![]() |
||
Naslovna | Arhiva | Pretraga | Redakcija | O Bosnjaci.Net | Kontakt |
Bosniaks.Net
![]() |
||
![]() |
Vijesti
![]() IGK reakcija na veličanje srpskih zloglasnih logora u Prijedoru GENOCID I DEHUMANIZACIJA BOŠNJAKA PRIJEDORA I SREBRENICE U KONTINUITETU! Genocid u Prijedoru je crna tačka na savjesti Međunarodne zajednice i svijesti onih koji su počinili zločin. Genocid u Prijedoru je dehumanizacija čovjeka, porodice, grada, naroda, zajednice, društva i države. Ljudska budućnost mora biti primorana da sebe odredi prema genocidu u Prijedoru. Cilj genocidnog projekta je izbrisati svaki trag koji bi svjedočio da su Bosnjaci i Hrvati ikad u Prijedoru živjeli. Cilj je bio ubiti povijest grada Prijedora. Ako se u cijeloj Bosni i Hercegovini traži grad koji je prošao kroz najteže, ljudskom umu nezamislive muke, čije su stanovnike zločinci krvavih ruku, u kilometrima dugoj koloni mrtvih tijela otpremili sa ovog svijeta, grad kojemu su ubili dužu i pretvorili ga u pustinju, onda je to svakako Prijedor. Genocid u Prijedoru je potvrda da je historija svijeta, historija krvnika i žrtve, u kojoj krvnik svim sredstvima, a prije svega ubijanjem i zatiranjem žrtve, hoće gospodariti žrtvom, a da za to ne snosi nikakvu odgovornost, pravdajući zločin činom povijesnog osvješcenja i katarze, za koga treba još biti nagrađen. Sve dok oni negiraju genocid mi ćemo ih tući historijskom i sudskom istinom. IGK je u Kanadi izgradio most između kanadske političke, akademske zajednice i civilnog društva u cilju institucionalnog pristupa kulturi sjećanja. Umjesto relativizacije, Kanadi smo ponudili sudski potvrđene činjenice. Mladi bosanskohercegovačkog porijekla ui Kanadi odrastati će sa znanje o vlastitoj historiji. Danas se kontinuitet fašističke ideje ogleda u masovnom kršenju osnovnih ljudskih prava i sloboda prognanika i povratnika, preživjelih žrtava i svjedoka genocida. Frustrirane općinske vlasti Prijedora nikada nisu javno priznale djela tadašnjih fašističkih vlasti i odale pokajanje za patnje kroz koje su prošle na hiljade Bošnjaka i Hrvata te pružile ruku pomirenja. Stalno upozoravajući svijet na razmjere i posljedice genocida u Prijedoru, IGK nastavlja međunarodnu kampanju da se žrtvama genocida u Prijedoru omogući dostojanstveno sjećanje i obilježavanje, kao i podizanje adekvatnog spomen obilježja, kao opomene na strahote genocida u Prijedoru koje se ne bi trebale nikad ponoviti. U saradnji sa američkim i kanadskim organizacijama za zaštitu ljudskih prava i sloboda putem našeg internacionalnog ekspertnog tima radimo da žrtve genocida u Prijedoru dobiju pravo da se zloglasni koncentracioni logori obilježe kao spomen-stratišta Bošnjaka i Hrvata u Prijedoru, te da 31.maj postane trajno datumsko obilježje prijedorskih “bijelih traka”, kao izraza najrigidnijeg fašističkog aparthejda", naglašava Ramić u saopćenju. IGK još jednom podsjeća svjetsku javnost da se genocid u Prijedoru mora okarakterisati kao krajnje nečovječna radnja, činjena u režiji parainstitucionalnog režima u namjeri potčinjavanja, dehumaniziranja i stvaranja nepodnošljivih uslova za život kako bi se što brže i što okrutnije izvršilo etničko čišćenje bošnjačkog i hrvatskog etničkog elementa. Institut za istrazivanje genocida Kanada (IGK) |