Ovom kolumnom završavamo bavljenje Rimokatoličkom crkvom koju smo započeli smrću pape Franje. Od 8. maja, kada je kardinal Robert Francis Prevost izabran za novog papu, on je ušao u povijest kao prvi Amerikanac na čelu Katoličke crkve. Odabrao je ime Leon XIV kojeg Hrvati zovu Lav, mada je to isti pojam ali našem bosanskom jeziku odnosno hrvatskom bliže je određenje Lav XIV.

VAŽNOST MILOSRĐA I ZAŠTITA MARGINALIZIRANIH. Dotadašnji kardinal Prevost se odabirući ime Leon XIV odlučio za jedno od najčešće korišćenih papinskih imena uz Ivan (Jovan), Grgur, Benedikt. Ime „Lav“ nosilo je 13 ranijih papa, uključujući i svetog Lava Velikog (440 –461), koji je ostao poznat po odbrani Rima od Huna i utvrđivanju papinske vlasti. Latinska sentenca kaže „nomen est omen“, što znači „ime je predznak“, a izbor imena Leon / Lav XIV posebno se povezuje s Lavom XIII koji je bio pontifeks od 1878. do 1903. i tzv. papa radnika. On je bio poznat po svojoj enciklici Rerum Novarum, prvom papinskom dokumentu o socijalnoj pravdi i pravima radnika, kojim su postavljeni temelji katoličkog socijalnog nauka. Njegov izbor imena Lav/Leon XIV sugerira nastavak socijalnog nauka Crkve i daje naglasak na zaštiti marginaliziranih a to je je bio i fokus pontifikata pape Franje. Kada se prvi put obratio javnosti s balkona bazilike svetog Petra u Vatikanu, ovaj papa je istaknuo važnost milosrđa i jedinstva, obraćajući se i na španskom jeziku svojim 'sunarodnjacima' iz Perua, pošto papa ima i peruansko državljanstvo, gdje je proveo značajan dio svoje misionarske službe. Ovom prilikom papa Leon XIV je posebno apostrofirao inkluzivnosti RKC te je dao nagovijestiti nastavak daljih reformi koje je u posljednjih desetak godina provodio papa Franjo. On se za vrijeme pontifikata Franje zalagao za uključivanje žena u vatikanske procese odlučivanja, a zanimljivo je da je kritizirao migrantsku politiku američkog predsjednika Trumpa. Novi 267 papa koji sjeda u Petrovu stolicu dolazi iz reda svetog Augustina i ima 69 godina, ni star ni mlad, u Peruu je proglašen za biskupa. On kao Amerikanac ne „puca“ silom svog sunarodnika Donalda Trumpa već se tačno prepoznaje njegova oblikovanost latinoameričkim stilom. Nakon skoro dvije decenije misionarskog rada u Peruu skoro da je potpuno poprimio manir latinoamerikanca, a svojim dojučerašnjim sugrađanima se obratio na španskom jeziku što simoblizira njegovu sraslost sa tim podnebljem i kulturom. Ovo govori o njegovom znanju za marginalizirane i to svakako nije gest puke kurtoazije. Papa je pri tome imao karakterističan javni nastup u crvenoj štoli i za vrijeme obraćanja okupljenom narodu je rekao „bog vas sve ljubi“, pokazujući tako povezanost i bliskost sa ljudima. Ako se prisjetimo Franjinog nastupa sjetit ćemo se da on nije bio odjeven kao Leon XIV, dakle nije imao crvenu štolu na sebi. Možda to govori o shvatanju tradicije, što opet Leona XIV svrstava u veće tradicionaliste, iako to svakako ne određuje njegovog prethodnika Franju kao onoga koji negira tradiciju. Po meni ovo više pokazuje osobenosti papa jer će se po logici stvari njihovi pontifikati razlikovati. Vrlo je izvjesno da oni imaju mnogo dodirnih tačaka. Sada se brojni izvještači iz Vatikana javno pitaju da li će novi papa ići putem svog prethodnika. Sve su to sada špekulacije. Tek ćemo vidjeti u budućnosti da li će novi pontifkes ići putem Franje. Zasada ima mnogo indicija da će uveliko slijediti taj put, ali je