Međunarodni institut za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES[1]) iz Ljubljane, Slovenija, redovno analizira događanja na Bliskom istoku i Balkanu. IFIMES je povodom lokalnih izbora u Bosni i Hercegovini (BiH), koji će se održati 15.novembra/studenog 2020 pripremio analizu aktualnih političkih događanja. Iz analize „Lokalni izbori u BiH 2020: Talas političkih promjena seli se iz Crne Gore u Bosnu i Hercegovinu“ izdvajamo najvažnije i najzanimljivije dijelove.

U Bosni i Hercegovini će se 15.novembra/studenog 2020.godine održati lokalni izbori. Ukupan broj birača je 3.283.194. Na predstojećim izborima je znatno povećan broj birača koji glasaju putem pošte i iznosi 101.771 birač. Na lokalnim izborima natječe se 30.809 kandidata za pozicije u budućoj lokalnoj vlasti, 534 politička subjekta odnosno 129 političkih stranaka, 262 nezavisna kandidata, 72 koalicije, devet listi nezavisnih kandidata i 71 nezavisni kandidat pripadnik nacionalnih manjina.

Na lokalnim izborima izabrat će se 64 općinska vijeća u Federaciji BiH, 56 skupština opština u Republici Srpskoj (RS), 120 načelnika općina/opština, 22 gradonačelnika i 31zastupnik Skupštine Brčko Distrikta BiH.

Lokalni izbori u znaku talasa političkih promjena u Crnoj Gori
Izborna kampanja za lokalne izbore u Bosni i Hercegovini protječe u znaku tradicionalnih političkih suparništava ali i utjecaja talasa političkih promjena u Crnoj Gori, prouzrokovanih porazom režima Mila Đukanovića (DPS) na parlamentarnim izborima održanim 30.avgusta 2020.

Talas političkih promjena u Crnoj Gori pogodio je i Bosnu i Hercegovinu, a ponajviše njen entitet Republiku Srpsku (RS). Već je došlo do preslagivanja na političkoj sceni Republike Srpske, izlaskom iz vladajuće i najdugovječnije koalicije SNSD-DNS-SP Demokratskog narodnog saveza (DNS), koji je dolaskom na čelo te stranke Nenada Nešića izabrao drugačiji politički put, a to je političko djelovanje, koje će biti u interesu građana/birača, jer je Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) svoje djelovanje uglavnom temeljio opstankom na vlasti po svaku cijenu i enormnom bogaćenju i pljački društvenih resursa na čelu sa Miloradom Dodikom i pojedincima oko njega. Poslije parlamentarnih izbora održanih 2018.godine dogodila se klasična „politička prostitucija“ pomoću koje je Dodik oko sebe okupio nekoliko manjih stranaka i pojedinaca. Iako često Milorad Dodik izjavljuje, da je zagledan u Srbiju i njenog predsjednika Aleksandra Vučića (SNS) porazni su rezultati njegove vladavine za razliku o Srbije, koja bilježi najbolje rezultate u regionu i liderstvo u Evropi kada je u pitanju ekonomski oporavak poslije pandemije Covid-19. DNS ima tradiciju aktivnog učešća u političkim promjenama. DNS (pod imenom SNS) je bio nosilac političkih promjena u Republici Srpskoj tako 1998. i kao i sada 2020.godine.

Velika su očekivanja građana u Republici Srpskoj, da vladajuću koaliciju napusti i Socijalistička partija (SP) Petra Đokića, koja se nedavno oslobodila grupe „Dodikovaca“ u svojim redovima i koja bi izlaskom iz vladajuće koalicije prevagnula u korist rušenja režima Milorada Dodika. Prema relevantnim istraživanja SNSD na lokalnim izborima gubi u gradu Banja Luka. Zbog toga su intenzivirane aktivnosti SNSD u vezi izbornih prevara, kupovini glasača, ali i nezakonitom registriranju birača u inostranstvu o čemu se vode kriminalističke istrage protiv pojedinih njihovih članova i članova izbornih komisija.

Opoziciona Srpska demokratska stranka (SDS) i Partija demokratskog progresa (PDP) na lokalne izbore izlaze osnaženi zbog političkih promjena, koje su ostvarene u Crnoj Gori na nedavnim parlamentarnim izborima i pada popularnosti SNSD te predstavljaju ozbiljnu alternativu SNSD. SNSD i Milorad Dodik rapidno gube podršku u biračkom tijelu i zbog toga Dodik pokušava neprimjerenom političkom retorikom, koju zaoštrava dodatno remetiti ionako poremećene odnose u BiH, pokušavajući povratiti izgubljenu podršku u biračkom tijelu.

U Federaciji BiH na lokalnim izborima odmjeravat će vladajuća Stranka demokratske akcije (SDA) i koalicija koju čine četiri političke stranke: Socijaldemokratska partija (SDP), Naša stranka (NS), Nezavisna bosanskohercegovačka lista (NBL) i Narod i pravda (NiP). U Kantonu Sarajevo na predstojećim izborima vodit će se bitka za svaki glas. U glavnom gradu BiH Sarajevu lokalni izbori predstavljat će plebiscit ZA ili PROTIV sadašnje vlasti, koju čini SDA.

