Bosnjaci.Net - Najcitaniji Web Magazin Bosnjaka u Bosni i Hercegovini i Dijaspori
Naslovna  |  Arhiva  |  Pretraga  |  Redakcija  |  O Bosnjaci.Net  |  Kontakt  |  Bosniaks.Net English

 
Pisana rijec


Rezultati natječaja “Behar Publishing” 2022. na temu ‘Bošnjaci svjedočimo da jesmo’
NAJBOLJI LITERARNI RADOVI NAGRAĐENI KNJIŽEVNOM NAGRADOM “ISNAM TALJIĆ”
Procitaj komentar

Autor: Dr. Fahira Fejzić Čengić
Objavljeno: 13. October 2022. 13:10:09
Nakon što je Nevladina organizacija Bošnjaka iz Sjeverne Amerike organizovana od strane “Behar Publishing” raspisala natječaj za drugi literarni konkurs za nagradu ‘Isnam Taljić’ na temu ‘Bošnjaci svjedočimo da jesmo’ u Maju 2022. godine, zajedno sa Islamskim kulturnim centrom “Behar”, Grand rapids, Michigan, Islamskom zajednicom Bošnjaka u Sjevernoj Karolini te Islamskim centrom Belmont, u New Yorku, do 5 septembra na adresu organizatora pristiglo je 69 radova na bosanskom jeziku i dva rada na engleskom jeziku.

Komisija ili žiri koji je pročitao sve pristigle radove bila je sastavljena od probranih imena iz nekoliko središta Bošnjaka: Sarajevo, Tuzla, Novi Pazar, Skoplje, Florida, Mičigen, Njujork, Severna Karolina.

Nakon iščitavanja radova i učestalih zoom kontakata svih članova organizatora i članova žirija, uspješne komunikacije i nadasve djelotvorne saradnje, poštujući sve predviđene rokove, Komisija ima zadovoljstvo i naročitu čast objaviti koji su to radovi po zajedničkoj zbirnoj ocjeni bili najbolji.

Prvu nagradu je osvojio rad “Bošnjaci svjedočimo da jesmo” autorice Varnese Manov iz Bugojna. U svojoj pripovijeci esejske izvrsnosti ova autorica podastire i kazano i mišljeno o Bosni i Bošnjacima. Umom i dušom podsjeća na vlastitu i ine slične sudbine prognanih, protejranih a ipak uspravnih i smjelih novih braće i sestara za koje nema straha od nestanka zaključivši: ‘I ako Vam na kraju sve ovo napisano, citirano još uvijek izgleda kao da je sve istovremeno pohrlilo iz sehara duše na svjetlost čiste stranice papira, ne čudite se!

Sve je i u našim životima tako! Sve je istovremeno, i teško i lahko! Sve je i uspavano i budno, istovremeno! Sve je nekako oko nas i u nama i o nama i sanjivo i stvaarno!
Takvi smo!

I, ponavljam neka smo!’

Posebnim stilom, živahnim i optimističnim autorica vraća nadu, spaja i prespaja nespojivo – od zavičaja do tuđine, od rodne kuće do svjetskih aerodroma, od suze i kapi krvi do iskona i ezela kamo će se duše jednoga dana sakupiti. U igri riječi i autoričine mašte su se isprepleli i zbilja i san, i Srebrenica i Dretelj, i Rim i Istanbul, i veliki i ‘veliki’ pisci sa naših gora listovi. Ova bi priča mogla biti prepoznatljiva ulaznica za sve Bošnjake razasute po butum dunjaluku od kraja dvadesetoga pa do ko zna kada dvadeset i prvoga vijeka.

Potom, žiri je dodjelio dvije druge nagrade i to za rad “Sat” autorice Emine Đelilović-Kevrić iz Sarajeva, rad “Crno i bijelo odijelo” autora Enesa Topalovića iz Norveške. Priča sat je biserno čista slika jednog sazrijevanja Bošnjakinje koja se samopredstavlja u Njemačkoj, na satu u školi preko sata svoga djeda ili oca, okačivši ga sebi o džep a dokazavši kako je snažan ovaj transgeneracijski spoj i uspon.