sigurno da će imati svoj lični pečat. Već sada se vidi jednostavnost Leona XIV koji dolazi kao pastir svoj pastvi, nema tu nepotrebne galame i zasada, što je i razumljivo, nema tu ničeg osobenog. Osobenost novog pape će dolaziti do izražaja narednih mjeseci kada bude (ako bude?) trasirao nastavak reformi, jer smatram da započeti proces koji je uspostavio Franjo biti nastavljen. Koliko će ići radikalno i hoće li uopće ići u pravcu reformi znat će se nešto kasnije. Mislim da će novi pontifeks ići svakako u pravcu mijenjanja postojećih odnosa, ali postepeno i ne tako radikalno. On će, čini mi se, tražiti određenu mjeru vodeći računa o stavovima konzervativnih crkvenih krugova koji su se (istina tiho) protivili Franjinom gledanju na istopolne brakove i na njegov slobodoumni duh. Leon XIV će biti oprezniji sa konzervativcima u RKC gdje će vagati domete svojih poteza, a odluke će donositi vjerovatno uz veće uvažavanje kardinalskog zbora za razliku od pape Franje koji se nije mnogo osvrtao na ovo tijelo u hijerahiji Crkve. No, ne treba zaboraviti da je Leon XIV „rastao“ uz papu Franju koji mu je 2020. povjerio dužnost u Kongregaciji za kler, a 2023. ga je postavio za prefekta Dikasterija za biskupe, tijela koje je bilo zaduženo za imenovanje biskupa. Na ovaj način on je ostvarivao potpunu bliskost i rekao bih kontinuitet sa papom Franjom.

PAPA I STEPINAC. Postavlja se pitanje kakve će veze ostaviti novi papa sa našim velikodostojnicima u Hrvatskoj i BiH? Od svih južnoslovenskih prostora, papa Franjo je posjetio jedino Bosnu i Hercegovinu gdje je dočekan sa velikim simpatijama od svih građana. Kod muslimana je bio veoma poštovan rimokatolički pontifeks. S obzirom da papa Franjo nije posjetio nijedanput Hrvatsku ovaj čin je kod domaćih katolika izazivao podozrenje. Ono je bilo posebno naglašeno zbog činjenice da je papa Franjo, koji je zastupao dijalog i pomirenje pokazao izuzetnu osjetljivost prema pitanju kanonizacije kardinala Alojzija Stepnica zbog protivljenja Srpske pravoslavne crkve koja ga je smatrala kompromitiranom figurom iz perioda NDH. Papa Franjo nije osporavao svetost kardinala Stepnica ali je želio izbjeći dodatno pogoršanje odnosa sa Srpskom pravoslavnom crkvom. Kako je zastupao dijalog i pomirenje smatrajući da je važno poštovati osjećaje druge strane, a sve u duhu ekumenizma, zaustavio je proces kanonizacije Alojzija Stepninca radi dubljeg međukonfesionalnog razumijevanja. Ovo se svakako nije zaboravljalo u hrvatskim katoličkim krugovima, a što se moglo „pročitati“ između redova kod „in memoriama“ nekih važnih ličnosti iz crkvene hijerahije. Hrvati su, međutim, ponovo akcentirali potrebu kanonizacije Stepnica što se da vidjeti u naglašavanju istog datuma izbora pape Leona XIV i rođendana kardinala Stepnica. O ovome je otvoreno govorio predsjednik Sabora Gordan Jandroković u predvečerje izbora rimskog pontifeksa. Leon XIV će tako biti pod velikim presingom u pogledu kardinala kojeg su 1946. osudile komunističke vlasti na zatvorsku kaznu zbog saradnje s vrhom ustaške države, prekrštavanja desetina hiljada Srba u Hrvatskoj... Papa Ivan Pavao II je 1998. godine u Mariji Bistrici proglasio Stepinca blaženim a do odluke o proglašenju svetim, hrvatski kler i politički lideri kod Hrvata, po svemu sudeći, morat će još pričekati. Hoće li se to dogoditi brzo ili će još (dugo) čekati zavisit će od okruženja pape Leona XIV i upornosti hrvatske katoličke komponente.