Reisul-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein-ef. Kavazović danas je u Tuzli poručio da je u Kur'anu naša slava, naša čast i dostojanstvo, ali i naša snaga, te da se treba primjereno odnositi prema njemu.

Uprava za vjerske poslove Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, Muftijstvo tuzlansko, Behram-begova medresa i Institut za društvena i religijska istraživanja Tuzla organizirali su dvodnevnu naučnu konferenciju s međunarodnim učešćem pod nazivom „Institucija hifza Kur’ana u Bosni i Hercegovini“, a na svečanom otvorenju konferencije obratio se reisul-ulema Kavazović.

Reisul-ulema je ovom prilikom kazao da je Kur'an Božija Objava, čiji će propisi važiti sve do Smaka svijeta i čija će učenja ljude podsjećati na njihovog Gospodara i učiti ih pravilima života na ovom svijetu i onome što će im i život na drugom svijetu učiniti lijepim i blagoslovljenim.


„Kao što je kazao allamah Tabatabai: 'Kur'an se u svojim temama ne posvećuje jednom od naroda kao što je naprimjer, arapski narod. Također, Kur'an ne izdvaja ni neku grupu kao što su muslimani. Kur'an, naime, upravlja svoj diskurs i prema nemuslimanima kao što govori i o muslimanima. Argument za ovu tvrdnju jesu mnoga obraćanja upravljena u Kur'anu prema mušricima, paganima, politeistima, Sljedbenicima Knjige, Jevrejima, Sinovima Israilovim, kršćanima... (Kur'an) navodi dokaze za svaku od ovih grupa i poziva ih svojim istinitim spoznajama i razmišljanju o njegovim plemenitim navodima i ajetima'. Prema tome, onaj ko bude postupao po tom učenju i poduzimao adekvatne mjere, taj će i biti uspješan. To važi i za život na ovome svijetu, i za život na ahiretu. Muslimani su pozvani da se upoznaju s tim pravilima i da ih usvoje i primijene u životu - da bi uspješni bili na oba svijeta“, kazao je reisul-ulema.

Oni koji nisu muslimani, ili koji čak nisu ni religiozni, ili su indolentni prema životu na onom svijetu a dokuče i primijene pravila za uspjeh na ovom svijetu, oni će na dunjaluku biti uspješni, dodao je on.

„U suri El-Kehf, Kur'an govori o Zulkarnejnu, paradigmi uspješnog vlada na ovom svijetu, i na nekoliko mjesta naglašava da je 'posegnuo za pravim sredstvom' (etbe'a sebeba), tj. poduzeo je adekvatne mjere za ono što je želio postići. Iako je Zulkarnejn vjernik, u navedenim slučajevima on biva uspješan ne zbog svog vjerovanja, već zbog poduzimanja pravih mjera, ulaganja napora i posezanja za adekvatnim sredstvom. Drugim riječima, i da nije bio vjernik a postupao kako je postupao - bio bi uspješan na ovom svijetu“, istaknuo je reisul-ulema.
Uzvišeni Bog, dakle, snažnu poziciju na ovom svijetu dodjeljuje i muslimanima i nemuslimanima, shodno njihovoj posvećenosti cilju, uvažavanju pravila i poduzimanju adekvatnih mjera i napora, akcentirao je reisul-ulema.


„U Kur'anu se to jasno naznačava. Primjeri vladara vjernika, kojima je data jaka pozicija na ovom svijetu, jesu: Zulkarnejn, Jusuf i Sulejman, a.s., dok se to isto navodi za brojne nevjerničke narode: za Ada, Semuda i brojne druge. U 6. ajetu sure El-En'am Kur'an kaže: Zar oni ne znaju koliko smo Mi naroda prije njih uništili, kojima smo na Zemlji mogućnosti davali kakve vama nismo dali i kojima smo kišu obilatu slali i učinili da rijeke pored njih teku, pa smo ih, zbog grijehova njihovih, uništavali, i druga pokoljenja, poslije njih, stvarali. Još kaže I kada bi zaboravili ono čime su opominjani, Mi bismo im kapije svega otvorili; a kad bi se onome što im je dato obradovali, iznenada bismo ih kaznili i oni bi odjednom svaku nadu izgubili“, naveo je reisul-ulema.
Potcrtao je da je „ovo veliko upozorenje čovječanstvu“.

