Vijesti
TRAŽENJE NESTALIH: JOŠ NEPOZNATA SUDBINA OKO 7.600 ŽRTAVA AGRESIJE NA BOSNU I HERCEGOVINU
|
|
Autor: Vijesti.ba
Objavljeno: 30. June 2025. 15:06:51
Ni danas nije poznata sudbina oko 7.600 osoba od ukupno više od 32 hiljade žrtava nestalih tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu.
Navedenih 7.600 nestalih su među onima čiju sudbinu je i najteže rasvijetliti jer je vrlo često riječ o osobama koje su žrtve ratnih zločina.
Predstavnici Međunarodne komisije za traženje nestalih (ICMP), Instituta za nestale u BiH, bh. pravosuđa, Evropske unije i Kraljevine Švedske najavljuju i daljnji angažman, sinergiju, ekpertsku ili novčanu pomoć, u procesu traganja za nestalima u kojem su nemjerljiv dosadašnji doprinos dali upravo oni kojima je ovaj proces emotivno najbolniji - članovi porodica žrtava.
Rezultati u procesu traženja nestalih osoba u periodu od 2020. do 2025. godine, uključujući kontinuiranu podršku porodicama nestalih, identifikacije zasnovane na analizi DNK, kao i jačanje forenzičkih kapaciteta u Bosni i Hercegovini, predočeni su danas u Sarajevu u Europe Houseu tokom završnog događaja i prateće panel-diskusije u projektu „Praktična pomoć Bosni i Hercegovini u rješavanju pitanja osoba nestalih tokom sukoba 90-ih godina i koraci ka održivom domaćem procesu“.
Organizator događaja, čiji cilj su i planovi za nastavak procesa traganja, bio je ICMP uz podršku Evropske unije i Kraljevine Švedske, a jedna od učesnica skupa bila je i Kada Hotić, zamjenica predsjednice Udruženja Pokret majki enklava Srebrenice i Žepe.
Šef Delegacije Evropske unije u BiH Luigi Soreca izjavio je novinarima da završetak navedenog projekta ne znači i kraj saradnje te podsjetio da Evropska unija više od 20 godina podržava rad ICMP-a u važnoj misiji traganja za pravdom i pomirenjem.
"Uloženo je od Evropske unije više od 15 miliona eura za rad ICMP-a jer smo podržali njihove ključne aktivnosti – prvenstveno utvrđivanje identiteta nestalih, jačanje kapaciteta same institucije i najvažnije, pomogli smo da porodice žrtava saznaju istinu o sudbini najmilijih. Traganje za nestalima nema samo humanitarni aspekt već je vrlo važan element ostvarivanja pravde, vladavine prava i pomirenja", rekao je Soreca.
On naglašava značajne rezultate u radu ICMP-a – od uspostave zakona i Instituta za nestale i u konačnici, do toga da je Bosna i Hercegovina sad primjer za ostale zemlje u svijetu u ovoj aktivnosti.
Soreca uoči obilježavanja 30 godina od genocida u Srebrenici najavljuje daljnju podršku Evropske unije ICMP-u, u cilju nastavka jačanja povjerenja, zajedništva i perspektive za budućnost, kako je rekao.
Helena Lagerlöf, ambasadorica Kraljevine Švedske u BiH, također je najavila daljnju podršku njene zemlje Bosni i Hercegovini u nastavku procesa traganja za nestalima. Ovaj proces je veoma bitan za postizanje pravde, vladavine prava i istinskog pomirenja u zemlji, ističe ona.
"Iskustva ICMP-a, ekspertiza koju su razvili, također je od pomoći i drugim zemljama u svijetu koje su u procesu ostvarivanja pravde u slučajevima ratnih užasa, a jedan od takvih primjera svakako je Ukrajina", kazala je ambasadorica Švedske.
Šefica ICMP-ovog Programa za zapadni Balkan Samira Krehić navodi da je više od 32 hiljade žrtava nestalo tokom proteklog rata u Bosni i Hercegovini. Više od 75 posto je pronađeno, ali sudbina oko 7.600 ljudi još nije poznata.
"U kompleksnom procesu traganja, uspostavljenom u Bosni i Hercegovini, ICMP pruža stručnu, ekspertsku pomoć kako u procesima identifikacije žrtava, ekshumacija i obradi posmrtnih ostataka, tako i na društvenom i političkom planu pomažući i organizacijama civilnog društva. Proces pronalaska nestalih i zaštite prava njihovih porodica u Bosni i Hercegovini, uspostavljen nakon rata, danas je primjer drugim zemljama u svijetu koje se suočavaju s ovakvim i sličnim problemima. Postaje sve aktuelniji na globalnom nivou s obzirom na rastući broj konflikata, na migrantsku krizu, trgovinu ljudima i prirodne nesreće uzrokovane i klimatskim promjenama", kazala je Krehić između ostalog.
Proces pronalaska nestalih u Bosni i Hercegovini je po njenim riječima utemeljen na principima vladavine prava, aktivnom učešću svih udruženja i individualaca iz porodica nestalih, međusobnoj saradnji institucija uključenih u ovaj proces te velikoj podršci međunarodne zajednice, navela je također.
Za današnji događaj u Europe Houseu, Krehić ističe da nije cilj samo predstaviti rezultate u zadnjih pet godina, već i modelima odnosno planovima za nastavak i efikasnost procesa traganja za nestalima.
