Mr. Mirnes KOVAČ: Ovakav razvoj ekstremnih tendencija na Zapadnom Balkanu, a posebice u Bosni i Hercegovini, još je jedna potvrda nužnosti Rezolucije Evropskog parlamenta, ali ne samo rezolucije, već i konkretnih koraka koje institucije Evropske unije i ukupno međunarodne zajednice trebaju poduzeti kako bi se ovakve i slične tendencije eliminirale. Što se tiče države Bosne i Hercegovine, ona bi, po sugestiji koju je nakon događaja u Višegradu uputio Memišević, trebala biti spremna i u ovakvim slučajevima angažirati policijske i siguronosne aparate, kao što je učinila u ranijim mobilizacijama i pokazala da može spremno odgovoriti prijetnjama ustavnom poretku i sigurnosti.

U Briselu je 14. februara 2012. godine Evropski parlament usvojio Rezoluciju o Bosni i Hercegovini pod punim nazivom "Rezolucija o izvještaju o napretku Bosne i Hercegovine u 2011. godini", kojom je upućen poziv da se u BiH hitno pristupi reformama i riješe važna pitanja za napredak na putu ka EU.

Rezolucijom Evropski parlament (u članku 27. po usvojenoj verziji) "poziva vlasti BiH da se bore protiv ekstremizma, vjerske mržnje i nasilja u uskoj saradnji sa međunarodnom zajednicom; poziva na svijest, istragu i eliminaciju ekstremističkih prijetnji bilo koje vrste na cijelom regionu Zapadnog Balkana."

Bez konkretnih koraka
Iako je ranije u vezi sa sadržajem ovog članka bilo nesuglasica zbog termina koji su se na Vanjsko-političkom komitetu Evropskog parlamenta našli, a koji su pretenciozno ciljali na određene grupe, nakon intervencije nekih liberalnih i zelenih stranaka u Evropskom parlamentu, koji su svoje stavove i primjedbe potkrijepili relevantnom argumentacijom, konačna verzija spornog člana je promijenjena.

I premda je tekst Rezolucije očišćen od tendencioznih podvala, sama rezolucija kao rezolucija, osim poziva na djelovanje i preporuka, nema naznaka nekih konkretnih koraka. A oni su itekako potrebni prije svega zato što i region Zapadnog Balkana zahvataju neke revizionističke tendencije poput onih u susjednoj Srbiji, gdje se nastoje rehabilitirati osobe sa dokazanom zločinačkom ulogom u prošlosti.

U istom je, dakako, tonu i događaj koji se odigrao samo dan prije usvajanja rečene Rezolucije EP-a, dakle, 13. marta ove godine, kada se u Višegradu održala parada neonacističkih sljedbenika Draže Mihailovića.



Dakle, samo dan prije zasjedanja Evropskog parlamenta i usvajanja Rezolucije o BiH i tog 13. marta, u istočnom dijelu zemlje na koju se rezolucija odnosi, u već prepoznatljivoj ikonografiji i uniformama paradirali su sljedbenici Draže Mihailovića, ratnog zločinca iz Drugog svjetskog rata, izdajnika i fašističkog kolaboratora, čije su horde blisko sarađivale sa nacističkim vođama i ideologijom zla poraženima u Drugom svjetskom ratu.

Pojava ovakvih tendencija na području istočne Bosne još je opasnija, budući da, pored dimenzije ekstremističkog u oživljavanju sjećanja na inspiratore zločina, ovaj region još uvijek nosi svježe rane genocida. K tomu, žrtve i porodice stradalih u genocidu u tom području još uvijek nisu pronašle kosti svojih najmilijih, na što je u Višegradu tog dana upozorio predsjednik Opštinskog vijeća Višegrad Bilal Memišević.

Četnički pokolj u istočnoj Bosni za vrijeme Drugog svjetskog rata

Ovakav razvoj ekstremnih tendencija na Zapadnom Balkanu, a posebice u Bosni i Hercegovini, još je jedna potvrda nužnosti Rezolucije Evropskog parlamenta, ali ne samo rezolucije, već i konkretnih koraka koje institucije Evropske unije i ukupno međunarodne zajednice trebaju poduzeti kako bi se ovakve i slične tendencije eliminirale. Što se tiče države Bosne i Hercegovine, ona bi, po sugestiji koju je nakon događaja u Višegradu uputio Memišević, trebala biti spremna i u ovakvim slučajevima angažirati policijske i siguronosne aparate, kao što je učinila u ranijim mobilizacijama i pokazala da može spremno odgovoriti prijetnjama ustavnom poretku i sigurnosti.

Primjer Njemačke
Uz to bi se trebala ugledati i na neke zemlje EU, poput Njemačke, koje su posljednjih mjeseci provele opsežne akcije suzbijanja neonacističkih djelovanja. U istom ovom smislu treba razumjeti i prijedlog Islamske zajednice da Evropski parlament i institucije EU u BiH i na širi prostor Balkana pošalju monitorning timove i misije koje bi utvrdile činjenično stanje i dimenzije ekstremističkih tendencija, jer osim narušavaja siguronosnog stanja u regionu Zapadnog Balkana, šire i međuvjersku mržnju.

Jedna od glavnih vrijednosti na kojima počiva moderna EU jeste antifašizam. Stoga, uz upute Srbiji da se sustegne od rehabilitiranja pobornika fašizma i nacizma, na što su proteklih sedmica upozorili i predsjednik Hrvatske Ivo Josipović i predsjedavajući Predsjedištva BiH Bakir Izetbegović, potrebne su i dodatne mjere kako bi se Zapadni Balkan u potpunosti dezinficionirao od opasnih natruha prošlosti. Ovakve pojave, ali i bezuspješni tendenciozni pristupi optuživanja za ekstremizam drugog kako bi se prikrio vlastiti, optrećuju cijeli region i odnose među narodima.