KANDIDATI DO 15. AUGUSTA DA DOSTAVE SVOJE PROGRAME RADA: Mina javlja da je danas (1.august) u Sarajevu održana druga redovna sjednica Komisije za provođenje izbora za reisu-l-ulemu Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini. Na sjednici je utvrđeno da je u svim izbornim okruzima, osim u Sjevernoj Americi, okončan postupak evidentiranja kandidata za reisu-l-ulemu Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini. Utvrđeno je da je evidentirano ukupno pet kandidata: muftija tuzlanski Husein-ef. Kavazović koji je evidentiran kao kandidat u 11 izbornih okruga, muftija zenički Ejub-ef. Dautović – evidentiran u tri izborna okruga, muftija travnički Nusret-ef. Abdibegović u četiri izborna okruga, muftija sarajevski Husein-ef. Smajić u tri izborna okruga i profesor na Islamskom pedagoškom fakultetu u Zenici hfz. Halil-ef. Mehtić u pet izbornih okruga. Donesena je odluka da se od evidentiranih kandidata zatraži da do 15.08.2012. godine dostave svoje programe rada te da će svi evidentirani kandidati biti pozvani na sjednicu Sabora gdje će prezentirati svoje programe na osnovu čega će Sabor utvrditi trojicu kandidata za reisu-l-ulemu Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini.

Mr. Mirnes KOVAČ: Najveće zasluge za ovakvo stanje i klimu u Islamskoj zajednici nakon 19 godina, 7 mjeseci i 5 dana njenog (pred)vođenja ipak pripadaju odlazećem reisu-l-ulemi dr. Mustafi Ceriću. O ovome će se, zasigurno, složiti i njegovi najžešći kritičari koji su ga godinama optuživali za sve i svašta. Upravo, u posljednje vrijeme, meta njihovih žestokih kritika i nagađanja bila je: hoće li demokratski otići ili zatražiti doživotni mandat.

U izboru za novog reisu-l-ulemu, razni politički krugovi u BiH, a i van nje, itekako imaju interesa. Ali, zasigurno, ne postoji politički faktor na bh. društveno-političkoj sceni koji može odrediti ishod izbora.

Sa 31. julom, ove godine istekao je rok za evidentiranje ličnosti za kandidate za izbor reisu-l-uleme Islamske zajednice (IZ) u Bosni i Hercegovini.

Iz 13 izbornih okruga za kandidaturu je predloženo pet ličnosti, četiri aktuelna i jedan bivši muftija. Naime, sve vrijeme se u bh. medijima govori o kandidatima, ali zbog specifičnosti procedure treba naglasiti da se još uvijek radi o "evidenciji za kandidate". Dakle, konačnu listu od tri kandidata određuje Sabor, najviše zakonodavno tijelo Islamske zajednice.

Jedan od te trojice bit će četrnaesti reisu-l-ulema u povijesti Islamske zajednice u BiH. Inače, ove 2012. godine, 17. oktobra navršava se tačno 130 godina rada i djelovanja institucije reisu-l-uleme kao "simbola vjere i zajednice muslimana".

Prvu "menšuru", odnosno ovlaštenje o poglavarstvu, prvom bosanskom reisu-l-ulemi Mustafi Hilmi ef. Hadžiomeroviću izdao je istanbulski šejhu-l-islam, vrhovni vjerski autoritet Osmanskog carstva, devetog februara 1882. godine.
Tu ovlast je 17. oktobra iste godine potvrdio austrougarski car Franjo Josip, prvi suveren carevine koja je tada vladala Bosnom.

Glasanje za jednog od trojice
Nakon završetka ovogodišnjeg ramazana, predviđeno je da se održi sjednica Sabora IZ, na kojoj će se od evidentiranih pet, izabrati tri kandidata između kojih će se izabrati budući poglavar Islamske zajednice.

Izborno tijelo, pored članova Sabora IZ-a sačinjavaju svi članovi Rijaseta, sve muftije, svi direktori/ dekani obrazovnih institucija Islamske zajednice, te svi glavni imami i predsjednici medžlisa IZ-a.

Ono broji blizu 350 glasova, a glasanje će se obaviti tajno na posebnoj sjednici koja je planirana u oktobru. Primopredaja dužnosti bit će obavljena 19. novembra 2012. godine, kada će aktuelni reisu-l-ulema dr. Mustafa Cerić funkciju vjerskog poglavara predati svome izabranom nasljedniku.
Slijede kratki osvrti i značajke o dosadašnjem angažmanu i radu kandidiranih za novog poglavara IZ-a u BiH.

________________________________________
Muftija mr. Husein ef. Kavazović je evidentiran iz najviše izbornih okruga - prema saznanjima Al Jazeere, njih 11. Za neke je to već indikator njegove favoritske pozicije, međutim, to nije izvjesna i sigurna stvar. Najmlađi je od petorice kandidata.
Rođen je 1964. godine u Gradačcu. Potiče iz ugledne porodice imama i hafiza. Diplomirao je 1990. godine na Univerzitetu Al-Azhar u Egiptu, a muftija je postao 1992. godine.

Danas predvodi najveći muftiluk u okviru Islamske zajednice BiH, u Tuzli. Iza sebe ima zavidnu listu rezultata, posebice u organiziranju institucija i novih agencija IZ-a. Njegova posebna društvena uloga je u domenu povratka i rada na područjima bh. entiteta Republika Srpska koje pokriva nadležnost Tuzlanskog muftiluka.

