Naslovna | Arhiva | Pretraga | Redakcija | O Bosnjaci.Net | Kontakt | Bosniaks.Net | ||||||
|
Kolumne
HRVATIMA SMETA DŽAMIJA: Zapečaćena tek otvorena džamija sa munarom u Rabranima, Neum MUSLIMANE NEMA KO DA BRANI Dragi Bosanci i Hercegovci, Vidite sad dokle je došlo. Hrvati koji su toliko kamikali da su im ugrožena prava u Bosni i Hercegovini i koji su govorili kako će nas upravo oni izvesti u Evropu, sada su dolje, na jugu naše domovine, zapečetili džamiju u Rabranima na koju je jučer postavljena munara, o čemu sam pisao u septembru 2022. godine. Opštinari, prema portalu Neum. online su rekli da je molitveni prostor uknjižen, ali da je ovo što je napravljeno, kako kažu, daleko od dozvoljenog. Niko se više ni ne osvrće na džamiju u samom Neumu za koju HDZ ne želi ni čuti, iako je vjerski objekat postojao do 1927. kada je uništen u zemljotresu. Zbog aktuelnosti teme, nadam se, da će urednik pustiti ponovo moju kolumnu „Apartheid u Neumu“ iz septembra 2022., koja govori o selektivnoj i isključivoj politici HDZ prema Islamskoj zajednici. Nakon što je konstituirana vlast na skoro svim nivoima, uz potpunu podršku SDP i uz presudnu pomoć sada moćne stranke HDZ-a (a moć joj je poklonio visoki predstavnik Christian Schmidt), koja „zastupa“ najmalobrojniji narod u BiH, mislite li da će vlastodršci iz Neuma povući svoju odluku. Grdno se varate, ako tako mislite. Pozivam, stoga, Reisu-l-ulemu, sve muftije u BiH, imame i sve vjernike, načelnike iz ostalih dijelova BiH koji su davali dozvole za podizanje crkava (i neka su, svakako da su trebali), a zašto ne i vrhbosanskog nadbiskupa i ambasadore u BiH, da se suprotstave ovakvoj isključivoj i otrovnoj politici HDZ-a, koja se protivi mirnom suživotu svih naroda i svih religija na području Bosne i Hercegovine. Mi smo za pune nacionalne i vjerske slobode, koje se moraju manifestirati potpisivanjem ugovora Islamske zajednice sa državom BiH, kako muslimani u Bosni i Hercegovini ne bi bili diskriminirani u odnosu na katolike i pravoslavne kršćane/hrišćane a koji odranije imaju potpisane ugovore s državom. Budite sigurni da ćemo nastaviti našu opravdanu borbu za vjerske slobode protiv moderne političke inkvizicije kojoj su na tapeti najmnogobrojniji u BiH – muslimani - koje očigledno, uz časne iznimke, nema ko da brani.
Piše: Akademik prof. dr. Adamir Jerković Ispričat ću vam priču, a odaslati je između ostalih visokom predstavniku Christianu Schmidtu, a odnosi se na zahtjev koji se tiče konstitutivnosti naroda. Pa ovako. Priča započinje u Neumu iako bismo mogli nabrojati još mnogo mjesta pod hrvatskom vlašću koja tangiraju temu o kojoj pišem. Najprije, da se propitamo o temi apartheida. Šta mislite da li ga ima u BiH? Apartheid je prisutan i u BiH i to nakon demokratskih promjena 1990. godina. Posebno na jugu države. Do jučer ovo je bio pojam nama potpuno stran. On se odnosio samo na daleke zemlje, a kao najočitiji primjer bila je Južnoafrička Republika u kojoj je na sreću došlo do sloma te nakaradne ideje koja je crnog čovjeka stavljala u ropski, inferiorni položaj i u kojoj je bijelac vladao bukvalno nad crncem. To je, dakako, apartheid, ali ovaj pojam obuhvata i situacije „u kojima pripadnici različitih etničkih ili vjerskih skupina zajedno žive na istom području nastojeći ne doći jedni s drugima u bilo kakav kontakt osim onog službenog...