj način, nekom vrstom napuštanja svijeta poznatih i uobičajenih činjenica i uvođenjem u onaj transcendentni svijet skriven iza zavjese kod koje zastaju sva naša čula, a uobičajeno racionalno znanje priznaje svoju nemoć i odustaje od dalje potrage... I vidite, jasno, pred očima, Bosnu! I opet zavolite Bosnu šumovitu, Bosnu brdovitu, Bosnu kroz koju protiču bistre rijeke, Bosnu cvjetnu, prepunu sunčanih livada, procvjetalih voćnjaka, sjenovitih bašči i tihih ružičnjaka. Osjetite, doživite i prihvatite magičnost Bosne i čudo Bošnjaka – predskazanih i najavljenih hasli muslimana u snoviđenjima i Svetoj knjizi – ugledate Bosnu prekrivenu velikim bijelim šatorom na kom je jabuka od crvenog zlata! – kazao je akademik Ferid Muhić.
S promocije u Oršju: Mirsad Arnautalić, Ferid Muhić, Isnam Taljić, Muamer ef. Zukorlić |  S promocije u Brčkom: Mustafa ef. Gobeljić, Ferid Muhić, Isnam Taljić, Muamer ef. Zukorlić |
Kao doprinos manifestaciji obilježavanja 150-godišnjica džamije Azizije i 150-godišnjice postojanja ovoga grada nastalog progonstvom Bošnjaka iz knjaževine Srbije, u Orašju je, a potom u Brčkom, gradu iz kojeg su također Srbi protjerali Bošnjake prije 20 godina, upriličeno prvo predstavljanje novog romana Isnama Taljića pod naslovom „Opet ćemo se vidjeti ispod crvene jabuke – Roman o sultanu Fatihu, Bošnjacima i Bosni“.
Bio je to u pravom smislu kulturni događaj. Ispunjena su sva sjedišta u kongresnoj dvorani hotela Riviera“ u Orašju, a potom i dvorani prelijepo uređene zgrade „Islahijata“ u Brčkom. Dvosatnim promocijama nisu prisustvovali samo mještani, nego je bilo i gostiju iz Tuzle, Sarajeva, a Medhet Kajević iz Prijepolja proputovao je 2.200 kilometara iz Njemačke u Orašje i nazad isključivo zato da bi prisustvovao promociji romana u Orašju i sreo se s autorom i promotorima!
 Izuzetne promocije: Ferid Muhić, Isnam Taljić, Muamer ef. Zukorlić  Medhet Kajević iz Prijepolja proputovao je 2.200 kilometara iz Njemačke u Orašje i nazad isključivo da bi prisustvovao promociji romana: Na slici je s Feridom Muhićem i Muamerom ef. Zukorlićem |
 Naslovna strana novog romana Isnama Taljića |
O ovome romanu, kao izuzetnom književnom djelu, može se govoriti s različitih aspekata i o njegovim različitim demenzijama. Svakako je to roman izrazitog, jedinstvenog stila i njegovo čitanje predstavlja izuzetan doživljaj. To je, otvarajući književnu večer ispred organizatora u Orašju, istakao profesor Mirsad Arnautalić.
