Amir TELIBEĆIROVIĆ: Prethodni predsjednik SAD-a Barack Obama, potpisao je memorandum kojim se obezbjeđuje da Izrael unaprijed ima ugovorne isporuke, tako što bi od 2019. godine primao 10,41 miliona dolara dnevno. Izračunom je pokazano da Izrael prima veće novčane iznose od SAD-a nego cijela Afrika. Inače, cionistička država dobija kompletan iznos na početku godine umjesto po kvartalima kao u drugim zemljama. Materijala na ovu tematiku ima dovoljno za knjigu, pa je američka autorica Alison Weir, inače otvorena kritičarka američke potpore Izraelu, objavila svoju publikaciju o tome.

"Mi dajemo Izraelu 10 miliona dolara dnevno. Tim novcem bi mogli slati našu djecu na koledž." - Ovakav natpis je osvanuo na jednom američkom džambo plakatu, prije dvije godine. Nije trebalo dugo čekati na reakcije i od lokalnih i od izraelskih autoriteta. Naravno, krenule su već otrcane javne prozivke za "antisemitizam" i slično. Uspjelo se skrenuti pažnju sa onoga što je poručivano sa plakata. Blago rečeno - ogromnim novčanim iznosima koji izraelska država prima iz budžeta SAD-a ne bavi se baš puno istražitelja i novinara. Alison Weir je američka spisateljica i novinarka iz San Diega koja se prilično detaljno posvetila istraživanju količine finansija koje država Izrael prima iz SAD-a. Ona je izvršna direktorica organizacije pod nazivom "If Americans knew" ili "Kada bi Amerikanci znali." Nakon njene prve posjete pojasu Gaze i okupirane Zapadne Obale u Palestini, 2001. godine, Alison se vratila u SAD gdje je počela da otvoreno piše o tome kako su mnogi Amerikanci nesvjesni taoci države Izrael i cionističke ideologije. Veliki broj Amerikanaca zna za američku potporu Izraelu, ali mnogi ne znaju konkretne detalje u vezi sa naoružanjem i pogotovo u vezi sa gigantskom finansijskom podrškom. Alison je stoga objavila knjigu naslova "Against our better Judgement: How the U.S. was used to create Israel," u kojoj objašnjava kako su Sjedinjene Američke Države iskorištene za stvaranje Izraela. Knjiga je izazvala dovoljno interesa pa je Alison Weir poslije objave knjige pozivana da gostuje i drži predavanja na pojedinim američkim univerzitetima, o istoj temi. Time je omogućila sebi dodatne finansije i podršku sličnomišljenika da osnuje spomenutu organizaciju. Za organizaciju Weirova kaže da nemaju partijsku podlogu, niti oni sami podržavaju neku političku stranku. Samo žele da se zaustavi stradanje palestinskih civila, naročito djece, i da se smanji finansijska te oružana pomoć Izraelu, ukoliko već ne može da se ukine, potencirajući i dalje činjenicu da se tako veliki novčani iznosi mogu iskoristiti humanije i praktičnije.

Izazovni ulični plakat sa napomenom o deset milijardi dolara dnevno za Izrael.