Priča broj dva koja dijeli drugu nagradu je nastala u Norveškoj, a o sudbini je našoj klasičnoj. ‘No, tada se pred njihovim očima desi čudo: kao leptir iz larve, iz bijele mumije se izleže naočit gospodin, nalik političarima i biznismenima. Naime, bijela statua tada mirno raskrili bijelu plahtu ispod koje bljesne svečano crno odijelo, sa širokom bijelom trakom na rukavu, a sa glave skine bijeli hidžab sa ljiljanima. Onda zapitani crno-bijelo upakovani mirno, na tečnom švedskom jeziku, objasni pitcima da bijela traka svjedoči da je on Bošnjak, musliman, hadži-Izet Velić iz Kevljana kod Prijedora, koji je bio tako obilježen za ubistvo u koncentracionom logoru Omarska, da je to 2006. svjedočio na Međunarodnom haškom sudu za ratne zločine počinjene u BiH i da od tada svake godine u maju to svjedoči i pored statue kralja Gustava II u Geteborgu.’

Na trećem mjestu imamo dva nagrađena rada, i to priče “Odlikovani Mustafa” autora Smaila Balića Rahmanovića iz Bihaća, i priča “Život i smrt Fuada Kare” autora Sadika Idrizija Aljabaka iz Prizrena.


A to znači da će autorima svih prvoplasiranih priča pripasti specijalne plakete i novčane nagrade.
Pored toga, komisija ojačena sa dodatnim članovima žirija iz SAD, je zaključila da nagrada za rad na engleskom jeziku treba pripasti priči “Seeds That We Sow and the Stories That We Share” autorice Anide Mehičević iz Lowrnecville-a u Georgiji, SAD.
Za najbolju pjesmu ove godine, žiri dodjeljuje posebnu nagradu autorici Muameri Mulić iz Novog Pazara za pjesmu “Bošnjaci svjedočimo da jesmo”.
Komisija je stava da pored ovih još deset priča trebaju biti pohvaljene i otkupljene od autora/rica, a to su pobrojani radovi (bez posebnog redoslijeda):
– “Bošnjaci svjedočimo da jesmo”, Edina Balte iz Sarajeva, Bosna i Hercegovina.
– “U hladu naninih jablanova”, Velida Bajramovića iz Sarajeva, Bosna i Hercegovina.
– “Bošnjaci svjedočimo da jesmo”, Muhameda Halilovića iz Zenice, Bosna i Hercegovina.
– “Bošnjaci svjedočimo da jesmo”, Amine Kapo-Balta iz Sarajeva, Bosna i Hercegovina.
– “U smiraj akšamskog ezana”, Samire Hodžić Kajtezović iz Velike Kladuše, Bosna i Hercegovina.
– “Bošnjače, svjedočimo da jesmo!”, Amele Avdić-Unkić iz Gradačca, Bosna i Hercegovina.
– “Mislim dakle postojim”, Kemala Ljevakovć iz Tešnja, Bosna i Hercegovina.
– “Bošnjaci svjedočimo da jesmo”, Enise Avdukić iz Breze, Bosna i Hercegovina.
– “Rubikova kocka”, Elvedina Subašića iz Sarajeva, Bosna i Hercegovina.
– “Bošnjaci svjedočimo da jesmo”, Denise Međedović iz Novog Pazara, Sanžak, Srbija.

Kao novu kategoriju, organizatori konkursa su za ovu godinu, uz posebno zadovoljstvo, priču „Ajšino čevre“ prepoznali kao najbolju priču iz Sandžaka, pa autorici Senadi Đešević iz Plava, dodjeljuju posebnu nagradu “Beharov zeman” koja se ovim ustanovljava kao zasebna kategorija za njegovanje govorne bošnjačke tradicije, koju sponzorira ICC Behar. Radove za ovu zasebnu kategoriju nominuje žiri i od pristiglih a i objavljenih priča, a dodjeljuje isključivo organizator konkursa.

