Bosnjaci.Net - Najcitaniji Web Magazin Bosnjaka u Bosni i Hercegovini i Dijaspori
Naslovna  |  Arhiva  |  Pretraga  |  Redakcija  |  O Bosnjaci.Net  |  Kontakt  |  Bosniaks.Net English

Estrada

Muhamed Žero, privrednik i sevdalija promovisao svoju novu knjigu „Sevdalinke“
MAŠINSKOG INŽENJERA LEONARDA DA VINČIJA PAMTE PO „MONA LIZI“, MOŽDA ĆE MENE PAMTITI PO SEVDALINKAMA
Autor: Eset Muračević
Objavljeno: 09. July 2021. 20:07:29
MUHAMED ŽERO: Nekima je čudna ova moja ljubav prema sevdalinci jer pripadam generaciji koja je rasla uz neke druge muzičke trendove, u vrijeme kad su bili popularni „Indeksi“, Kemal Monteno, Tom Đons, „Roling stounsi“, „Bitlsi“... Ipak u duši mi je bila sevdalinka. Sa odrastanjem javljala se želja da malo zapisujem te pjesme. Prvo tekstove a kasnije i notne zapise. Oko 45 godina ja iz hobija sakupljam i zapisujem naše tradicionalne pjesme sevdalnke.


Privrednik Muhamed Žero, vlasnik firme „Praktik“ koja djeluje u Novoj industrijskoj zoni u Vogošći, gdje proizvodi razne podkonstrukcje za građevinsku industriju i industriju namještaja, ima još jedan posao kojeg, kako sam voli reći, radi iz hobija. Naime, već više decenija unazad vrijedno traga za pjesmama iz bogate riznice našeg izvornog stvaralaštva, prikuplja tekstove, melodije te iste zapisuje i ostavlja generacijama koje dolaze, a koje vole našu tradicionalnu pjesmu sevdalinku. Iza njega je knjiga „Sevdah Bošnjaka“, zbirka sa notnim zapisima 430 sevdalinki, a ove godine, u izdanju sarajevske „Dobre knjige“ koju predvodi agilni Izedin Šikalo izašla je njegiva nova knjiga „Sevdalinke“. Radi se o zbirci narodnih pjesama iz Bosne i Hercegvine od 505 pjesama sevdalinki sa notnim zapisima, a koja je promovisana u sklopu ovogodišnje manifestacije privrede, kulture i sporta „Vogošćanski dani“. Pored autora o knizi su, kao promotori, govorili recenzenti Hadžem Hajdarević i Mile Stojić, te Izedin Šikalo u ime izdavača. Promociju je znalački moderirao Samir Mujdžić.

Promotori i autor: Samir Mujdžić, Hadžem Hajdarević, Muhamed Žero, Mile Stojić i Izedin Šikalo


- Ovo nije samo zbirka koja se čita, niti je nešto što poziva da se na osnovu ponuđenih notnih zapisa pjeva. To je jedna otvorena bosanskohercegovačka knjiga koja na najbolji način povezuje sva naša rasuta vremena i sve naše rasute svjetove i pomaže nam da i u tuzi svake pojedine sevdalinke ošutimo iskonsku i trenutnu radost, svoje osobine, žive i trajne pripadnosti, rekao je, između ostalog, Hadžem Hajdarević, jedan od recenzenata ovog novog Žerinog projekta.