Recenzenti romana „Opet ćemo se vidjeti ispod crvene jabuka – Roman o sultanu Fatihu, Bošnjacima i Bosni“ su Ferid Muhić, Izan Mustafić i Šemsudin Salihović. Roman ima 380 strana. Cijena je 25 KM, plus poštarina. Roman je objavljen u ograničenom tiražu. Možete ga nabaviti kontaktom sam našim web magazinom Bošnjaci.net ili kontaktiranjem autora na e-mail adresu: [email protected] i, ili na njegovom profilu na Facebooku ili na mobitel -- --- 61 503 158. |
Govoreći na predstavljanju romana u Brčkom, profesor Mustafa ef. Gobeljić, glavni imam Medžlisa Islamske zajednice u Brčkom, podsjetio je na riječi Safvet-bega Bašagića i doveo ih u vezu s objavljivanjem ovoga romana Isnama Taljića:
¬– Jedan narod može izgubiti moć i gospodstvo; slava njegovog oružja može isplaviti, bajrak pod kojim je vojevao može postati plijen neprijatelja, njegova prava i pravice mogu se pretvoriti u mrtva slova. Kratko rečeno, jedan narod može doživjeti pravi politički, socijalni i ekonomski fijasko u svojoj postojbini. Sve je to privremeno, sve može biti od danas do sutra. Ali, ipak ima nešto što nije prolazno, što ne može ni puki slučaj ni najljući neprijatelj uništiti, a to su umotvorine koje mi zovemo literaturom. U tome carstvu ni sila, ni slučaj, ni zub vremena ne može pomračiti umne stečevine naroda koje je on privrijedio, kad je pobijedio barbarstvo i neznanje. Taj trijumf ostaje na vijeke, jer je on amanet budućih naraštaja i vremena.
– Isnam Taljić nije autor „samo jedne knjige“, one koja se pamti, kako često biva sa značajnim piscima. Sve njegove knjige su za pamćenje. Tajna toga uspjeha u tome je što njegove knjige ne samo da nisu nisu „knjige za zabavu“, nego je svaka za sebe poseban, pomno smišljan i osmišljen svijet. Oduta dojam da je svaku od njegovih knjiga napisao sasvim drugi pisac. U suprotnom, ako će ostale biti napisane na isti način, smatra autor, bolje bi bilo književniku da ostane na jednoj knjizi. Ali, to uspijeva samo rijetkima, a Isnam Taljić postiže to i ovim neponovljivim romanom – kazao je Mirsad Arnautalić. |
Isnam Taljić je podsjetio da se prije 549 godina, nekako u ovo doba godine, preko Bosne i Sandžaka, koji je, znatno prije toga bio sastavni dio zajedničke teritorije Bosne u okvirima Osmanskog sultanata, vratio se u Istanbul veliki sultan, jedna od naznamenitijih ličnosti ukupne povijesti – Muhammed Mehmed Fatih, Božija sjena na Zemlji, čovjek najavljen i potvrđen hadisom. Tada je sultan Fatih imao 31 godinu i izgledao baš kao na portretu s naslovne strane ovoga romana. Svi ostali portreti predstavljaju ga kao starog. To je jedna u nizovima gnusnih podvala. Jer, sultan Fatih nikad nije bio star: otišao je s ovog svijeta s 49 godina. Kako je to bilo? Nakon pomnih istraživanja, i o tome u ovome romanu, na koji je predugo čekano da se pojavi na bosanskom jeziku.
– Četiri godine sam skrhao u ovoj roman – kazao je Taljić i nastavio: – Prijatelj mi kaže: Četiri godine se vode ratovi. Baš tako, četiri godine sam ratovao sa proturječnostima, neistinama i nametnutim predrasudama napisanih historija; kršćanskih – koje bezočno izmišljaju i kriju istinu, jer smatraju sultana Fatiha svojim najvećim neprijateljem, i nemuštih muslimanskih historija, koje se zaustavljaju na osvojenju Konstatinije/Carigrada, kao nesumljivo velikom događaju, ali o tome pišu prepatetično ili arogantno, tako da se tu ne vidi sultan Fatih u njegovoj suštini, kao čovjek i jedna od najintrigantnijih ličnosti u cjelokupnoj povijesti. Nametnulo mi se na hiljade pitanja i uporno sam tragao za odgovorima. Uspio sam doći i do dokumenata i knjiga koje su inače nedostupne. Posebnu brižljivost iziskivalo je traganje za istinom o bitnim pojedinstima boravka sultana Fatiha u Bosni, gdje je bio dva, zapravo i tri puta.