Sve nagrade će biti uručene u toku mjeseca novembra 2022. godine, na predviđenoj posebnoj ceremoniji kako je konkursom planirano.

Pored ovih izdvojenih radova, orgnizator zadržava pravo da u knjigu zbirke radova sa ovog konkursa, koja je predvidjena da bude objavljena iduće godine insa’Allah, uvrsti i još neke od prispjelih radova koje ćemo naknadno odabriti.

Ovogodišnja tema kako je već poznato glasila je Bošnjaci svjedočimo da jesmo! – i nakon pristiglih i proičitanih 69 plus dva rada, možemo kazati, kao komisija da je njena svrhovitost bila iznimna. Naprosto su članove Komisije, čitatelje ovih izvanrednih radova, bilo brojne pripovijetke, bilo poneke novele, kao i birane pjesme, uistinu ‘dodirnule do suza’.

Ispostavilo se da je posve tačno da Bošnjaci svjedoče da nema ničega vrijednog veličanja osim Gospodara svih svjetova, Gospodara života i ljudskih sudbina. Čitav naš bošnjački narod naraskidivo je povezan sa vjerom u Jednog Stvoritelja, koji nam je ukazao na dobrotu života, na činjenje dobra ljudima, a ne protiv njih. Ta vjera u dobro, u hajr dunjalučki, snažno veže Bošnjake zajedno u jednom narodu gdje god danas da žive, od mašrika od magriba, od istoka do zapada ….

Članovi ocjenjivačke komisije:
Akademik prof. dr. Ferid Muhić
Prof. dr. Fahira Fejzić Čengić
Književnica Šefka Ličina
Doc. dr. Emir Džambegović
Prof. Edip Makić

Dodatni članovi komisija za radove na engleskom jezikom:
Prof. dr. Haris Alibašić
Prof. magistar Mediha Škoro.



Komentar predsjednika žirija akademika prof. dr. Ferida Muhića:

KNJIŽEVNA AFIRMACIJA
NACIONALNOG I DUHOVNOG IDENTITETA BOŠNJAKA



Već drugu godinu za redom, nevladina organizacija Bošnjaka iz Sjeverne Amerike predvođena sa izdavačkom kućom “Behar Publishing”, zajedno sa Islamskim kulturnim centrom “Behar”, Grand Rapids, Michigan; Islamskom zajednicom Bošnjaka u Sjevernoj Karolini te Islamskim centrom Belmont, u New Yorku, raspisala je natječaj za literarni konkurs “IsnamTaljić” na temu “Bošnjaci svjedočimo da jesmo”.

Odziv je bio impresivan, kako po broju učesnika, tako i po broju država i gradova iz kojih su radovi pristigli. Na adresu žiri komisuije stiglo je 69 radova na bosanskom jeziku i dva rada na engleskom jeziku.

Na konkursu su učestvovali autori iz Sarajeva, Tuzle, Velike Kladuše, Bihaća, Novog Pazara, Skopja, Plava, Gradačca, Srebrenika, Teslića, Prizrena, Zenice, Breze, Njemačke, Švedske, Lawrenceville, Mičigena, Njujorka, Sjeverne Karoline, Norveške i drugih mjesta.

Prvu nagradu je osvojio rad “Bošnjaci svjedočimo da jesmo” autorice Varnese Manov iz Bugojna.
Kombinacijom žanrova eseja i pripovjetke, autorica je efektno markirala koordinate kolektivnih povjesnih ciljeva i stanja dominantne kolektivne svijesti, da bi na tom fonu definisala uvjerenje o neophodnosti aktivnog ličnog angažmana pripadnika svake nove generacije Bošnjaka.

