(Patria) - Javnost je ovih dana opterećena različitim informacijama o tome kako će postupiti visoki predstavnik Christian Schmidt, da bi riješio krizu oko formiranja Vlade FBiH koju je sam stvorio.

Ideje o jednoj, dvije, pa čak i tri odluke, da stvar nije veoma ozbiljna, bile bi jako zabavne za najširu javnost. Da bi ista ta javnost imala sve zanimljive informacije, onda je potrebno reći nekoliko stvari.

Prva od njih, odnosi se na scenario u kojem samo Lidija Bradara, u svojstvu predsjednice Federacije Bosne i Hercegovine jedina ima pravo veta. Dakle, to bi definitivno bilo neustavno u odnosu na Ustav Bosne i Hercegovine, koji propisuje način imenovanja Vijeća ministara, kao državne vlade, gdje niti jedan od članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine nema pravo potezati zaštitu vitalnog interesa li veta, prilikom imenovanja mandatara za novi sastav Vijeća ministara. Kako sam Ustav Bosne i Hercegovine jasno nalaže obavezu da entitetski ustavi, moraju biti usklađeni sa državnim ustavom, ova varijanta bi bila vidno neustavna i otvorila bi prostor za nove zahtjeve prema Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine za ocjenom ustavnosti.

Druga od njih, o kojoj se ovih dana govori, odnosi se na uvođenje entitetskog Doma naroda FBiH u priču oko formiranja Vlade FBiH. Opet bi tako nešto bilo neustavno, jer državni Ustav Bosne i Hercegovine, a ponovićemo još jednom, sa kojim obavezno moraju biti usklađeni entitetski ustavi, ne predviđa uključivanje Doma naroda BiH u imenovanje Vijeća ministara uopšte. To bi, bez obzira da li se radilo o 2/3 ili 3/5, bila procedura zaštite vitalnog nacionalnog interesa, za koju je sam visoki predstavnik svojim lošim odlukama od 2. oktobra, onako slavodobitno govorio kako je potpuno umanjio mogućnost korištenja ovoga instrumenta, pa bi onda on sam u narednoj odluci osnažio taj institut blokada poznat pod nazivom – zaštita vitalnog nacionalnog interesa.

To bi, također, stvorilo prostor za nove zahtjeve prema Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine za ocjene ustavnosti takvih eventualnih novih odluka visokog predstavnika, koje očito nisu u skladu sa državnim ustavom. Ovdje ima jedna malo začkoljica. Nije visoki predstavnik tumač i zaštitnik državnog Ustava Bosne i Hercegovine, već je to isključivo Ustavni sud Bosne i Hercegovine.

Treća od njih, opet se odnosi na ustavni princip iz Ustava Bosne i Hercegovine iz člana I/2 koji kaže da Bosna i Hercegovine funkcioniše u skladu sa vladavinom prava i u skladu sa slobodnim i demokratskim izborima. Kako bi onda izbori bili slobodni i demokratski kada Viski predstavnik svojim odlukama potpuno zaobilazi i negira demokratsku volju glasača? I to vidno štimajući rezultate izbora u korist jedne grupacije političkih stranaka koju predvodi HDZ.

Bio bi, onda, to još jedan oblik prevare glasača i njihovog dovođenja u zabludu.

I na kraju, ostaje otvoreno pitanje, da li postoji parlamentarna većina, a kako ovih dana vidimo, izgleda da ne postoji, koja bi istrpjela i omogućila ovaj niz mogućih neustavnih odluka Visokog predstavnika, koji bi time ovu državu i njen suverenitet pomnožio sa nulom. Malo čudno zvuči, ali visoki predstavnik malo po malo naginje prema napadu na ustavni poredak ove zemlje. Fali mu još samo upotreba sile, pa da to postane i krivično djelo po Krivničnom zakonu Bosne i Hercegovine. (M.T.)