“ Takav primjer nalazimo u Neumu, bh. gradu koji je oslonjen na more i koji je kao takav izuzetno značajan za BiH. Još ranije mi je pričao prijatelj, Hrvat rodom iz Neuma, o projektiranoj politici HDZ-a, koja sprečava “prodor“ Bošnjaka i bošnjačkog kapitala na ovaj prostor. Pravo da kažem bilo mi je teško povjerovati u razmjere ove velikohrvatske politike u 21.v., ali znajući ga kao čestitog čovjeka prihvatio sam ovo upozorenje i uvjerio se u ono što je govorio. Šta, dakle, može Bošnjak uraditi u Neumu? Može doći kao turista, ali ne može ostvariti svoju duhovnost. Islamski svijet koji trajno živi na području neumske općine je, međutim, u teškoj situaciji, jer mu lokalne vlasti ne dozvoljavaju ispoljavanje svog autentičnog bića. Iako je IZ još od završetka agresije na BiH tražila vraćanje u prvobitno stanje srušene džamije u gradu Nemu, to ne samo da nije učinjeno nego je lokalna zajednica uklonila i posljednje ostatke i tragove postojanja islama o ovom jedinom bh. gradu na morskoj obali. Prilikom proširenja magistralnog puta Neum – Dubrovnik, izgrađeno je na mjestu na kojem je bila džamija parkiralište i ugostiteljski objekat. Ostalo je samo ćoše džamije od 50-60 cm, koje svjedoči o rušilačkom nagonu i isključivosti dijela ljudi neislamske vjere. U smišljenoj medijskoj kampanji isticano je da tu nikada bila nikakva džamija, premda se iz historijskih dokumenata vidi da su Turci izgradili džamiju i čatrnju, da je pomenuta nekretnina upisana kao k.č. 33, da je imala površinu 6602 m2, i da je na ovom prostoru postojala do 1927. kada je stradala od posljedica zemljotresa, da je oko džamije postojao harem što je bilo vidljivo golim okom. Ovi tragovi su nestali posljednjih godina i sada se čine posljednji koraci da oni budu potpuno devastirani. Poseban problem leži u tome što lokalne vlasti ignoriraju sve zahtjeve za dobijanje katastarskih i gruntovnih dokumenata premda su te aktivnosti pokrenute još prije 22 godine. Zanimljivo je da se lokalna administracija koja signale dobijaju iz vrha HDZ-a nije osvrtala na činjenicu da je ovo mjesto na privremenoj listi nacionalnih spomenika. Džaba su bila sva pisma, upozorenja, urgnecije molbe, protesti sa istaknutih mjesta IZ... O kakvoj sistematskoj raboti HDZ vlasti se radi vidi se i prema posljednjem primjeru opstrukcije dogradnje muslimanskog vjerskog objekta – džamije u Rabranima, mjestu koje se nalazi u Neumskom zaleđu i adminstrativno pripada Neumu. Vjerski život se odvija u mesdžidu, koje prema pisanim dokumentima orijentaliste Hivzije Hasandedića predstavlja kontinuitet postojanja organiziranog vjerskog života u Rabranima duže od 400 godina. Kada se 15-ak porodica vratilo 2000. u svoje selo, obnovili su svoju stambenu infrastrukturu, uključujući i mekteb. Pokrenuta je akcija izgradnje munare na postojećoj zgradi mesdžida, obnova starog mejtefa, sve sa namjerom da se poveća funkcionalnost džamije i stvore adekvatniji uslovi za ostvarivanje vjerskih potreba muslimana ovog prostora. I brza cesta Stolac – Neum koja prolazi pored ovog sela ubrzala je namjeru žitelja Rebrana da dograde objekat na istim gabaritima, da se ne izlazi iz okvira postojećeg stanja već u okvirima čestice. Na ovaj način bi se stvorile mogućnosti za neometano upotpunjavanje vjerskih potreba turista. Ovo su napisali Misiji OSCE-a, ambasadoru SAD Michael J. Murphy-u početkom avgusta ove godine i tražili su da im se pomogne u ostvarivanju njihovih vjerskih potreba. Pisali su istovremeno načelniku općine Draganu Jurkoviću u kojem mostarski muftija mr. Salem Dedović piše da je „neshvatljivo da Vaša administracija već duže vrijeme ovo