Žiri je dodjelio dvije druge nagrade za pripovjetke “Sat” autorice Emine Đelilović-Kevrić iz Sarajeva, te “Crno i bijelo odijelo” autora Enesa Topalovića iz Norveške.

Oba teksta su književno besprijekorno, estetski uvjerljivo, kroz originalnu dramaturšku kompoziciju u rasponu od filigranski precizne introspektivne analize (“Sat”), do snažnog efekta revolta i melanholije (“Crno i bijelo odijelo”), kreativno tematizirali svu dubinu i ozbiljnost problema sa kojima se, u afirmiaciji sopstvenog identiteta, danas suočavaju Bošnjaci – u konkretnom slučaju u dijaspori – ali jednako tako i u svom povijesno autohtonom prostoru.

Treću nagradu podijelila su dvije priče: “Odlikovani Mustafa” autora Smaila Balića Rahmanovića iz Bihaća; “Život i smrt Fuada Kare” autora Sadika Idrizija Aljabaka iz Prizrena.

Iako su i autori ovih priča kao i njihove fabule, locirani u amplitudi od krajnjeg sjeverozapada (Bihać), preko Plava na jugu Sandžaka ili sjeveru Crne Gore,[*] do isto tako krajnjeg jugoistoka povijesnog i aktuelnog prostora na kom Bošnjaci žive kao autohtoni narod (Prizren i Gora), uz sve razlike u lokalnim dijalektima, bosanski jezik i svaka priča suvereno i na svoj način, umjetničkim sredstvima književnosti, potvrđuje duhovni identitet i moralni integritet Bošnjaka, kao homogenog naroda povezanog neraskidivim nitima zajedničke etničke, kulturne i državotvorne povijesti.

Pored toga, u saradanji sa članovima žirija iz SAD, Komisija je zaključila da nagradu za rad na engleskom jeziku dodijeli priči: “Seeds That We Sow and the Stories That We Share” autorice Anide Mehićević, Lawrenceville, Georgiji, SAD. Ispovjedna intimna saga autorice, kroz njeno personalno iskustvo, tematizira jedno od najneuralgičnijih pitanja savremenog svijeta: ksenofobiju kao problem rasne, kulturne i vjerske diskriminacije, konkretno eksponiranu kao islamofobiju, da bi otpor prema svim vrstama diskriminacije uzdigla na nivo aktivne i beskompromisne odbrane univerzalnih moralnih vrijednosti kao prava svakog pojedinca na sopstveni kolektivni identitet, kako rasni i etnički, tako i kulturni, duhovni, vjerski i svaki drugi.

Za najbolju pjesmu ove godine, žiri je dodijelio posebnu nagradu autorici Muameri Mulić iz Novog Pazara za pjesmu “Bošnjaci svjedočimo da jesmo”... koja na lirski suptilan način, evocira ključne elemente zajedničke povijesti Bošnjaka, njihove duboke povezanosti snažne i nepokoloebljive odlučnosti da sa ponosom prihvate i očuvaju svoj identitet.

Na kraju, ne kao predsjednik žirija, nego kao čovjek koji je imao privilegiju da pročita svih 69 tekstova pristiglih na Konkurs za nagradu “Isnam Taljić” 2022. godine želim reći par zaključnih riječi:

U cjelini, mene lično, ovi radovi su veoma iznenadili i još mnogo više – ohrabrili. Bez obzira da li je riječ o nagrađenim, otkupljenim ili neotkupljenim, svi pristigli tekstovi iznenadili su me koncentracijom samosvijesti, poznavanja svih nijansi bošnjačkog bića, tradicije i svakodnevnog života – sve do onog “crnog ispod noktiju” – daleko iznad mojih najsmjelijih očekivanja. Ohrabrili su me jer su me na najbolji način uvjerili da ona neuporediva dobrota i blagost Bošnjaka nije iščezla, da je njihova nepokolebljiva vjernost sopstvenom nacionalnom biću i duhovnim vrijednostima itekako živa, te da je njihova odlučnost, snaga i neustrašivost u odbrani i očuvanju tih vrijednosti jednako blistava britka kao što je oduvijek bila.