„Zašto su narodi kojima je bila dodijeljena 'snažna pozicija' na ovom svijetu na kraju završavali tragično, stradavali ili bili uklanjani sa scene? Nije to, dakle, bilo zato što su bili malobrojni i slabi, već - kako Kur'an kaže - 'zbog grijeha njihovih'. Drugim riječima, zbog toga što nisu zastupali ono što vodi i uspjehu i snažnoj poziciji i na ahiretu, koji i jest krajnji cilj i konačno odredište čovjekovo, već su se ogrešivali o to i svu pažnju posvećivali dunjaluku, ne slijedeći i one puteve koji vode dobroj poziciji na ahiretu“, izjavio je on.

Reisul-ulema je čestitao organizatorima konferencije na odabiru teme.
„Ukoliko, dakle, posvetimo potrebnu pažnju Kur'anu, pravilno razumijemo njegovu poruku, primijenimo ono što nalazimo u njemu, poduzmemo adekvatne mjere i posegnemo za adekvatnim sredstvom, sasvim sigurno ćemo imati snažnu poziciju i na ovome svijetu. Napominjem da 'hifz' ne znači samo pamćenje i učenje napamet, već znači i čuvanje. Čuvanje njegovog sadržaja od zaborava i gubljenja u lavirintima života. Kur'an, dakako, čuvamo i pamćenjem, ali više: njegovim iščitavanjem, razumijevanjem i življenjem po njemu. I izvođenjem kulturnih obrazaca iz njega“, zaključio je u obraćanju reisul-ulema Husein-ef. Kavazović.

U TUZLI POČELA DVODNEVNA NAUČNA KONFERENCIJA „INSTITUCIJA HIFZA U BOSNI I HERCEGOVINI“
U organizaciji Uprave za vjerske poslove Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, Muftijstva tuzlanskog, Behram-begove medrese i Instituta za društvena i religijska istraživanja Tuzla danas je u Tuzli počela dvodnevnu naučna konferencija s međunarodnim učešćem pod nazivom „Institucija hifza Kur’ana u Bosni i Hercegovini“.

Otvorenju konferencije prisustvovali su reisul-ulema Islamske zajednice dr. Husein-ef. Kavazović, muftija tuzlanski dr. Vahid-ef. Fazlović, muftija vojni Nesib-ef. Hadžić, direktor Uprave za vjerske poslove Rijaseta dr. Mensur-ef. Malkić, ministar obrazovanja i nauke Tuzlanskog kantona dr. Ahmed Omerović, gradonačelnik Tuzle dr. Zijad Lugavić, ugledni alimi, hafizi i drugi gosti.
Reisul-ulema Kavazović čestitao je organizatorima na odabiru teme, te je istakao da je u Kur'anu naša slava, naša čast i dostojanstvo, ali i naša snaga i treba se primjereno odnositi prema njemu.
„Ukoliko, dakle, posvetimo potrebnu pažnju Kur'anu, pravilno razumijemo njegovu poruku, primijenimo ono što nalazimo u njemu, poduzmemo adekvatne mjere i posegnemo za adekvatnim sredstvom, sasvim sigurno ćemo imati snažnu poziciju i na ovome svijetu. Napominjem da „hifz“ ne znači samo pamćenje i učenje napamet, već znači i čuvanje. Čuvanje njegovog sadržaja od zaborava i gubljenja u lavirintima života. Kur'an, dakako, čuvamo i pamćenjem, ali više: njegovim iščitavanjem, razumijevanjem i življenjem po njemu. I izvođenjem kulturnih obrazaca iz njega“, kazao je reisul-ulema Kavazović.
Reisul-ulema je podsjetio da je Kur'an Božija Objava, čiji će propisi važiti sve do Smaka svijeta i čija će učenja ljude podsjećati na njihovog Gospodara i učiti ih pravilima života na ovom svijetu i onome što će im i život na drugom svijetu učiniti lijepim i blagoslovljenim.

„Onaj ko bude postupao po tom učenju i poduzimao adekvatne mjere, taj će i biti uspješan. To važi i za život na ovome svijetu, i za život na ahiretu. Muslimani su pozvani da se upoznaju s tim pravilima i da ih usvoje i primijene u životu – da bi uspješni bili na oba svijeta“, naglasio je reisul-ulema.