Izbori u Brčko Distriktu, Srebrenici i Mostaru – lakmus papir odnosa unutar BiH

Lokalni izbori u Brčko Distriktu BiH postali su poligon za odmjeravanje političkih stranaka iz oba entiteta, Republike Srpske i Federacije BiH, što dodatno pogoršava atmosferu unutar Distrikta, koji već 10 godina bilježi kontinuirano nazadovanje. Brčko Distrikt BiH je administrativna jedinica unutar BiH, koja bilježi najviše započetih, a najmanje završenih projekata.

Lokalni izbori u Srebrenici imaju poseban tretman zbog počinjenog genocida nad Bošnjacima 1995.godine i nezakonitog upisivanja znatnog broja birača iz Srbije u birački spisak za općinu Srebrenica za glasanje putem pošte. Zbog toga će biti posebno važno sprovesti monitoring u Srebrenici zbog navedenih i mogućih novih zloupotreba u izbornom procesu i na samim izborima.

Lokalni izbori u gradu Mostaru nisu održani čak 12 godina i održat će se 20.decembra/prosinca 2020.godine što je nezabilježeno u evropskoj izbornoj praksi. Na lokalnim izborima će se ponovno suočiti velike stranke odnosno koalicije koje predvode, prvenstveno SDA i HDZ (Hrvatska demokratska zajednica BiH).

Iako se radi o različitim i suprotstavljenim političkim opcijama na višim nivoima vlasti, na lokalnom nivou prisutne su brojne nenačelne koalicije i znatan broj nezavisnih kandidata i listi.

Analitičari smatraju, da lokalni izbori u Brčko Distriktu BiH, Srebrenici i Mostaru predstavljaju lakmus papir za stanje odnosa unutar Bosne i Hercegovine i na osnovu toga možemo ocjenjivati napredak ili nazadovanje.

Ambijent lokalnih izbora u BiH 2020
Lokalni izbori u BiH 2020, održavaju se u vrijeme izražene pandemije Covid-19 zbog toga su masovna okupljanja onemogućena, iako pojedine političke partije krše predviđene epidemiološke mjere, koje ograničavaju broj učesnika na masovnim skupovima.
Nesumnjivo je, da će talas političkih promjena, koje dolaze iz Crne Gore utjecati na rezultate lokalnih izbora u BiH. U Federaciji BiH zbog uvjetovanja HDZBiH donošenjem izbornog zakona po njegovoj volji još uvijek nije formirana Vlada Federacije BiH iako su parlamentarni izbori održani oktobra 2018.godine. Vlast također nije formirana u Zapadno-Hercegovačkom kantonu gdje je na parlamentarnim izborima 2018.godine uvjerljivu pobijedu odnio HDZBiH. Iako se radi o lokalnim izborima bilo je za očekivati, da će politički subjekti svoje programe i kampanju usmjeriti na lokalne teme i probleme, koji se neposredno tiču života i životnog standarda građana u lokalnim zajednicama ali uglavnom u izbornoj kampanji dominiraju teme iz visoke politike, koje su često obojene nacionalističkim prizvukom i podsjećaju na prve višestranačke izbore u Bosni i Hercegovini, koji su održani 1990.godine. Iako je prošlo 30 godina, demokratija u Bosni i Hercegovini je boljševička, jer se građani/birači usmjeravaju, da služe jednoj partiji i jednom vođi. Političke stranke u osnovi djeluju poprilično istovjetno odnosno nacionalno/nacionalistički determinirano bez demokratizacije unutar stranaka, koje predstavljaju društva jednog lica, ali i bez prisutne demokratije u društvu.

Političke stranke učestvuju u izbornim prevarama na način, da politička partija krade identitet građaninu/biraču, jer kontrolira općinske/opštinske komisije, koje imaju uvid u biračke spiskove sa ranijih izbora. Kada utvrde da građanin/birač nije izlazio na prethodne izbore ili u nekoliko izbornih ciklusa odnosno da ne koristi biračko pravo nezakonito dolaze do identiteta građanina/birača, kopije njegovih ličnih dokumenata. Sa ukradenim identifikacijskim dokumentom se popuni obrazac, gdje se unese i matični broj. Međutim, problem nastaje kada treba upisati ime oca, jer na identifikacijskim dokumentima ne nalazi se ime oca i to je jedan od načina pomoću kojeg se može otkriti valjanost prijave za glasanje na izborima.

Trend iseljavanja iz BiH se nastavlja i zbog toga je nešto manji ukupni broj birača nego na proteklim lokalnim izborima 2016.

