ZAGREB, 4. NOVEMBAR 2024. (MINA) – Reisul-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein-ef. Kavazović večeras je u Francuskom paviljonu Studentskog centra Sveučilišta u Zagrebu kazao da je susretanje najvažnija tema velike izložbe „Pod nebom vedre vjere - Islam i Evropa u iskustvu Bosne“.
Na svečanom otvorenju izložbe, reisul-ulema se prigodno obratio prisutnim zvanicama iz političkog, kulturnog i vjerskog života Hrvatske i Bosne i Hercegovine.

„Izložba 'Pod nebom vedre vjere - Islam i Evropa u iskustvu Bosne' multimedijalni je prikaz bogate zaostavštine i višestoljetnog prisustva islama i Bošnjaka u kulturnom, naučnom, obrazovnom, umjetničkom, graditeljskom i javnom životu Bosne i Hercegovine i Evrope, naše sposobnosti za zajedništvo, dijalog i život u susretanjima i razmjenama s drugima. U dvadeset i tri sekcije, odnosno tematske cjeline izložbe, susreću se naša prošlost i sadašnjost; ono što smo bili, što jesmo i čemu težimo; susreću se islam i Evropa; islamska i druge religijske tradicije; istok i zapad; susreću se tuga i radost, uspjesi i padovi, vječno i prolazno, asketsko i hedonističko“, kazao je reisul-ulema.
U univerzalne vrijednosti islama bosanski muslimani su utkali i iskustvo jedne slojevite historije i jedinstvene kulturne geografije, u kojem su živi tragovi slavenske mitologije i Crkve bosanske - u kojoj su se ispreplitali razni kalendari, pisma, jezici i običaji, dodao je reisul-ulema.

„U rukopisima brojnih biblioteka širom Bosne bosančica se smjenjivala s glagoljicom, latinicom, ćirilicom, arebicom, a pisalo se i na orijentalnim i na evropskim jezicima“, izjavio je, između ostalog, reisul-ulema.

Kako je akcentirao, izložba “Pod nebom vedre vjere - Islam i Evropa u iskustvu Bosne” u tom je smislu „nastojanje da se prvi put pruži vlastiti pogled na historiju i savremenost islama u Evropi, da se ukaže na iskustvo koje je Bosna imala u susretu s islamom, kao i na evropsku percepciju islama koja se u minulim stoljećima sve do naših dana nije puno mijenjala“.

„U iskustvu bosanskih muslimana stoljećima su se susretali različiti svjetovi. Tako, u nizu mnogobrojnih primjera s ove izložbe, u ovoj prilici možemo spomenuti dva: sina dugogodišnjeg imama džamije u Koraju Midhata Begića, koji je bio profesor na pariškoj Sorbonni; ili Bahriju Nuri Hadžić, kćerku velikog islamskog teologa i reformatora Osmana Nurija Hadžića, kod koje se bosanski sevdah Mostara susreo s opernim arijama koje je maestralno interpretirala u Bernu i Zürichu. U najkraćem, susretanje nije jedina, ali je možda najvažnija tema ove izložbe“, ocijenio je reisul-ulema.
Podsjetio je da je ova izložba rezultat velikog naučno-istraživačkog i interdisciplinarnog rada koji je vodila Uprava za obrazovanje i nauku Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini i njen direktor dr. Dževad Hodžić, a u kojem su sudjelovali brojni domaći i međunarodni stručnjaci, istraživači, kustosi, muzeji, arhivi, biblioteke i instituti.

„Zahvaljujem autorici koncepta, voditeljici istraživanja i glavnom kustosu dr. Aidi Abadžić Hodžić, kao i njenom timu. Zahvaljujem Odboru za promociju i podršku, muftiji sarajevskom dr. Nedžadu Grabusu, muftiji goraždanskom Remziji Pitiću i gospodinu Safetu Softiću. Posebno zahvaljujem našim prijateljima iz Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske, cijenjenoj ministrici dr. Nini Obuljen Koržinek, Mešihatu Islamske zajednice u Republici Hrvatskoj i muftiji dr. Azizu Hasanoviću, te predsjedniku Vlade Republike Hrvatske poštovanom dr. Andreju Plenkoviću“, poručio je na kraju reisul-ulema.

Podsjećamo, reisul-ulema Husein-ef. Kavazović i predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković su pokrovitelji ove izložbe.