- Raniju knjigu dopunio sam sa 75 novih pjesama koje sam, u međuvremenu, uspio pronaći, kaže Muhamed Žero. Bio je to mukotrpan posao jer tekstova pjesama ima, no zapisanih melodija nema. Mnogo je snimaka u mojoj arhvi. Neke od pjesama imaju više melodijskih linija. Snimljene su u sedam-osam pa i dvadeset verzija. No, ja sam se trudii da ih zapišem u obliku koji je najbliži orginalu. Ja ne prepisujem notne zapise kao neki koji ih od mene kradu. Moji su ih notografi ispisivali po snimcima koje ja imam, po mom pjevanju, po pjevanju mojih prijatelja. Na taj način pravili smo originalne zapise. Uz ovakvu knjigu mnogo se lakše baviti muzikom, mnogo je lakše naučit svirati i pjevati neku od sevdalinki. Ovo je djelo koje, jednostavno, nikada ne zastarijeva. To je knjiga i za sijelo i za muzičke produkcije, svirače, jedan polazni osnov koji olakšava put svima onima koji se žele muzikom baviti. Pjevači koji žele da uče trebaju se ugledati na veterane našeg sevdaha. Kod Zaima, Safeta i drugih vidi se da to nije samo puko pjevanje, nego donošenje svake pjesme, unošnje emocija... Mora se znati razumjeti sevdalinka. Sevdalinka ne bi opstala da joj stihovi nisu bili poezija na najvišem umjetničkom nivou i da muzika nije bila najviše vrijednosti. Ponekad je teško zabilježiti pravu melodiju. Neke od pjesama, u vremenu iza, snimljene su u više verzija što je istraživačima stvaralo pribleme vezne za odabir one koja je prava. Primjera radi, i Ludvig Kuba kojeg ja iznimn cijenim jer je još oko 1900. godine počeo blježiti melodije, suočio se sa sličnim problemom. U nemogućnosti da se opredijeli za pravu melodiju on je note pjesme „Kad ja pođoh na Bembašu“ zapisao u devet verzija. Mi, definitivn imamo dvije melodije te pjesme koje su ostale. Obje sam ih zapisao u svojoj knjizi. Svijet je bio prilično muzički nepismen. Nisu pravili notne zapise te je danas vrlo teško pronaći neku od pjesama koje su se svojevremeno pjevale. Snimaka nema jer u ta vremena nije bilo tehničkih mogućnosti za snimanje.

Od kuda jedan metalac u muzičkim vodama?
-Podržavan mišljenje nekih umnih ljudi koji kažu da mi svi imamo nekoliko talenata u sebi, nastavlja Muhamed Žero. Zavisi samo hoćemo li te talente razvti tokom života ili nećemo. Nije bitno šta si po zanimanju. Ukoliko nešto, uistinu, voliš iraditi onda za to nema nikakvih prepreka. Primjer radi, slika „Mona Liza“ Leonarda da Vinčija jedna je od najpoznatijih slika na Svijetu. Danas vrjedi stotine mioliona dolara. A šta je njen autor bio po zanimanju. Bio je mašinski inžinjer. Njegov
MUHAMED ŽERO: Ovakve projekte teško da bi mogao realizovati neko ko se čitav život pjesmom ne bavi. Prije mene rahmetli Omer Pobrić je, uistinu, znalački radio sličan posao. Svi drugi koji su to radili, uglavnom su, prepisivali moje notne zapise
kuglični ležaj kojeg je izmislio prilikom projektovanja jednog tenka vrijedmniji je od nje. No, niko ga po njemu ne pamti. Svi ga znaju kao autora „Mona lize“. Neki pravnik kod nas poznati je pjesnik. Brojne fudbalere koji nisu završili sportske akademije pamte po vragolijama na travnatom terenu. Možda i mene sutra budu pamtili po notnim zapisima sevdalinki a ne po aktivnostima kojima se bavim kao metalac. Uz svoj posao za koji sam se školovao uvijek sam pomalo svirao bubnjeve, gitaru, igrao folklor, pjevao... Nekima je čudna ova moja ljubav prema sevdalinci jer pripadam generaciji koja je rasla uz neke druge muzičke trendove, u vrijeme kad su bili popularni „Indeksi“, Kemal Monteno, Tom Đons, „Roling stounsi“, „Bitlsi“... Ipak u duši mi je bila sevdalinka. Sa odrastanjem javljala se želja da malo zapisujem te pjesme. Prvo tekstove a kasnije i notne zapise. Oko 45 godina ja iz hobija sakupljam i zapisujem naše tradicionalne pjesme sevdalnke.

