Nikola Belada je istaknuti pravnik i vatreni borac za crnogorski nacionalni, crkveni i jezički identitet. On je takođe poznat kao autor knjige "Mrak – Jevanđeoski nacionalizam" te je stekao priznanje kao autor mnogobrojnih tekstova, članaka i rasprava koji se bave pravnim statusom i položajem Crnogorske pravoslavne crkve. Belada je svojim radom i angažmanom duboko utemeljenim u ljubavi prema crnogorskom identitetu, crkvi i jeziku, postajući jedna od ključnih figura u očuvanju i promociji crnogorske kulturne baštine. Njegovo djelo i istraživanje često se fokusiraju na različite aspekte crnogorskog nacionalnog identiteta. Kroz svoje pisanje i javne nastupe, Nikola Belada nastoji podići svijest o važnosti očuvanja crnogorskog nasljeđa i promovisati kulturnu raznolikost u Crnoj Gori. Njegova predanost pravu i kulturnom identitetu Crnogoraca čini ga jednim od ključnih glasova u naporima da se očuva bogata i jedinstvena kultura Crne Gore.

• Prokomentarišite zakonsku regulativu o popisu stanovništva?
Belada: Liježemo i budimo se sa zebnjom u vezi najavljenog popisa stanovništva domaćinstava i stanova. Odlučujući subjekt pripreme i organizacije popisa je MONSTAT. Članom 13 Zakona kroz 27 tačaka navedeni su taksativno zadaci MONSTATa u postupku popisa, pa isti određuje državne instruktore, predlaže 2 člana u popisnim komisijama, utvrđuje metodologiju i obrasce, vrši smještaj popisne građe i obavlja unose prikupljenih podataka. Već sada se pojavljuje sumnja da su instruktori i popisne komisije jednonacionalni, prigovara se na kasno donošenje i netransparentnost podzakonskih akata, da se nije prijavio dovloljan broj popisivača, te da nije uzeto u obzir da u poslednje godinu dana u Crnoj Gori boravi preko 100.000 stranaca. Otvoreno se negoduje što nije navedeno kako će se čuvati popisna građa i na kraju veoma važno pitanje je koji je to sastav komisije i ko je garant njihove profesionalnosti kod unosa prikupljenih podataka. (Čl. 13. tačka 22. Zakona)

Pristalice odžavanja popisa ukazuju na kaznene odredbe i odgovornost za neučestvovanje u popisu. Za svoje argumente navode član 26. stav 1, Zakona o popisu, koji propisuje dužnost lica koje je obuhvaćeno popisom da u njemu učestvuje, kao i član 35 istog zakona (kaznene odredbe za fizička lica) koji između ostalog navodi da će se kazniti novčano od 100 do 500 eura lice koje ne da podatke koji se od njega traže i ako na svako pitanje ne da tačan odgovor. Na osnovu navedenih odredbi vrlo teško je, smatraju mnogi, dokazati odgovornost fizičkih lica koja bojkotuju popis, jer se član 35 ne odnosi na odgovornost lica koja odbiju da učestvuju u popisu, već na lica koja popisivačima ne daju podatke koje od njih traže ili na svako pitanje ne daju tačan odgovor.

Kad smo već došli do pitanja odgovornosti, u Zakonu je izostala odgovornost (kaznene odredbe) za komisiju kao posebno upravljačko tijelo Uprave za statistiku, državnih instruktora i popisnih komisija, kao i komisije za unos podataka. Interesantan je član 7, tačka 5 Zakona gdje se pod značenjem domaćinstva navodi da se domaćinstvom smatra i kolektivno domaćinstvo, odnosno domaćinstvo sastavljeno lica koja žive u manastirima, samostanima i drugim vjerskim objektima. Po izjavama visoko pozicioniranih sveštenika, tih lica je preko 3000, a pitam se zašto ne bi za potrebe popisa a u interesu srpskog pitanja taj broj bio mnogostruko veći.

• Pitanje: Koji su razlozi za odlaganje popisa?
Belada: Dakle, sama činjenica da je MONSTAT alfa i omega postojećeg popisa, sasvim je dovoljan razlog da popis bude odložen i to ne za kratki vremenski period. Da obrazložim zašto. Sumnjam u profesionalnost i objektivnost MONSTATa. Moje lično iskustvo i saznanje je da je MONSTAT u kontinuitetu SPC i njenim organizacionim jedinicama u Crnoj Gori, koje nijesu bile evidentirane kod bilo kog državnog organa, izdavao „obavještenja o razvrstavanju“, koje je ta crkva koristila kao dokaz da postoje u pravnom prometu Crne Gore. Da moji navodi budu do kraja jasni, ističem da su „Obavještenja o razvrstavanju“ izdavana na osnovu falskifikovanih dokumenata podnijetih od strane SPC. Đe je garancija da se ovaj put svjesno ili nesvjesno, namjerno ili nenamjerno MONSTAT neće staviti u funkciju ostvarivanja ciljeva SPC u popisnom procesu, a to je da je rezultat popisa Crna Gora – autonomna srpska pokrajina. Drugi razlog za odlaganje popisa su jasni i precizni stavovi, odnosno rezolucija evropskih parlamentaraca o potrebi odlaganja popisa. Treći, ne manje značajan razlog za odlaganje je potencijalna opasnost od sukoba. Odavno u istoriji Crne Gore nije bilo ovakvih podjela po političkoj, nacionalnoj i vjerskoj osnovi. Atmosfera je zapaljiva. Vlada netolerancija, napetost, odsustvo dijaloga, ekstremistički postupci, netrpeljivost, što nas sve može gurnuti u ambis. Svaki odgovoran i razuman čovjek u ovoj zemlji morao bi prihvatiti ovu argumentaciju za odlaganje popisa, no, bojim se da su oni koji odlučuju izgubili razum.

