ŠUKRIJA MEHOLJIĆ: Svake godine, već 27 godina zaredom, 11. juli budi bolna sjećanja kod onih koji su preživjeli genocid u Srebrenici i mnoga zvjerstva i zločine u gradovima širom Bosne. Takve scene nikada neće izblijediti, samo će biti potisnute, a datum ćemo uvijek pamtiti. U Srebrenici su ispisane najmračnije stranice ljudske istorije. Srebrenica je bila sama na svijetu, a svijet je bio u Srebrenici. Trebali su pomoći, ali nisu. Niko nema moć da u Srebrenici oživi više od 8.000 nevino ubijenih muškaraca i dječaka, među kojima su i moj brat sa dva sina i sin moje sestre, ali svi imamo obavezu, a posebno međunarodna zajednica, da učine sve da spriječi moguće ponavljanje krvoprolića u Bosni i bilo gdje u svijetu.

Da, 21. vijek je a nažalost bukti rat u Ukrajini. Užasan rat u Evropi! Tamo Rusi napadaju i uništavaju suverenu državu, ruše gradove, siluju žene i ubijaju nevine civile i djecu. Njihov cilj je, kažu, da zaštite Ruse koji žive u Ukrajini. Rusi, naravno, negiraju sve svoje zločine, a optužuju Ukrajince da lažu. Time se ponavlja isti ratni scenario koji su Srbi izveli u agresiji na Bosnu i Hercegovinu 1992-95, pod motom da su bosanski Srbi tamo bili ugroženi. Rat u Ukrajini danas budi i ujedinjuje Evropu i ostatak svijeta. Svi žele pomoći Ukrajini da se brani od napadača na razne načine. Uvode se paketi sankcija Rusiji, a vojna i humanitarna pomoć se obilato šalje Ukrajini. To je vrlo ljudski gest i prava reakcija Zapada.

Bosanci, posebno mi Bošnjaci sa proživljenom istom bolnom sudbinom, smo naravno solidarni sa Ukrajinom i osuđujemo rusku agresiju na tu slobodnu i nezavisnu zemlju. Naše misli idu ka ukrajinskom narodu koji je jako uplašen i na putu izbjegličkog egzodusa i izgubljene budućnosti.

Ali ja, kao jedan od preživjelih Srebreničana, pitam se zašto Bosna tada 1992.-1995. nije dobila sličnu pomoć da se odbrani i izbjegne genocid?

-Zašto je Svijet (septembar 1991.) uveo potpuni embargo na sve isporuke oružja i vojne opreme u bivšu Jugoslaviju, što je najviše pogodilo Bosnu jer ju je onemogućavalo da se brani, a ujedno olakšalo Srbima vršiti agresiju koja je inače bila max. vojno i tehnički opremljena?

-Zašto je u aprilu 1993. Vijeće sigurnosti UN-a proglasilo Srebrenicu „Sigurnom zonom“, zatim je izvršena njena demilitarizacija, a onda je Svijet u direktnom prenosu (1995.) dozvolio da se u istoj toj „Sigurnoj zoni“ dogodi stravičan zločin- zločin genocida?

-Zašto je poslije prestižna Nobelova nagrada za književnost dodijeljena Peteru Handkeu (2019), negatoru genocida u Srebrenici i megafonu fasisticke ideologije Slobodana Milosevica i njegovih sljedbenika.
I još nešto: Rat, Evrovizija i Empatija.

DVOLIČNI SVIJET (Ilustracija: Šukrija Meholjić)

Bosanskohercegovački pjevač Muhamed Fazlović Fazla učestvovao je na Eurosongu 1993. godine sa pjesmom "All the Pain of the World", koja je ljubavno pismo ženi koja je pobjegla od muškarca koji se borio za opstanak u Bosni. Fazla je, zajedno sa bosanskohercegovačkom delegacijom, te godine uspio pobjeći iz opkoljenog Sarajeva pod bombama i snajperima kako bi stigao do Dablina. Evropa je tada Fazli dala sramotno malo poena. Ali ove godine (2022.) Ukrajina je pobijedila na Eurosongu sa dobrom pjesmom, ali niko ne može poreći da su mnogi glasovi dodijeljeni iz empatije. Ali nije trebalo biti tako sramotno drugačije sa MUHAMEDOM Fazlovićem Fazlom? Zašto svi ljudi nisu podjednako važni? Kakvo licemjerje međunarodne zajednice?