Kako se Društvo odnosi prema ovako značajnim projektima. Ima li podrške?
- Vrlo malo. U stvari od nadležnih ministarstava nema nikakve podrške. Ja i Izedin Šikalo, direktor „Dobre knjige“, više od mjesec dana smo čekali na prijem kod Ministra kulture i sporta u Vladi Kantona Sarajvo. Očekivali smo da nam Ministarstvo pomogne u nabavci papira za štampanje knjige jer sam sve druge aktivnsti vezane za njenu pripremu za štampu finansirao sam. Međutim nikakve korist od tog razgovora nije bilo. A i kako bi bilo kad se u odjelu sporta njegovog minstarstva rade tri uposlenika a u odjelu kulture nema ni jednog.

Sa ovom knjigom završava li se neki tvoj stvaralački period života ili u pripremi ima još nekih projekata?
- Ne završava se. Prvo, ovo je zbirka. U uvodu sam dao neki svoj osvrt. Predgovor u vidu štiva o tome kako pjevati i razumjeti sevdalnku. Istina, predgovor sam, po nagovoru recenzenata, malo skratio jer sam htio dati primat zbirci pjesama, a kasnine se mogu praviti knjige o samoj sevdalinci. U tom smislu nešto će se, najvjerovatnije, raditi. Istina, ako u međuvremenu naiđem na neke knjige, neke nove pjesme, možda bude i dopunjavanja ove zbirke.

Između posla metalca i muzike kad bi se vagalo šta je draže ili milije, šta bi se izabralo?
-Realno govoreći ja sam mašinac. I u životu sve što radim vezano je za ovu oblast. Paralelno radim ovaj posao iz hobija i ljubavi. Ja se ne mogu opredijliti samo za jedno od toga. Vrlo je bitno da je meni egzistencija vezana za mašinstvo. Od sevdalinke nema nikakvih prihoda. Samo troškovi, ulaganja... Ljudi koji pišu knjige, danas, i troškove izdavanja istih teško mogu podnijeti. Ni ja to nebih mogao da nemam svoju firmu, da nisam uposlen. Sve sam, sem štamparije, sam finansirao. Mog honorara nema nigdje. Honorara kojem je teško i izmjeriti visinu. Ovakve projekte teško da bi mogao realizovati neko ko se čitav život pjesmom ne bavi. Prije mene rahmetli Omer Pobrić je, uistinu, znalački radio sličan posao. Svi drugi koji su to radili, uglavnom su, prepisivali moje notne zapise, kaže Muhamed Žero.



Ostali prilozi:
» PONOVNI NASTUP U CRNOJ GORI
Eset Muračević | 18. October 2021 16:22
» DUŠA SVEDAHA ZA NEDŽADA SALKOVIĆA
BHRT.ba | 09. September 2021 15:04
» REJHAN DEMIRDŽIĆ - POLA ŽIVOTA POKLONIO TEATRU
Anadolu Agency (AA) | 22. August 2021 14:55
» U SARAJEVU ODRŽAN TRADICIONALNI BAJRAMSKI KONCERT
Bošnjaci.Net | 20. July 2021 03:20
» OD BOSANCA SE IMA ŠTA NAUČITI
Eset Muračević | 28. May 2021 14:52
» PUNA SAM POZITIVNE ENERGIJE
Eset Muračević | 16. April 2021 17:26
» SOPRANISTICA I PIJANISTICA SPAJAJU SEVDAH I KLASIČNU MUZIKU
Anadolu Agency (AA) | 10. April 2021 17:49
Ostali prilozi istog autora:
» PONOVNI NASTUP U CRNOJ GORI
18. October 2021 16:22
» BOJKOT ZA NEGATORE GENOCIDA
11. July 2021 12:33
» PAKETIĆI ZA 160 MALIŠANA
06. June 2021 16:58
» DJECI DAROVALI KNJIGE
02. June 2021 16:50