• Kako gledate na bojkot popisa?
Belada: Ne mali broj pojedinaca i organizacija predlažu bojkot popisa. Kad je u pitanju popis, bojkot je mač sa dvije oštrice. Koji je to procenat građana koji treba da bojkotuje popis da bi se on smatrao uspješnim? Koja je garancija da će ogromna većina građana Crne Gore pristati na bojkot? Do čega bi dovelo ako bi jedan ozbiljan procenat građana učestvovao u popisu? Da li je onda bojkot uspio ili je učinjena usluga pristalicama bezuslovnog obavljanja popisa?

• Što očekujete od popisa?
Belada: Da vas podsjetim, u jednom od svojih tekstova sam napisao da će „srpsko pitanje u Crnoj Gori biti riješeno kad nestane Crnogoraca“. Sad je na planerima srpske Crne Gore da na većem dijelu zapadnog Balkana realizuju program „svi Srbi u jednoj državi“. Zato će se na teritoriji Crne Gore sprovesti sve poznate i nepoznate metode da se postigne rezultat koji daje garanciju ostvarivanja programa Ilije Garašanina. Cilj je da rezultat nakon popisa bude takav da nacionalnih crnogoraca bude ispod 20%, da nacionalnih Srba bude preko 50%, sa srpskim jezikom koji govori preko 50% stanovništva i vjernicima SPC koji takođe čine preko 50%, čime bi bilo riješeno srpsko pitanje za sledećih nekoliko generacija.

• Đe su Crnogorci u ovom procesu?
Belada: Građani Crne Gore – Crnogorci, ovo je naša realnost. Ovih dana čitam da je trenutno stanje u Crnoj Gori rezultat činjenice da nema Crnogoraca. Da dodam, Crnogorci su u ovom trenutku najugroženiji u Crnoj Gori, a i dalje ćute, skriveni su, djeluju dezorijentisano, neorganizovano, bez strategije i cilja. Da ima Crnogoraca, unazad tri godine je bilo toliko događaja, povoda i provokacija gdje je 100 hiljada građana moralo organizovano izaći na ulicu i svima pokazati da postoje Crnogorci i da nema Crne Gore bez Crnogoraca. Sadašnjost Crne Gore je sumorna, a budućnost neizvjesna. Crna Gora umire. Osnova nemamo da krivimo druge. Krivica je u nama. Izučavaće se što je to uslovilo da Crnogorci za period od 30 i više godina ne djeluju organizovano (kao partija-stranka) u zakonodavnoj i izvršnoj vlasti. Što nas je naćeralo da se utopimo u sadašnjim partijama pozicije i opozicije i ostanemo bez svoje individualnosti i identiteta. Zašto smo svoje osobenosti unijeli u druge partije i umjesto Crnogoraca postali partijci.

• Kako vidite ulogu manjebrojnih naroda u procesu popisa?
Belada: U jednom se svi slažemo, a to je kralj Nikola postavio temelje skladnih međunacionalnih i međuvjerskih odnosa sa manjebrojnim narodima u Crnoj Gori. Imao je poseban sluh za uvažavanje i poštovanje manjebrojnih naroda. To je usađeno u generacijama pa tada i sada manjebrojni narodi su generalno uvijek na poziciji zaštite državnih interesa Crne Gore. U ovom trenutku deset poslanika u skupštini Crne Gore je iz redova manjebrojnih naroda, što je posebno značajno. Kao mnogo puta do sada mislim da će dobro razmiliti kako će se odrediti prema najavljenom popisu i da će polazna osnova njihovog stava biti, da se amortizuju ukupno narušeni međuvjerski i međunacionalni odnosi.