– Jedan dio ovoga romana odnosi se i na džamiju u Sarajevu koja je, poslije, vremenom, nazvana Careva. Postoji originalni dokument da je ta džamija potpuno završena i predana na upotrebu 1457. godine. I ne samo u originalnom dokumentu, taj podatak je i inače bio sasvim javan. Mogao se pročitati na mnogo mjesta. I kad sam počeo pisati ovaj roman, prije četiri godine, mogao se taj podatak, ta godina, naći na mnogo mjesta i na internetu. Ako se sada potraži taj podatak na internetu – na mnogo mjesta se nađe da je ta džamija završena 1462. godine. Ta godina nema nikakve veze s istinom, a ima sa time da se davna prošlost Bosne i dalje, čak i evo ovih godina monstruozno prekraja. Eto sasvim opipljivog dokaza šta se s Bosnom i Bošnjacima uporno i bezočno radi. To je dio strategije podvođenja Bosne i Osmanlija u vezu s godinama od 1461. do 1463., koje se hoće dovesti u vezu s borbama za Bosnu i padom Bosne. Kad se udubi u istraživanje, te brojke nemaju nikakve veze sa stvarnošću. Tih godina nije bilo nikakvih bitaka u Bosni. Ama baš nijednu bitku u Bosni ili za Bosnu nije vodio ni sultan Fatih, kad je, 1463. godine, došao s vojskom u Bosnu. Niti ima i trunke istine u tome da je došao s 250 hiljada vojnika. S njim je tada, računajući i svu „infrastrukturu“ koja ide uz vojsku, bilo najviše 30 hiljada ljudi. To potvrđuju i kršćanski izvori. Niti tada može biti ikakvoga govora o padu Bosne, nego o spasu i uzdizanju Bošnjaka i Bosne, koja je od tada doživjela veliki napredak i provela više od 400 godina bez rata na svojoj teritoriji – istakao je Isnam Taljić. |
Isnam Taljić je istakao da sultan Fatih nije donio islam u Bosnu. On je u Bosni zatekao mnogo muslimana, a više više od polovine ukupne teritorije Bosne, računajući i sav Sanžak kao Bosnu, bilo je pod upravom Osmanskog Sultanata.
– Istina je da je sultan Fatih tada zaustavio strašni genocid nad Bošnjacima koji je dugo provođen u strahovitim križarskim ratovima i Bošnjaci bi ubrzo bili istrebljeni s te teritorije Bosne. Sultan Fatih je zaustavio istrebljenje ovog naroda. Šta je tada bila teritorija Bosne i snaga starih Bošnjaka spram sjaja i ukupne veličine Endelusa, u kojem su – nakon 800 godina izgradnje još nedostignute civilizacije – baš tih godina, nestajali i posljednji muslimani u Iberiji. Čudno je da o tome ne pišu ni pomni istraživači genocida nad Bošnjacima – kazao je Isnam Taljić
Svojevrsnu potvrdu značaja i vrijednosti nove knjige Isnama Taljića predstavlja to što su se pozivu organizatora da govore o romanu „Opet ćemo se vidjeti ispod crvene jabuke – Roman o sultanu Fatihu, Bošnjacima i Bosni“ odazvali prof. dr. Fuad Muhić i muftija Muamer ef. Zukorlić.
– Došao sam s posebnom radošću u ove gradove na sjevernoj granici Bosne i Hercegovine na desnoj obali Save da bih izrazio punu podršku Isnamu Taljiću kao autoru koji je napisao roman o izuzetno velikoj temi – kazao je novopazarski muftija Mauamer ef. Zukorlić, koji je prisutne prijatno iznenadio znalačkom književnom analizom, posebno ističući da je to roman s jasnom mozaičnom strukturom, pri čemu autor kombinira historijske i fiktivne likove, pisan raskošnim stilom i filigranski izbrušenim rečenicama.