"Ovo je pitanje od važnosti ne samo za Bosnu i Hercegovinu već i za mir i stabilnost u regionu pa i šire", zaključila je Krehić.
Navedenih 7.600 nestalih su među onima čiju sudbinu je i najteže rasvijetliti jer je vrlo često riječ o osobama koje su žrtve ratnih zločina.
Predstavnici Međunarodne komisije za traženje nestalih (ICMP), Instituta za nestale u BiH, bh. pravosuđa, Evropske unije i Kraljevine Švedske najavljuju i daljnji angažman, sinergiju, ekpertsku ili novčanu pomoć, u procesu traganja za nestalima u kojem su nemjerljiv dosadašnji doprinos dali upravo oni kojima je ovaj proces emotivno najbolniji - članovi porodica žrtava.
Rezultati u procesu traženja nestalih osoba u periodu od 2020. do 2025. godine, uključujući kontinuiranu podršku porodicama nestalih, identifikacije zasnovane na analizi DNK, kao i jačanje forenzičkih kapaciteta u Bosni i Hercegovini, predočeni su danas u Sarajevu u Europe Houseu tokom završnog događaja i prateće panel-diskusije u projektu „Praktična pomoć Bosni i Hercegovini u rješavanju pitanja osoba nestalih tokom sukoba 90-ih godina i koraci ka održivom domaćem procesu“.
Organizator događaja, čiji cilj su i planovi za nastavak procesa traganja, bio je ICMP uz podršku Evropske unije i Kraljevine Švedske, a jedna od učesnica skupa bila je i Kada Hotić, zamjenica predsjednice Udruženja Pokret majki enklava Srebrenice i Žepe.
Šef Delegacije Evropske unije u BiH Luigi Soreca izjavio je novinarima da završetak navedenog projekta ne znači i kraj saradnje te podsjetio da Evropska unija više od 20 godina podržava rad ICMP-a u važnoj misiji traganja za pravdom i pomirenjem.
"Uloženo je od Evropske unije više od 15 miliona eura za rad ICMP-a jer smo podržali njihove ključne aktivnosti – prvenstveno utvrđivanje identiteta nestalih, jačanje kapaciteta same institucije i najvažnije, pomogli smo da porodice žrtava saznaju istinu o sudbini najmilijih. Traganje za nestalima nema samo humanitarni aspekt već je vrlo važan element ostvarivanja pravde, vladavine prava i pomirenja", rekao je Soreca.
On naglašava značajne rezultate u radu ICMP-a – od uspostave zakona i Instituta za nestale i u konačnici, do toga da je Bosna i Hercegovina sad primjer za ostale zemlje u svijetu u ovoj aktivnosti.
Soreca uoči obilježavanja 30 godina od genocida u Srebrenici najavljuje daljnju podršku Evropske unije ICMP-u, u cilju nastavka jačanja povjerenja, zajedništva i perspektive za budućnost, kako je rekao.
Helena Lagerlöf, ambasadorica Kraljevine Švedske u BiH, također je najavila daljnju podršku njene zemlje Bosni i Hercegovini u nastavku procesa traganja za nestalima. Ovaj proces je veoma bitan za postizanje pravde, vladavine prava i istinskog pomirenja u zemlji, ističe ona.
"Iskustva ICMP-a, ekspertiza koju su razvili, također je od pomoći i drugim zemljama u svijetu koje su u procesu ostvarivanja pravde u slučajevima ratnih užasa, a jedan od takvih primjera svakako je Ukrajina", kazala je ambasadorica Švedske.
Šefica ICMP-ovog Programa za zapadni Balkan Samira Krehić navodi da je više od 32 hiljade žrtava nestalo tokom proteklog rata u Bosni i Hercegovini. Više od 75 posto je pronađeno, ali sudbina oko 7.600 ljudi još nije poznata.
"U kompleksnom procesu traganja, uspostavljenom u Bosni i Hercegovini, ICMP pruža stručnu, ekspertsku pomoć kako u procesima identifikacije žrtava, ekshumacija i obradi posmrtnih ostataka, tako i na društvenom i političkom planu pomažući i organizacijama civilnog društva. Proces pronalaska nestalih i zaštite prava njihovih porodica u Bosni i Hercegovini, uspostavljen nakon rata, danas je primjer drugim zemljama u svijetu koje se suočavaju s ovakvim i sličnim problemima. Postaje sve aktuelniji na globalnom nivou s obzirom na rastući broj konflikata, na migrantsku krizu, trgovinu ljudima i prirodne nesreće uzrokovane i klimatskim promjenama", kazala je Krehić između ostalog.
Proces pronalaska nestalih u Bosni i Hercegovini je po njenim riječima utemeljen na principima vladavine prava, aktivnom učešću svih udruženja i individualaca iz porodica nestalih, međusobnoj saradnji institucija uključenih u ovaj proces te velikoj podršci međunarodne zajednice, navela je također.
Za današnji događaj u Europe Houseu, Krehić ističe da nije cilj samo predstaviti rezultate u zadnjih pet godina, već i modelima odnosno planovima za nastavak i efikasnost procesa traganja za nestalima.
"Ovo je pitanje od važnosti ne samo za Bosnu i Hercegovinu već i za mir i stabilnost u regionu pa i šire", zaključila je Krehić.