Kao impresivna književna afirmacija nacionalnog, duhovnog i kulturnog identiteta Bošnjaka, ovaj Konkurs višestruko je potvrdio svoju opravdanost a svojom koncepcijom ispunio je sve potrebne uslove da preraste u najveću književnu manifestaciju Bošnjaka iz cijelog svijeta.

*] Priča „Ajšino čevre“.


Isnam Taljić, biografija


(iz knjige “Beharove bošnjačke savremene priče: ‘Bošnjačko utemeljenje u Islamu, sada i zauvjek.’ Beharova sehara najboljih priča i odabranih radova sa natječaja za nagradu” Behar Publishing, 2021)
Isnam Taljić, je rođen 12 oktobra 1954. godine u Vlasenici, gdje je živio do srpske oružane agresije 1992. godine. Po završetku agresije na BiH živio je u Sarajevu, radeći kao novinar, a zatim kao profesionalni književnik. Umro je u Sarajevu, 2017. godine.

Od rane mladosti bavio se novinarstvom, bio je novinar i urednik u dnevnim novinama «Oslobođenje» iz Sarajeva od 1978., zatim u magazine «Ljiljan» (u Ljubljani, Bihaću i Sarajevu) do ukidanja tog magazina 2006. godine. Od tada je živio i radio kao književnik i imao status istaknutog slobodnog umjetnika.

Bio je član Društva pisaca Bosne i Hercegovine od 1985. godine. Zastupljen u više izbora i antologija bh. književnosti na bosanskom jeziku, izborima i antologijama na hrvatskom, češkom i švedskom jeziku te u Antologiji nove svjetske pripovijetke Kuala Lumpur International Literary Festivala, 2004., na engleskom, u konkurencji 113 kniževnika iz 87 zemalja.

Knjige i pripovijetke su mu objavljivane i na arapskom, turskom, engleskom, slovenskom, perzijskom, madžarskom, makedonskom jeziku.

Prije rata 1992.-1995. tri puta nagrađen godišnjom nagradom lista «Oslobođenje«, nagradom Društva novinara Bosne i Hercegovine za knjigu-zbirku reportaža, «Čovjek koji popravlja vrijeme« (1987.); prvom nagradom za reportažu («Slobodni reporter», Doboj, 1990.); prvom nagradom za priču Društva novinara Bosne i Hercegovine (2002.); nagradom za reportažu povodom 200. broja «Ljiljana«.
Jedini je pisac koji je tri puta dobio prvu nagradu na najeminentnijem natječaju za pripovijetku u bivšoj Jugoslaviji i Bosni i Hercegovini «Zija Dizdarević» (1983., 1986. i 2001.) i općenito najnagrađivaniji bh. književnik na natječajima za kratku priču i pripovijetku:

Uzrat je dobio prvu nagradu na Velikom natječaju za pripovijetku Visokog komiteta za pomoć Bosni i Hercegovini (1995.);

Prva nagrada za pripovijetku na internacionalnim književnim natječajima «Srebrenica« (New York) i BIC «Behar» (Grand Rapids, Michigan, USA), 2007;

Nagrada «Hasan Kaimija» za roman «Tajna knjiga Endelusa«, za knjigu objavljenu 2006.g.;
Prva nagrada za pripovijetku „Stazama djetinjstva“, Bosanska Krupa, 2010.g.;
Nagrada „Ajvatovica“, za roman «Opet ćemo se vidjeti ispod crvene jabuke – Roman o sultanu Fatihu, Bošnjacima i Bosni», Prusac, 2013.g.;

Nagrada Fondacije „Muradif Ćato», za roman «Opet ćemo se vidjeti ispod crvene jabuke – Roman o sultanu Fatihu, Bošnjacima i Bosni», Sarajevo, 2014.g.;

Posthumno, nagrađen je za njegov književni rad Plaketom Vijeća kongresa bošnjačkih intelektualaca.
Bio je veoma cijenjen kao urednik, redaktor, recenzent i lektor – sudjelovao je u objavljivanju više desetina knjiga i objavio mnogobrojne prikaze i kritičke osvrte o knjigama.