Problem zvanične upotrebe bosanskog i srpskog jezika prisutan je u lokalnim zajednicama. Tako Bošnjacima se onemogućava zvanična upotreba bosanskog jezika u entitetu Republika Srpska, dok Srbi ne mogu zvanično koristiti srpski jezik na području kantona/županija u Federaciji BiH većinski nastanjenim Hrvatima u kojima dominira HDZBiH.

„Mini Schengen“ - prosperitet za BiH i region
„Mini Schengen“ može osigurati prosperitet građanima Bosne i Hercegovine, jer regionalna saradnja dobiva na još većem značaju i važnosti zbog pandemije Covid-19, koja onemogućava dalja putovanja i povećava intenzitet regionalne saradnje te upućenost jednih na druge.

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić (SNS), premijeri Sjeverne Makedonije i Albanije, Zoran Zaev (SDSM) i Edi Rama (PS) su u Novom Sadu 9.oktobra 2019.godine potpisali Deklaraciju o namjerama o uspostavljanju „mini Schengena“ između te tri zemlje. Zajednička deklaracija predviđa eliminiranje graničnih kontrola i ostalih barijera za lakše kretanje u regionu do 2021.godine, koji će omogućiti i građanima da putuju samo uz ličnu kartu, kao i da se zaposle bilo gdje ukoliko imaju potvrdu o svojim kvalifikacijama. Deklaracija predviđa i priznavanje diploma, radnih dozvola, kao i bolju saradnju u borbi protiv organiziranog kriminala, korupcije i pomoć u slučajevima prirodnih nepogoda što se posebno pokazalo važnim za vrijeme trajanja pandemije Covid-19.

Potpisana deklaracija trebala bi, da pomogne da region Zapadnog Balkana počne da funkcionara na četiri ključne slobode na kojima temelji Evropska unija - sloboda kretanja ljudi, kapitala, roba i usluga. Inicijativa je otvorena i za preostale zemlje Zapadnog Balkana: Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru i Kosovo. Naglašeno je, da navedena inicijativa ne predstavlja kompenzaciju ili alternativu za članstvo u EU država regiona.Pojedini kosovski ibosanskohercegovački zvaničnici izjavljivali su, da se radi o pokušaju uspostavljanja četvrte Jugoslavije i tzv. „velike Srbije“. Najiskusniji albanski političar i aktuelni predsjednik Albanije Ilir Meta (LSI) nedavno je izjavio da, „Velika Srbija nije uspjela, a velika Albanija nije moguća“.

Analitičari su ocijenili, da hrabra i vizionarska ideja „Mini Schengena“ predstavlja najvažniji projekt od raspada SFRJ do danas. Taj projekt probudio je optimizam i ulio nadu, da se na ovim prostorima može osigurati bolja i prosperitetnija budućnost. Realizacija „Mini Schengena“ doprinijela bi homogenizaciji evropskog prostora i osigurala realizaciju u praksi evropskih sloboda kretanja ljudi, roba, kapitala i usluga. To bi obesmislilo balkanske nacionalizme, a pritom i osnažilo EU, koja je nemoćna pred pritiscima Rusije, Kine i Turske i koja se ne suprotstavlja odlučno prema populistima, koji kolaboriraju sa snagama čiji je jedini cilj razaranje evropskog jedinstva i u konačnici EU. Jedan dio faktora u regionu, Evropi i svijetu se protive ovoj inicijativi, jer njihovim interesima odgovara, da Balkan ostane trajno nestabilno područje gdje nikada neće doći do susjedskog pomirenja i saradnje, istinske evropeizacije, dugoročnog ekonomskog prosperiteta, stabilnosti, mira, perspektive za mlade i obrazovane ljude sa krajnjim ciljem ulaskom svih država Zapadnog Balkana u EU. Suprotstavljanje uspostavljanju „Mini Schengena“ pokazuje, da teritorijama i državama, koje su slabe iz različitih razloga ili su kriminalne/korumpirane, ne odgovara nikakav ekonomski prosperitet, jer sa ekonomskim povezivanjem počinje i vladavina prava.

Očekuje se, da se „Mini Schengenu“ pridruži i Bosna i Hercegovine, jer bi se u suprotnom pojedini politički čelnici iz Bosne i Hercegovine mogli naći pod sankcijama SAD kao što se već na američkoj „crnoj listi“ nalaze član Predsjedništva BiH Milorad Dodik (SNSD), predsjedavajući Doma naroda Parlamentarne Skupštine BiH Nikola Špirić (SNSD) i brojni drugi. Već se razmišlja o formiranju regionalne „Mini Schengen“ sportske lige u fudbalu i košarci. Mini Schengen bi doprinio relaksaciji odnosa u regionu ali i rješavanju najbolnije teme u regionu – počinjenih ratnih zločina. Tako bi Srbija i Kosovo mogle izvršiti suspenziju svih međusobnih potjernica za ratne zločine, a Srbija suspenziju potjernica, koje je raspisala koristeći univerzalnu nadležnost za zločine počinjenje u Bosni i Hercegovini.