Muftija tuzlanski dr. Vahid-ef. Fazlović kazao je da institucija hifza datira od Poslanikovog, a.s., vremena, a o najistaknutijim ashabima, poznatim po dobrom pamćenju Kur'ana, njegovom razumijevanju i poznavanju različitih načina njegovog učenja, sačuvani su blistavi životopisi.
„Ljubav prema Allahovoj objavi i želja da se ona nosi u svome pamćenju i svakodnevnom životu pronijela se od prve slavne generacije muslimana i prožela, stotinama godina kasnije, brojna muslimanska društva. Hafizi su bili alimi i učenjaci, vladari i vojskovođe, zanatlije i radnici, bogati i siromašni“, istakao je muftija Fazlović.
Želja za dosezanjem velikih deredža, dodao je muftija Fazlović, koje su hafizima obećane u brojnim vjerskim predajama, i u našim krajevima je vodila generacije marljivih učača i njihovih muhafiza.
„Skoro da nema pedlja ove lijepe zemlje u kojem se nije moglo, u nekom dijelu njezine bogate historije, čuti milozvučje napamet učenih Allahovih ajeta. I ovdje su hafizi bili muderisi u medresama, reisul-uleme, muftije, kadije, imami, hatibi, trgovci, zanatlije... Među poznatim tuzlanskim muftijama, a kasnije i kao reisul-ulema, bio je hafiz Mehmed Teufik Azabagić. Jedan od najuspješnijih gradonačelnika Tuzle je bio hafiz Osman Vilović, koji je uveo prvi vodovod u ovom gradu“, naglasio je muftija Fazlović.

Muftija Fazlović spomenuo je primjer Behram-begove medrese koja je nedavno iznjedrila stotog hafiza od obnove njenog rada 1993. godine.
„Upravo je ova škola u svom višestoljetnom postojanju bila i ostala potrebni institucionalni okvir i više nego plodno rasadište ovog časnog i zadivljujućeg napora: učenja Kur'ana napamet i preslušavanja i čuvanja naučenog brojnih kandidata za to časno zvanje. Stotinu njezinih hafiza u današnjem vremenu na ponos je muslimanima naše domovine i Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini“, izjavio je muftija Fazlović.
Hafiz dr. Mensur Malkić, direktor Uprave za vjerske poslove, koja koordinira poslove koji se odnose na hifz i škole Kur'ana, odgovoran pristup Islamske zajednice u BiH prema instituciji hifza je nazvao zlatnim dobom hifza u Bosni i Hercegovini.
„Podaci potvrđuju da se iz godine u godinu povećava broj osoba sa titulom hafiza Kur'an-i kerima. S tim u vezi ističemo da je u posljednjih deset godina pred hafiskom komisijom hifz položilo 376 novih hafiza i hafiza. U zadnjih pet godina hifz godišnje položi preko 40 hafiza, a u 2023. godini hifz je položilo 43 hafiza. Ovi podaci su na ponos našim hafizima i muhaffizima i našoj Islamskoj zajednici“, istakao je direktor Malkić te dodao da Rijaset Islamske zajednice putem Uprave za vjerske poslove i drugih organizacionih jedinica i ubuduće ostaje na putu očuvanja i jačanja institucije hifza u Bosni i Hercegovini.


Predsjednik Organizacionog odbora Konferencije dr. Mensur Husić kazao je da je institucija hifza Kur'ana u Bosni i Hercegovini bila različitog inteziteta u različitim povijesnim razdobljima.
„Obnavljanjem rada bosanskohercegovačkih medresa, otvaranjem novih fakulteta Islamske zajednice u BiH za vrijeme i nakon rata protiv bosanskohercegovačkog društva i države, pokretanjem škola hifza, škola Kur'ana i edukativnih programa Škola Kur'ana pri medžlisima, institut hifza Kur'ana u Bosni i Hercegovini je unaprijeđen i dao je veoma zapažene rezultate“, istakao je dr. Husić.
Dr. Husić je istakao da će na osnovu rezultata povijesnih istraživanja institucije hifza Kur'ana u Bosni i Hercegovini, pozitivnih praksi, metodologija i rezultata postignutih u prethodna tri desetljeća u medresama i fakultetima, školama hifza Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini utvrditi novi pravci i metodologije podučavanju hifzu Kur'ana.
Uvodna izlaganja prvog dana konferencije imali su akademik Enes Karić i prof. dr. Ismet Bušatlić.
Radni dio konferencije će biti održan sutra u Behram-begovoj medresi na kojem će ekspoze svojih radova prezentirati učesnici konferencije, ugledni alimi, univerzitetski profesori te profesori u medresama. Radni dio konferencije će se odvijati u tri tematska okvira: Povijesni pregled institucije hifza u Bosni i Hercegovini, Značaj hifza u misiji islama i životu muslimana i Metode i praksa podučavanju hifzu Kur'ana.