– Ovaj roman je trebao ne samo Bosni i Bošnjacima, a treba Bošnjacima i Bosni. Sultan Fatih je najznačajnija muslimanska ličnost u posljednjem mileniju. I jedini ne samo u posljednjem mileniji nego još od vremena ashaba i neposredno poslije toga doba koji je potvrđen hadisom. To je taj raspon, ta vertikala od Muhammeda, s.a.v.s., do Muhameda Fatiha, što je pravo ime sultana Mehmeda Fatiha. Iz ovoga romana postaje jasno zašto je odabran ovaj čovjek. Autor je proniknuo u dubine slojevitosti ličnosti sultana Fatiha i zato ovaj roman zaslužuje izuzetnu našu pažnju na toj relaciji srca i razuma, što je stalna nit koja se prepliće kroz roman, posebno i time što je život sultana Fatiha presudno isprepleten i sa Bošnjacima i Bosnom. Uloga ovog i ovakvog romana ima veliki značaj u našem poticanju na razmišljanje o stvarnim duhovnim činjenicama i tome da je Bosna
„Čitajući riječi ovog romana, slušajući njihove zvuke skladno rasute po stranicama ovog Isnamovog romana, dogodilo mi se da razumijem još nešto, što do tada nikako nisam jasno shvatao. Čudio sam se, naime, kako to da, svaki put kada prekinem neki od lanaca kojima sam vezan za Bosnu, ne osjećam da postajem slobodniji, nego da, začudo, postajem sve manji i manji!? Dok mi se, kroz ovu knjigu o sultanu Fatihu, o Bosni i Bošnjacima, nije samo od sebe razbistrilo pred očima i razjasnilo da su to lanci mog pravog identiteta. I da te lance nipošto ne smijem kidati! Ovim romanom Isnam opet povezuje prekinute lance kojima su Bošnjaci vezani za Bosnu a muslimani za islam, čineći da se svakom pročitanom stranicom osjećaju kako ponovo rastu, kako postaju veliki i sve veći!“ (iz recenzije prof. dr. Ferida Muhića). |
– Ovo je izvanredna knjiga, iz kategorije najrjeđih. Isnam Taljić je pogodio usred mete, u desetku. Zato, desetka za roman! – kazao je profesorski akademik Fuad Muhić, predsjednik Bošnjačke akademije nauka i umjetnosti. – Nije naslov ove knjige samo „Opet ćemo se vidjeti ispod crvene jabuke“; sastavni dio naslova, a ne podnaslov, predstavlja i ovo: „Roman o sultanu Fatihu, Bošnjacima i Bosni“, kao što ime autora na naslovnoj strani potvrđuje da se našao pravi pisac za pravu knjigu. Tako je nastao i ovaj sjajni roman i neobični roman koji je mogao napisati samo Isnam Taljić i niko drugi. Ovo je knjiga kojoj nema slične, koju ćemo, ne bez određenih rezervi teorijskog karaktera, odrediti kao historijski roman. Knjiga je ovo o faktima i istini, ali mnogo više o istini nego o faktima, jer je njeno centralno poetičko načelo zasnovano na uvjerenju da je istina uvijek više nego zbir fakata! Istinu ove knjige često otkrivaju, otvaraju, pokazuju i pronalaze najnevjerovatnije okolnosti, naznake i događanja potpuno nezavisni od poznatih fakata. Bitne istine i prosvjetljanja ovog Isnamovog romana čitalac dobija upravo na taj način, nekom vrstom napuštanja svijeta poznatih i uobičajenih činjenica i uvođenjem u onaj transcendentni svijet skriven iza zavjese kod koje zastaju sva naša čula, a uobičajeno racionalno znanje priznaje svoju nemoć i odustaje od dalje potrage... I vidite, jasno, pred očima, Bosnu! I opet zavolite Bosnu šumovitu, Bosnu brdovitu, Bosnu kroz koju protiču bistre rijeke, Bosnu cvjetnu, prepunu sunčanih livada, procvjetalih voćnjaka, sjenovitih bašči i tihih ružičnjaka. Osjetite, doživite i prihvatite magičnost Bosne i čudo Bošnjaka – predskazanih i najavljenih hasli muslimana u snoviđenjima i Svetoj knjizi – ugledate Bosnu prekrivenu velikim bijelim šatorom na kom je jabuka od crvenog zlata! – kazao je akademik Ferid Muhić.