• Da li zagovarate formiranje crnogorskih partija?
Belada: Već dugi period uporno zagovaram stav da se na političkoj sceni ubrzo moraju formirati ne jedna već više crnogorskih stranaka-partija. Ne postoji bojazan da će doći do rasipanja glasova jer praksa pokazuje da su postojeće stranke u Crnoj Gori dokaz da svako ima svoju poziciju kod birača. U posljednjih nekoliko mjeseci obišao sam mnoga mjesta i imao razgovore sa dosta ozbiljnih i iskreno zabrinutih osoba u vezi budućnosti Crnogoraca i Crne Gore. Svi žele da se konačno organizujemo na načelima zaštite države i čovjeka. Onog čovjeka srednjeg staleža koji je nestao a koji je vjerovao u institucije, pravo i pravdu. Pitaju se što je to uslovilo da se država za 30 i više godina ne osigura od nasrtaja svetosavaca, te kako je jedan čovjek uspio da ugrozi sve institucije, kao i kako su tridesetoavgustovci za samo 3 mjeseca urušili sve institucije države Crne Gore?
• Smatrate li da bi osnivanje crnogorske partije a ima ih već nekoliko sa istim predznakom usitnilo ionako podijeljeno biračko tijelo među Crnogorcima?
Belada: Ne smatram. Djelimično sam već ukazao da sam pobornik formiranja više crnogorskih partija. Crnoj Gori su potrebni novi mladi stručni, neokaljani ljudi, željni afirmacije i zaštite interesa crnogorskog identiteta. Potrebne su nezavisne i programski moderne partije, bez i trunke sumnje da su privjesci i sateliti drugih partija. Crnogorskom biraču dati mogućnost bira između više crnogorskih partija i siguran sam da će pravilno odlučiti. Neka se na političkoj sceni kroz svoj program i rad afirmišu one partije kojima se vjeruje. Ne zalažem se za ništa nepoznato, što ne postoji u političkom životu Crne Gore. Da samo podsjetim koliko postoji srpskih i albnaskih partija, koji svojim djelovanjem pokazuju da imaju svoje mjesto u parlamentu Crne Gore.

• Što je osnovna karakteristika sadašnjeg političkog trenutka?
Belada: Ono što je posebno značajno i upozoravajuće je da se na javnoj sceni Crne Gore osim SPC kao apsolutnog vladara pojavljuje još jedan politički gigant, a to je DF. Zamislite tu simbiozu SPC i DF-a. To je ubitačno jedinstvo. Vrlo mudro, smišljeno, planski, za posljednje 3 godine, DF-ovci osvojiše vlast u svim većim gradovima Crne Gore, osvojiše najveće i najznačajnije privredne subjekte u Crnoj Gori, osvojiše gotovo sve pozicije u državnim organima i sa još 40% obećanih mjesta zaposliće hiljade i hiljade svojih članova. Vrlo praktično, isturiše lakomislene ispred sebe da im očiste mjesta koja će kad zauzmu upravljati Crnom Gorom pod zaštitom SPC.

• Kolika je uloga militantne SPC u ovom popisu ali i aktuelnom političkom trenutku?
Belada: Uloga SPC u političkom i društvenom ćivotu je odlučujuća u Crnoj Gori. U sve ćelije institucionalnog djelovanja Crne Gore oni drže primat. Ovo je klerikalna država srednjeg vijeka, a voljom SPC dozvoljava se pojedinim subjektima da fingiraju demokratiju. O svemu značajnom u Crnoj Gori odlučuje se u odajama SPC. Da ne ponavljam odredbe Načertanija ili odredbe SANU, nego da se osvrnem na neka druga dokumenta o ulozi SPC u Crnoj Gori. Tako je aktima najviših organa SPC navedeno da se niti jedno pitanje od zanačaja za srpski narod ne mže rješavati bez znanja i vodeće uloge SPC. Osim crkvenih treba ukazati i na dokumente na dokumente Republike Srbije o ulozi SPC. Poznat je državnni dokument – Strategija očuvanja i jačanja odnosa matične države i dijaspore i matične države i Srba u regionu iz 2011. Godine. Već sam naziv ukazuje da je nedovoljno govoriti o dijaspori ukoliko se posebno ne definiše uloga Srba. U Strategiji je posebno obrađen dio pod nazivom Projekcije očuvanja i jačanja matične države i Srba u regionu. U toj projekciji stoji da bi Republika Srbija da poslije Bosne i Hercegovine stavi Crnu Goru u središte svoje spoljne i regionalne politike. Zato kad je u pitanju Crna Gora država Srbija daje punu podršku restituciji oduzete imovine SPC, obnovi sakralnog nasleđa, izgradnji bogoslovija, manastira, obdaništa i sl. Država se obavezuje da vodi posebnu brigu i finansira sveštenstvo i monaštvo. Po projekciji centar odnosno čvorište organizovanog djelovanja u inostranstvu je SPC. Njena odlučujuća uloga je u očuvanja nacionalnog identiteta. Da ne nabrajam dalje, jer sve što se tiče Crne Gore je pod skenerom SPC.

• Poruka građanima Crne Gore.
Belada: Građani Crne Gore, Crnogorci, ja sam dio vas. Vaša sudbina je i moja. Volio bih da griješim u procjenama. Volio bih da djelujemo organizovano na zajedničkoj platformi afirmacije i jačanja crnogorskog identiteta. Krajnje je vrijeme da se okrenemo sebi. Naša briga i sudbina je Crna Gora. Dajte mi signal ili znak da se osjećam kao čovjek.