Bosnjaci.Net - Najcitaniji Web Magazin Bosnjaka u Bosni i Hercegovini i Dijaspori
Naslovna  |  Arhiva  |  Pretraga  |  Redakcija  |  O Bosnjaci.Net  |  Kontakt  |  Bosniaks.Net English

 
Pisana rijec
VJENČAVANJE POEZIJOM - OSVRT NA DJELO BILJANE HANDŽO
Procitaj komentar
Autor: Said Šteta
Objavljeno: 22. December 2021. 15:12:11


Odavno u mislima sakupljam riječi koje kanim posložiti u osvrt na djelo Biljane Handžo, pjesnikinje, prozaista, filozofa i sociologa, matičarke, kulturnog radnika i domaćice, gospođe i drugarice, što se iz grada gdje zastade konjic iz legende, otrgne gore na Borke odakle je priča o Konjicu i krenula, da u skladu sa prirodom, tamo gdje ljudi ne remete harmoniju, zapiše ono što kao medna rosa kane. Rođena 11.oktobra, u nekoj polovici šezdesetih prošloga stoljeća, nekako blizu kada su i Češka i Slovačka gorjele na istoj lomači staljinizma. Njeno suprotstavljanje realnosti bez inata, osim iz potrebe da dokaže kako postoji lijepo ako se pogleda iz drugog, naoko ne baš ugodnog ugla, splet je svih nabrojanih referenci ali i odlika generacijskog koda kojim smo istih godina žigosani. Zapleten u stihove što pozivaju na promišljanje ne mogu a da se ne uhvatim pera. Neću dozvoliti da mi nestrpljivost umjesto riječi potroši mastilo na krivudave linije u kojima ne mogu u svakom znaku vidjeti insana o kojem pišem. Zauzdavam divlje konje koji moje pero zovu prostranstvima i sjedam sa zavežljajem misli o čovjeku što umije nositi ljepotu žene a opet biti čovjek za duge, iskrene besjede. Zaustavljam se nad stihovima pjesme “Gdje je ta...” koja se ne završava znakom pitanja, već znakom nezavršenosti i traganja, da svako od nas ima pravo biti vagabundo i pronaći ono što osjeća.
“Petu stranu, Svijeta tražim, U kojoj nakon mrve radosti, Ne dolazi grumen tuge...” Svoj poetski san iz pjesme koja je napisana puno godina prije nego će Biljana ugledati stvarno iz autobusa u Kairu, tog ranog jutra u četiri sata i trideset dvije minute, pa glasno podvrisnuti kada se na jednoj strani iznad pustinje pojavio pun mjesec a na drugoj iznad mora, ali u istoj ravni, krvavo sunce i tako oslikavali pjesničko stvaranje. Uvjerljivo, očima dohvatna, peta strana svijeta je dočekana da potvrdi kako poezija jeste stvaranje u kojem nada znači strpljenje a sve godine koje proteku nisu proliveno mlijeko, već jedan život iskreni.

Sa dušom bogumila, Biljana odlazi gore na Borke da sa te zemljane pozornice dohvati zvijezdu, zavodljivo namiguje mjesecu, ili se prepusti i zagrljaju sunčevih zraka po kojima Hercegovina i jeste nadahnuće. No kada se vrati u grad, najsretnija je pozivu da ovjekovječi ljubav mladih, kojima umjesto paragrafa, u mlada čula toči poeziju i priču, da ponesu kao osnovu na kojoj će tkati ćilim života. Takva vjenčanja sa njenom poezijom osjećaju se među prstima kao tek ubrano zrelo voće, sočno i sladunjavo.


Poput male podmornice uranjam u korice njenog romana “U zemlji dobrih ljudi i debelih mačaka” opijen fakcijom koja donosi sve likove, od Klare, njenog Dječaka i roditelja, do nekog kamiondžije koji ih odvozi u nigdje, njene ujne i dobrih vremešnih ljudi što iščekuju smrt. Toliko uvjerljivo da mi se čini kako je autorica nadvisila “Dnevnik Ane Frank” i ogrnula mi plašt tuge da s njim hodim do zadnje stranice, ne strahujući da će me pojesti tuga kako to ujna Klari savjetuje na sto dvadeset trećoj stranici kada je poželjela da se vrati iz Francuske sa onim istim kamiondžijom koji ju dovezao do Minhena. Sve je tako opipljivo baš kao i ključ od stana kojeg Dječak drži u ruci spreman da krene za Bosnu. Povratak u rodni grad na Neretvi, grotla rata, ljudskih patnji, stradanja, gladi i čovječnost kao bedem koji odolijeva granatama. Zastajem ovdje. ”Večeras će se čekati nova 1993.godina. Svi će se ljubiti, jedni drugima željeti najljepše želje, one koje i sami sebi žele. Željet će puno ljubavi, zdravlja, novca jedni drugima. Pitanje je koje Klara sebi postavlja dok ih gleda, da li će iko od ovih dragih ljudi koji su tu sa njom ispred ujnine kuće, jedni drugima poželjeti mir. Poželjeti da ne bude rata. Ne vjeruje da će, jer ne znaju šta znači željeti mir, dokle god ga imaš kao nešto što je normalno i prirodno da imaš. Ispraćaju je na taxi.” Dovoljan razlog da roman posmatram kao recept života okačen na vezenoj krpi od šifona iznad šporeta. Sjetno, ali ne previše da tuga postane hrđa, svjestan velikih koraka žene na kojima moraju zavidjeti i muškarci. Ušuškavam se u rečenicu na francuskom i prizivam nastavnice Zoru i Seniju, za pomoć. - La vie est trop courte pour une separation. (Život je vrlo kratak za razdvajanje).