________________________________________
Dr. hafiz Halil ef. Mehtić je rođen 1953. godine u Donjem Vakufu.
Bivši je zenički muftija u periodu 1993-1997. Smijenjen je 1997. godine zbog aktivnosti koje je imao kao predsjednik asocijacije vjerskih učenjaka - ilmijje, a čije se djelovanje tada, od čelnih ljudi unutar IZ-a, smatralo nekom vrstom paralelizma.

Na istom zasjedanju Sabora, na kome je u novembru, 1997. godine smijenjen Mehtić, donesen je i novi Ustav IZ-a, kojim je rad ovog udruženja, inače neke vrste sindikata imama i uleme, uokviren u institucije Zajednice.

Sam Mehtić je tada naveo da je njegova smjena imala političku pozadinu. Danas hafiz Mehtić, koji je evidentiran iz pet izbornih okruga, radi kao profesor na Islamskom pedagoškom fakultetu u Zenici, u čijem je osnivanju 1993. godine bio jedna od ključnih ličnosti.

U proteklih 15 godina izdao je više knjiga, a vodio je i udruženje građana Selam u Zenici, koje izdaje časopis Novi Horizonti.

Poznat je i rado viđen predavač na mnogim islamskim manifestacijama, a u periodu između 2000. i 2002. godine bio je i politički angažiran. Kao kandidat Bh. patriotske stranke (BPS) izabran je u Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH.

________________________________________
Muftija mr. Nusret ef. Abdibegović, pored svog matičnog travničkog okruga, evidentiran je i iz Zenice, Sarajeva, Ljubljane i Bihaća. Vrlo energičan kao ličnost, muftija Abdibegović se istakao u organizacijskim sposobnostima.

Manifestaciju Ajvatovica doveo je u red jednog od najvećih kulturnih i vjerskih događaja u Bosni i Hercegovini, a tokom njegovog angažmana na mjestu rukovodioca Ureda za hadždž izvršene su značajne novine u organiziranju ovog veoma zahtjevnog i kompleksnog posla.

Rođen je 1957. godine u Pruscu, diplomirao je u Medini, Saudijska Arabija. Tečno govori arapski jezik, a magistrirao je iz oblasti šerijatskog prava na Fakultetu islamskih nauka.

________________________________________
Muftija mr. Ejub ef. Dautović je na mjesto zeničkog muftije došao 1997. godine nakon smjene Mehtića. Već 15 godina uspješno predvodi Muftiluk zenički i zaslužan je za neke od najznačajnijih projekata koji su u domenu obnove i povratka ostvareni na području ovog muftiluka.

Posebice je to slučaj u općinama koje se nalaze na teritoriji RS-a, kao što su Doboj i Teslić. Dautović je rođen 1955. godine u Travniku, a studije je završio na Univerzitetu Al-Azhar.
Dugo vremena je bio glavni zenički imam, tečno govori arapski jezik, a magistrirao je iz oblasti savremenog islamskog mišljenja 2004. godine na Fakultetu islamskih nauka.

________________________________________
Sarajevski muftija mr. Husein ef. Smajić je rođen 1952. godine u Tešnju.

Nakon diplome na egipatskom Al-Azharu, od 1978. godine radi kao glavni imam u Zvorniku, gdje je zbog svojih aktivnosti uhapšen od strane komunističke vlasti 1983. godine i osuđen zbog verbalnog delikta. U zatvoru je proveo tri godine, nakon čega se zaposlio kao imam Čaršijske džamije u Kiseljaku.

Od marta 1990. godine muftija Smajić je prvo glavni imam Medžlisa IZ Sarajevo, najvećeg medžlisa na području BiH, da bi u martu 1993. godine bio postavljen za muftiju sarajevskog.
Magistrirao je na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, a posebno se istakao u radu u Međureligijskom vijeću BiH. Muftija Smajić je oštar kritičar vlasti, posebice u slučaju vjeronauke u Kantonu Sarajevo i protivnik rigidne sekularizacije društva.

'Demokratska' atmosfera
Proces izbora reisu-l-uleme prati veliko interesovanje, kako bh. tako i stranih krugova, te onih sa Istoka, ali i onih na Zapadu. Kolikogod bilo nagađanja, jedna od glavnih odlika ovog procesa jeste slobodni izbor i činjenica da nema izravnog i nametilačkog mješanja u izbore od strane države ili određene politike.

Dakako, politički krugovi zbog same uloge i mjesta Islamske zajednice, te njenog značaja i van granica BiH, itekako imaju interesa. Ali, zasigurno, ne postoji politički faktor na bh. društveno-političkoj sceni koji može odrediti ishod izbora na bilo koji način.

Vjerodostojno je, stoga, kazati da je stepen pluralizma mišljenja i slobode u ovoj vjerskoj zajednici doveo do jedne uvjetno kazano "demokratske" atmosfere. Ona je veoma važna, kako za zajednicu tako i za njen odnos prema društvenim procesima.

Najveće zasluge za ovakvo stanje i klimu u Islamskoj zajednici nakon 19 godina, 7 mjeseci i 5 dana njenog (pred)vođenja ipak pripadaju odlazećem reisu-l-ulemi dr. Mustafi Ceriću.
O ovome će se, zasigurno, složiti i njegovi najžešći kritičari koji su ga godinama optuživali za sve i svašta. Upravo, u posljednje vrijeme, meta njihovih žestokih kritika i nagađanja bila je: hoće li demokratski otići ili zatražiti doživotni mandat.

Svih pet evidentiranih ličnosti za kandidate, cjelokupni proces i procedure oko njega, ukazuju upravo na tu zrelost očuvanja procedura koje su trajne vrijednosti jedne autohtone evropske islamske zajednice koja ulazi u svoju petnaestu deceniju života.