Naslovna | Arhiva | Pretraga | Redakcija | O Bosnjaci.Net | Kontakt | Bosniaks.Net | ||
|
Kolumne
KO SU OSTALI? Multiregionalna, multikompleksna, multidimenzionalna, multidentitetska i to je naša dobra Bosna. Umjesto skraćenice „BiH“ više volim koristiti „Bosna“ dok za termin „Bosanskohercegovački“ koristim skraćenicu „Bosanski“. U toj našoj lijepoj Bosni zna se tačno ko su i šta su Srbi, Hrvati, Bošnjaci. U takvoj Bosni se dobro zna i šta/ko su Krajišnici, Podrinjci, Hercegovci, Bosanci, Posavci, Sandžaklije. Svi gore pobrojani i navedeni su državljani (i) Bosne i Hercegovine, pod uslovom ako posjeduju bosanski pasoš. Uz prethodno navedeno svi pobrojani su istovremeno i građani jer žive u određenim gradovima. Sa pobrojanim odrednicama ne postoje problemi osim što nekad možda i previše insistiramo na poveznici sa našim regionalnim porijeklom. Problemi i zabune kod nas nastaju kad se počnu miješati pojmovi građani, narodnost, nacionalnost i državljanstvo. Pored svih nabrojanih, kod nas postoji i jedna skupina koje nazivaju Ostali. Zadnjom odluk om OHRa dobili su čak i više zastupljenosti u društvu i postali još vidljiviji. Za razliku od Srba, Hrvata i Bošnjaka ostaje nejasno ko su Ostali. Po trenutnoj definiciji, Ostali mogu biti sve, samo ne Bošnjaci, Srbi i Hrvati sa kojima su (skoro) u istoj ravni. Biti Bošnjak, ujedno Bosanac ali i Krajišnik ili Hercegovac jasno je i razumljivo kao i biti Srbin, ujedno i Bosanac ali i Posavac odnosno Hrvat Hercegovac, Bosanac ili Podrinjac. Šta znači biti Ostali i kako se naziva jedinka koja pripada skupini Ostali? Sjećam se kad sam kao student imao diskusije sa prijateljima koji se nisu mogli identificirati kao Srbin, Hrvat ili Bošnjak. Njihova glavna argumentacija se svodila na miješani brak roditelja, te se nisu mogli identificirati samo sa jednom odrednicom. Njima je trebalo nešto „šire i komotnije“ da se identificiraju, a da pri tome ne uvrijede ni jednog od roditelja i ostanu prepoznatljivi u društvu. Da li takve pojedince, ako dodamo još i Jevreje, Rome, Albance, Ukrajince, Arape, Turke i mnoge druge koji u našem društvu postoje, zovemo Ostali? Ili možda neko sprema da Bosnu naseli strancima pa je stoga unaprijed uspostavljena dodatna kategorija? Za sada za Ostale znamo sa sigurnošću da su bosanski državljani i da su građani nekog grada koji su izabrali za svoj život. Postavlja se pitanje šta su Ostali kada su izvan Bosne? Mnogo je nepoznanica, ali to ne umanjuje činjenicu da su Ostali po Ustavu i četvrta buktinja našeg društva. Da li je tendencija da Ostali postanu nadkrovljujuća odrednica ili će biti zadovoljni da ostanu Ostali? Ako bi bili zadovoljni da ostanu Ostali, mogu li bi se isto tako zvati i Četvrti. Ako bi Ostali u jednom trenutku poprimili zvaničan naziv Bosanci i Hercegovci, a postoje zagovarači tih ideja, postavlja se pitanje da li onda govorimo o pet buktinja (Srbi, Hrvati, Bošnjaci, Bosanci i Hercegovci) i kakve refleksije to ostavlja na bosanske Srbe, Bošnjake i Hrvate. Kod bosanskih Hrvata imamo princip jedan narod jedna stranka/politika i zbog toga je od te politike teško dobiti iskorak jer je razvojni potencijal ugašen. Kod bosanskohercegovačkih Srba je tendencija slična i sve ide ka tome da u potpunosti zaživi princip jedan narod, jedna stranka. Opozicija je i u toj zajednici skoro ugašena pa se jednostavno da naslutiti šta može da (u)slijedi. Kod bosanskih