Razgovaramo u njenom uredu stručne saradnice za kulturu u općini Konjic, i ne dam joj da poruči ni čaj ni kahvu, jer tako upijam i tišinu koja progovara. Biljana mi priča o zaustavljenom kulturnom događaju, kojeg je idejno i stvarno štirkala, o nagradi “Zuko Džumhur” za neobjavljenu zbirku priča. Zato skromnost kojom se ogrnula pjesnikinja i pripovjedač stvaranja Biljana Handžo, ne smije biti u sjeni književnog mulja kojeg smutljivci donose poput mutnih rijeka da nas preplave. Njeno retoričko stvaranje jeste građevina koja će nadživjeti trend, u to nema nikakve sumnje. I kako reče u svom romanu: “Lijepe stvari nikad ne zastarijevaju.” Nije li obaveza svih nas koji na kulturu gledamo kao na pješačku zebru preko koje jedino sigurno možemo preći ulicu, da svojim glasom i perom dozovemo pobjegle ljepote koje se pred sramnim osvajačima pozornice nepotrebno skrivaju. U književni svijet Biljana Handžo je ušla sa svojom prvom knjigom, zbirkom poezije “Oblutci i paperje” kako to voli kazati, “izdala je samu sebe radije nego da je izdaju drugi” aludirajući na to da je knjigu štampala o svom trošku.

Njen roman “U zemlji dobrih ljudi i debelih mačaka” taj “hologram jedne duše” vidljivo pobjeđuje sljepilo modernosti koje se kao takvo nameće nemoralom kao prihvaćenom normom. Roman je definitivno bijeli štap sa kojim će svi lakše hoditi do sunca ovim vremenom kulturnog mraka. Čak i oni uvjereni da je koračati besmisao, a nije. Pored ansambla “Rezonanca” i istoimene muzičke škole koje Biljana Handžo već godinama uspješno vodi, odjekivati će njeni stihovi i bogumilski pozivati na povratak majci prirodi. Jer to je istinski povratak sebi u sebi a nikako u nekom drugom. Biljana Handžo pjeva prozu i priča poeziju u tonalitetu istine odgođenog doživljenja. Zato ću završiti njenim stihovima iz pjesme “Hodi”, “Ne...!, Šuti! Ne govori da kasno je. Za ljubav su stotinke mjerilo vremena.“

VRH



Ostali prilozi:
» BIHORSKI DUNJA SPONA KULTURE RAZLIČITOSTI
Božidar Proročić | 30. June 2022 18:22
» KEMAL MUSIĆ - ŽIVOT ISTKAN NITIMA KULTURE I KNJIŽEVNOSTI
Božidar Proročić | 15. June 2022 17:02
» SUSRET SA PJESNIKOM KEMALOM COCO
Zijad Bećirević | 09. April 2022 20:07
» U MELBOURNU ODRŽANA PROMOCIJA KNJIGE AUTORA HABIBA MANDŽIĆA
Suada Suljić Sokolović | 05. March 2022 13:21
» OGLEDALO, OGLEDALCE, KAZUJEŠ LI NAM KRIVO?
Bošnjaci.Net | 09. February 2022 16:22
» DEMOGRAFSKI PROCESI U NASELJIMA NOVOG PAZARA
Azra Ličina Sinanović | 01. February 2022 19:35
Ostali prilozi istog autora:
» UBODI ZASTAVU, DRAGANE VIKIĆU
21. April 2022 17:54
» ĆAMILOV SPORAZUM
28. March 2022 21:44
» HIJENE
18. March 2022 00:50
» ĆAMIL NA VODI
10. March 2022 12:58
» RUKE PJESNIKA
09. March 2022 12:07
» ĆAMIL KRIVOKAPIĆ MALI
02. March 2022 20:08
» AKO IZGOVORIŠ BOSNA ...
28. February 2022 20:39
» NEBESKA VRTALJICA
22. February 2022 21:53
» ĆAMIL U ZAGREBU
20. February 2022 20:27
» ĆAMIL U NEUMU
07. February 2022 16:14
» REBUS ZVANI RS
02. February 2022 14:57
» POVRATAK TORABIJA
28. January 2022 04:37
» DOBRO JE NE UMIRATI PONEDJELJKOM
18. January 2022 14:47
» PROSTATITIS MARŠIRA BANJA LUKOM
12. January 2022 13:15
» ALADIN U BOŠNJACIMA
06. January 2022 23:58
» DRŽAVA NA FEJZBUKU
27. December 2021 13:44
fastvee.gif
Taslidza Banner.jpg
SrdjandDramanovic Studija.jpg
Beharban.jpg
Kurtcehajicbanner45.jpg
RancSalihSabovic.jpg
DokfilmBosnjaci454.jpg
hrustanbanner20april2020.jpg
Bos-Eng-pasanbegovic.gif
BANA34234.jpg
ArmijaBiH.gif
bos-jezik.gif
NjegosMilo.jpg
almirhot.jpg
bosanskahistorijabanner.png
zlatni ljiljani.jpg
njegosvirpazar.gif
Istraga-poturica.gif
KDBH_Preporod.gif
Udruzenje Kultur Media banner.jpg
sehidska_dzamija_plav140x80.gif
hotel_hollywood_ilidza_sarajevo.gif