pitanje ne rješava u duhu vjerskih prava i sloboda, već iznalazi pravne barijere da ga uopće pozitivno ne riješi, odnosno da ga u potpunosti zaustavi“. A mostarski muftija koji spada u perjanice ekumenizma na području cijele IZ BiH, koji je uspostavio dobre odnose sa SPC, imao je posve pravo za svoje riječi. Jer, nakon obustave izgradnje koju je naložila općinska inspekcija, IZ Stolac je podnijela zahtjev za izdavanje urbanističke saglasnosti. Ovaj zahtjev je odbačen, zamislite s kojim obrazloženjem, „da za navedeno područje nisu doneseni planski dokumenti“. Nakon tog rješenja IZ je podnijela žalbu koja je usvojena pa je zaključak ukinut iz razloga što ne postoji planski dokument, što znači da se gradnja odobrava na osnovu mišljenja komisije koju imenuje općinsko vijeće. Općinska služba Neuma za graditeljstvo je zatražila od Medžlisa IZ Stolac da dostavi kopiju katastarskog plana. Zahtjev je podnijet, ali su iz katastarskog zavoda obavijestili da kopija neće biti izdata u datom roku. Nakon toga IZ je podnijela zahtjev Službi za graditeljstvo za produženje roka, ali je u isto vrijeme znajući za igre Hrvata (odnosno HDZ-a) predložila da prvostepeni organ sam pribavi kopiju plana po službenoj dužnosti ili ako ni to ne bude želio da uradi uviđaj na licu mjesta uz prisustvo vještaka geometra. Sve ove zahtjeve prvostepeni organ je odbio sa obrazloženjem koje nema nikakvo uporište u zakonu. Iz obrazloženja proizlazi da nadležni opštinski organ traži izgovore kako njihovom zahtjevu ne bi udovoljio. Takvo ponašanje jasno je uočio Medžlis IZ, koji je u informaciji Ministarstvu za ljudska prava i izbjeglice BiH jasno izrekao sud „umjesto da se muslimanskoj zajednici koja je u značajnoj manjini u Općini Neum izađe u susret i pomogne joj da na dostojanstven način upražnjava svoje vjerske obaveze, nadležni općinski organ čini sve da to oteža ili onemogući“, čime čini diskriminaciju, povredu Zakona o slobodi vjere i pravnom položaju crkava i vjerskih zajednica u BiH. Citirali su Zakon koji jasno kaže da „diskrimnacija, utemeljena u vjeri ili uvjerenju, označava isključivanje, ograničavanje, davanje prednosti, izostavljanje ili svako drugo razlikovanje koje je utemeljeno na religiji ili uvjerenju, a koje ima za svrhu ili se njime može postići – izravno ili neizravno, namjerno ili nenamjerno – ukidanje ili umanjivanje priznanja, jednakog uživanja i ostvarivanja ljudskih prava i temeljnih sloboda u građanskim, političkim, ekonomskim, socijalnim i kulturnim stvarima“. IZ je dobro primijetila da na području općine Neum, u kojoj su katolici u većini, sve crkve imaju zvonike, a sa druge strane ne postoji nijedan vjerski objekat koji ima munaru za pozivanje vjernika na molitivu. Slično je i u HNK kantonu o čemu je gradonačeniku i predsjedniku Gradskog vijeća Mostara pisao reisu-l-ulema tražeći rješavanje 18 neriješenih situacija u kojima se kao žalilac pojavljuje IZ BiH. I sada se vraćam na početak ovog terksta. Christian Schmidt bi morao sa mnogo osjetljivosti da priđe rješavanju izbornog zakonodavstva, jer se pripadnici islamske vjere s razlogom pitaju šta će biti s njima ukoliko se prihvate zahtjeve HDZ-a, jer bi nakon toga bio otvoren put za tertorijalnu prekompoziciju BiH. Samo ovaj primjer dovoljno jasno opominje da bi u tom slučaju došlo do potpune isključivosti zajedničkog života, što visoki predstavnik mora spriječiti, a u postojećoj situaciji se uključiti na zakonsko rješavanje postojeće situacije u Neumu i HNK kantonu.
|