Srba i Hrvata ideja/inicijativa o zvaničnim Bosancima i Hercegovcima niti će uroditi plodom niti će imati ikakav uticaj. Jedino bi kod dijela Bošnjaka, koji nažalost iz nekog razloga imaju kompleks manje vrijednosti, takva inicijativa urodila plodom i rado bi je prigrlili. Ta kategorija Ostalih preobraćenih u Bosance i Hercegovce bi rasla uglavnom na slabljenju Bošnjaka i zanemarivo malog dijela Srba i Hrvata. Postavlja se pitanje, zašto u svojoj zemlji Bosni postati manjina, postati Ostali i opet se naklanjati novim/starim vjetrovima istočnih i zapadnih susjeda? Obzirom da velikodržavne politike nisu potpuno uspjele u svojoj nakani, za sada im je najveća prepreka zdanje Bošnjaštva koje smo podigli. Činjenica da smo objedinili sve muslimane matice Bosne u Bošnjake, izvor je njihove kontinuirane ljutnje i frustracije. Pored ostalog i iz toga proizilaze njihove nove/stare politike prema nama i Bosni. Ta magija povezanosti jedne vjere, jednog naroda i jedne države je idilična, neraskidiva i dominantno/dugoročno sanjiva. Iz toga ne proizilazi da su neki drugi oblici neodrživi. Sve dok postoji dogovor i dok se poštuju i garantuju prava pojedincima/narodima sve može biti održivo. Ne želim da budem grub ako kažem šta su prirodne prijetnje Bosni i Bošnjacima. To nisu ni Kinezi, niti Njemci a ni Japanci. Prirodnu prijetnju Bosni predstavljaju politike susjednih naroda/država na bazi mitova i velikodržavnih snova. Te politike i aktivnosti postaju transparentne i intenziviraju se uglavnom pod izgovorom nastanka nove geopolitičke realnosti. Između tih velikih geopolitičkih momenata, te politike se implementiraju blažim metodama. Ako bi se gledalo sa aspekta životnog ciklusa stvaranja države, potreban je samo još jedan rat da bosanski Srbi i Hrvati postanu potpuni državljani neke nove Srbije i nove Hrvatske. Naravno, pod predpostavkom da se pomire sa cijenom i neizvjesnosti tog poduhvata. Do toga, ostaju politike da na miran način (naizmjenično toplo/hladno iz oba pravca) atakiraju naše društvo i prevenstveno one koji Bosnu vide i vole kao svoju maticu. Takve politike mogu poremetiti samo hiperprodukcija inicijativa sa Bosanskim imeniteljem. Ne treba sumnjati jesu li drevni Bošnjani bili zadovoljni svojim naukom prije nego se počeo širiti neki drugi nauk po Bosni i inicirao njihovo preoblikovanje. U tome smislu možda bi plodotvorno bilo da se radi na tome da se Ostali preoblikuju u Bošnjane. Umjesto traženja nadkrovljujuće kategorije, možda je smislenije ići na utemeljeniju kategoriju. Umjesto Ostali, ostali, stranci, došle, naturalizirani neka svi budu Bošnjani. Ako želimo inkluzivno društvo za sve njih, Bošnjanin predstavlja subjektivnije poimanje za razliku od Bosanci i Hercegovci koje je objektivnija kategorija i sa manjim inkluzivnim potencijalom. U slučaju da su Ostali jednako Bošnjani, bilo bi sve razumljivo kada se kaže da je neko bosanski Srbin, Bošnjak, Hrvat ili Bošnjanin. Prema tome, ako nas komšiluk pusti da u miru neometano gradimo svoju budućnost, svi državljani će po izboru biti pripadnici matice Bosne, građani birati grad življenja, Srbi će biti Srbi, Hrvati će ostati Hrvati, Bošnjaci svoji na svome a Bošnjani njihovo cvijeće šaroliko. Tako sam ja razumio ideju rahmetli Alije Izetbegovića kad je dao poslijednju preporuku da nećemo postati manje Srbi, Bošnjaci i Hrvati ako se zauzvrat malo vratimo matici Bosni. |