Objavio je 27 knjiga, među njima 15 romana, s ponovljenim izdanjima ukupno 50 knjiga. Većina njih bile su autorska izdanja. Podršku u izdavačkim poduhvatima imao je i od svjesnih Bošnjaka, rasutih diljem svijeta, a u nekoliko izdanja podržale su ga zvanične bh.institucije zadužene za razvoj kulture i njegovanje baštine. Svojim djelima, ali i ličnim angažmanom, u mjeri u kojoj mu je davno narušeno zdravlje dozvoljavalo, uveliko je doprinijeo kulturi sjećanja i obogaćivanju baštine kojom se narodi u BiH identifciraju i prepoznaju u svijetu.

Za dodatne informacije i izdanja knjiga možete pročitati na Behar Publishing web siteu: beharpublishing.com

VRH



Ostali prilozi:
» O STIHOZBIRCI ŽENA BEZ KIŠOBRANA ANELE FETIĆ
Avlija | 01. February 2023 15:51
» DINA MURIĆ - PJESNIKINJA, ESEJISTA I FILMSKI PRODUCENT
Božidar Proročić | 21. January 2023 13:48
» SAJMA FERATOVIĆ - POEZIJA, STVARALAŠTVO, HUMANITARNI RAD...
Božidar Proročić | 15. January 2023 15:13
» TREBEVIĆ ZA POEZIJU
Said Šteta | 27. December 2022 17:03
» ZAŠTO ČITATI ROMAN “VODENIČAR”?
Bošnjaci.Net | 19. December 2022 12:50
» PRILOZI ZAŠTITI BOSANSKOG JEZIKA
Abdulah Daul | 13. December 2022 13:39
» KATINJSKI MASAKR-ZLOČIN BEZ KAZNE
| 28. November 2022 16:06
» CHICAGO: KONCERT I TRIBINA “GENOCID U EVROPI”
Bošnjaci.Net | 14. November 2022 14:04
» ŽELIMO DA NOVE AUTORE UČINIMO VIDLJIVIM
BMG | 01. November 2022 17:16
» OD ISKONA DO BESKRAJA
Said Šteta | 28. October 2022 14:05
» MINKA
Said Šteta | 22. October 2022 13:05
» NEPRAVEDNA CAREVINA JE CRNA RUPA KOJA GUTA SVAKU SVJETLOST KOJA SE UKAŽE
Smaila Balić Rahmanović | 18. October 2022 18:16
» NAJBOLJI LITERARNI RADOVI NAGRAĐENI KNJIŽEVNOM NAGRADOM “ISNAM TALJIĆ”
Dr. Fahira Fejzić Čengić | 13. October 2022 13:31
Ostali prilozi istog autora:
» GOVORITI ISTINU MA KAKO GORKA BILA
09. September 2022 14:26
» SARAJEVSKI ŽENSKI MANDAL
10. August 2011 07:54
fastvee.gif
AtentatnaBosnuavdohuseinovic1mart2022ad.jpg
Taslidza Banner.jpg
Beharban.jpg
Kurtcehajicbanner45.jpg
RancSalihSabovic.jpg
DokfilmBosnjaci454.jpg
hrustanbanner20april2020.jpg
Bos-Eng-pasanbegovic.gif
BANA34234.jpg
ArmijaBiH.gif
bos-jezik.gif
NjegosMilo.jpg
bosanskahistorijabanner.png
zlatni ljiljani.jpg
njegosvirpazar.gif
Istraga-poturica.gif
KDBH_Preporod.gif
Udruzenje Kultur Media banner.jpg
sehidska_dzamija_plav140x80.gif
hotel_hollywood_ilidza_sarajevo.gif