Šukrija Meholjić je rodjen u Srebrenici 1943, BiH, po zanimanju arhitekt, od 1993. zivi i radi u Norveskoj, a karikatura mu je hobby “iz nuzde” punih 30 godina. Svojim karikaturama/ ilustracijama daje znacajan doprinos mozaiku kulture pamcenja genocidne agresije na BiH sa fokusom na planetarni zlocin – zlocin genocida u Srebrenici. Radovi su mu objavljivani u mnogobrojnim printanim i elektronskim izdanjima bosanskohercegovackih, norveskih i drugih inostranih listova. Imao je niz samostalnih izlozbi svojih radova sirom Evrope. Izdao je tri knjige i napisao stotine clanaka za medije. Dobitnik je mnogobrojnih priznanja i nagrada za svoj rad. Izložbe: Bosna i Hercegovina: Sarajevo- 2003; Srebrenica- 2004 Norveska: Oslo-2004, 2010, 2011, 2014, 2015, 2016 i 2019; Slemmestad- 2005; Asker- 2008; Drammen- 2012; 2019, Mjøndalen- 2017 Svedska: Stockholm-2005; Finska: Turku- 2010 Holandija: Haag- 2013 (Ambasada BiH; Kuca ljudskih prava i demokratije) Belgija: Antwerpen- 2013; Brussel- 2014 Luksemburg: Luxembourg- 2016 Austrija: Wiena- 2016, Linz- 2018, Salzburg- 2019 Turska: Izmir- 2013; Trakya universitesi Balkan kongre merkezi- 2017; Istanbul- 2017 Knjige: Izdao je tri dvojezicne (bosanski/engleski) knjige svojih karikatura pod naslovom “Pod zastitom UN-a / Under the UN protection” (2007), “20 godina poslije/20 yearts later” (2015) i «Ne zaboravi Srebrenicu/ Don`t forget Srebrenica» (2020.) Nagrade i priznanja: - Dobitnik je specijalnog priznanja strucnog zirija za svoje radove na Medjunarodnom takmicenju karikatura o srebrenickom genocidu u Turskoj (2013). - - Osvojio je 1. mjesto za najbolju karikaturu na Medjunarodnom konkursu casopisa “Avlija” iz Rozaja (2015). - Dobitnik je specijalnog priznanja i zahvalnice od rektora Trakya univerziteta, Edirne,Turska za visedecenijski veliki doprinos istini i kulturi pamcenja genocidne agresije na BiH. (2017) - Dobitnik je posebnog priznanje od Saveza udruzenja gradjana BiH u Norveskoj za nemjerljiv doprinos u borbi za istinu, cuvanje kolektivnog i permanentnog pamcenja na stravicne zlocine koji su se desili u BiH, a kulminirali genocidom u Srebrenici i za dugogodisnji angazman u svrhu ocuvanja drustvenih, kulturnih i tradicijskih vrijednosti naroda Bosne i Hercegovine. (2021)

Bosna se danas nalazi u najvećoj političkoj i pravnoj krizi i suočava se s najvećom egzistencijalnom prijetnjom u poslijeratnom periodu. Situacija je izuzetno napeta i neizvjesna. Dejtonski mirovni sporazum očigledno ne doprinosi stabilnosti i funkcionalnosti suverene države Bosne i Hercegovine. Domaći politički lideri se ponašaju kao rogovi u vreći - ne mogu se ni u čemu dogovoriti. Ratni ciljevi i Srba i Hrvata nisu u potpunosti ostvareni. Jaki vjetrovi pušu u ledja objema iz bratskih "matičnih" država Srbije i Hrvatske i ne manje iz Rusije koja se direktno miješa u unutrašnje odnose nezavisne i suverene Bosne i Hercegovine, podstiče podjele u ovoj zemlji i prijeti ozbiljnim posljedicama ako Bosna i Hercegovina izabere put EU i NATO-a.

Stanovnici, posebno Bošnjaci, ove napaćene zemlje su pod stalnom psihološkom okupacijom i žive u strahu s zabrinutošću za budućnost i svoj biološki opstanak u ovom dijelu Balkana. Mladi ljudi u velikom broju napuštaju zemlju u svojoj perspektivi beznađa. Izgleda kao 90-te. Danas je ista ona ratna fašistička ideologija na djelu u Bosni, samo su prvobitni ratni zločinci zamijenjeni novim vođama. Hoće li nas opet voditi u klaonicu? Hoće li Bosna ponovo krvariti? Ne! Ne! Ne daj Bože!

Ali svake godine, već 27 godina zaredom, 11. juli budi bolna sjećanja kod onih koji su preživjeli genocid u Srebrenici i mnoga zvjerstva i zločine u gradovima širom Bosne. Takve scene nikada neće izblijediti, samo će biti potisnute, a datum ćemo uvijek pamtiti. U Srebrenici su ispisane najmračnije stranice ljudske istorije. Srebrenica je bila sama na svijetu, a svijet je bio u Srebrenici. Trebali su pomoći, ali nisu. Niko nema moć da u Srebrenici oživi više od 8.000 nevino ubijenih muškaraca i dječaka, među kojima su i moj brat sa dva sina i sin moje sestre, ali svi imamo obavezu, a posebno međunarodna zajednica, da učine sve da spriječi moguće ponavljanje krvoprolića u Bosni i bilo gdje u svijetu. Mnogi Bosanci, posebno Bošnjaci, sretni su što se međunarodna zajednica probudila i intenzivirala diplomatsku aktivnost u BiH posljednjih mjeseci. Zajedno sa visokim predstavnikom UN-a (OHR), u Bosni je mnogo utjecajnih ličnosti iz EU i SAD, koje dijalogom sa svim akterima pokušavaju smanjiti tenzije i spriječiti separatističke namjere i urušavanje Bosne od strane etnonacionalističke oligarhije. Ovo zvuči veoma pozitivno da je Zapadni Balkan konačno postao strateški prioritet za EU.
Ja se lično nadam da će Rusi biti poraženi od hrabrih Ukrajinaca, i da će ideje o otcjepljenju bosanskohercegovačkog entiteta Republike Srpske od Bosne i Hercegovine izgubiti na aktuelnosti, a time i opasnost od novog rata u mojoj potlačenoj, ali ponosnoj i prkosnoj domovini, hoce biti uklonjena.
Ohrabruje nedavna izjava šefa NATO-a Stoltenberga da je naučena lekcija iz Ukrajine i da će EU i NATO pomoći Bosni i Hercegovini da očuva svoj suverenitet i teritorijalni integritet.

Zivjela Bosna i Hercegovina! Nikad više Srebrenica!

Živjela Ukrajina! Nikad više Butsja!