Upadljive statističke razlike
Okupivši oko sebe i druge aktiviste sa istom idejom, među kojima ima i Hebreja koji nisu naklonjeni Izraelu niti cionizmu, ova organizacija pravi letke, postere, majice, brošure sa objašnjenjima šta se događa u Izraelu i Palestini, te koliko su prosječni Amerikanci iskorišteni za takve stvari. Pored ostalog, preko ove organizacije se mogu nabaviti unikatni umjetnički radovi palestinske djece. Otvoreni su za javno predavanje bilo gdje u svijetu, ne samo u SAD-u, ko god pokaže interes i ko ih pozove. Zato je Alison već ostvarila kontakte za svoja predavanja i na drugim kontinentima. Pored detaljnih predstavljanja novčanih sredstava koja se iz Amerike šalju u Izrael, Alison je došla i do statističkih podataka o broju ubijenih Palestinaca u odnosu na Izraelce, te o broju prognanih u odnosu na doseljene Izraelce, kao i o uništenoj infrastrukturi, otkrivši da je ogromna disproporcija u pitanju, veća od one koja se povremeno spomene u glavnim medijskim centrima. Koriste se različiti izvori podataka. Među ostalima to su, B'Tselem - Izraelski Centar za Ljudska Prava na Okupiranim Teritorijama, zatim IMEMC news - Međunarodni Medijski Centar za Srednji Istok i organizacija 'Remember This Children' koja se bavi uglavnom stradanjem djece na Bliskom Istoku, posebno u Palestini. Također, otvoreni su za podatke pojedinaca na samom terenu, neovisno od toga odakle su. Neki izvori podataka su ostali neotkriveni. Javna prezentacija ovih podtaka je već pokazala rezultate na terenu, jer prema statistikama, navodno 6 od 10 Amerikanaca sada već smatra da SAD pretjerano puno finansija daje Izraelu, pored ostalog i zato što se taj novac koristi za ubijanje civila i za otimačinu i progone. Dobar dio tih sredstava se izdvaja od američkih poreznih obveznika.

Najskuplji lobi na planeti
Evo nekih od značajnijih statističkih podataka do kojih je Alison Weir preko svoje organizacije "If Americans Knew" došla:



- Od oktobra 1973. godine, Washington je snabdijevao Izrael više nego bilo koju drugu državu pojedinačno. Od 1976. godine, izravna američka vojna i finansijska pomoć za Izrael postala je veća od bilo kakve donacije uručene bilo gdje od Drugog svjetskog rata do danas. Samo u 2003. godini, Izrael je primio više od 140 milijardi dolara američke pomoći. Istovremeno, Izrael je industrijski dovoljno razvijen tako da nema potrebe taj novac previše ulagati u svoje industrijske pogone. Većina sredstava ode na vojsku i naoružanje pa onda na internacionalne izraelske lobije, od Hollywooda, reklamne kampanje do farmaceutike i lanca prehrane. Također, izraelske kompanije na ovaj način kupuju i američke tvrtke te koriste njihova dobra na američkom terenu. Dio sredstava se koristi i za kontinuiranu izgradnju nelegalnih stambenih blokova na zemljištu otetom od Palestinaca.

- Prethodni predsjednik SAD-a Barack Obama, potpisao je memorandum kojim se obezbjeđuje da Izrael unaprijed ima ugovorne isporuke, tako što bi od 2019. godine primao 10,41 miliona dolara dnevno. Ovo je potvrdio i specijalista za bliskoistočne poslove Jeremy M. Sharp, koji je radio i u američkom kongresu. On je u svojoj studiji na ovu temu napisao da su potraživanja Izraela od Amerike za 2019. godinu tri milijarde i tristo hiljada miliona dolara, a za svoje raketne sisteme Izraelci traže još 500.000 dolara u milionima.

- Izrael ima između sedam i osam miliona stanovnika, sa ličnim dohotkom po glavi stanovnika i sa životnim standardom sličnim Evropskoj Uniji. Stopa nezaposlenosti je oko 5.8% što je manje nego u SAD-u gdje se kreće oko 7.3%. SAD su slale finansijsku pomoć i mnogim državama u Africi, Južnoj Americi i Aziji, ali daleko manju od novca za Izrael iako te države imaju dosta više stanovništva nego Izrael, i slabiju ekonomiju. Izračunom je pokazano da Izrael prima veće novčane iznose od SAD-a nego cijela Afrika. Inače, Izrael dobija kompletan iznos na početku godine umjesto po kvartalima kao u drugim zemljama.

- SAD daju Egiptu i Jordanu 1.6 miljardi dolara godišnje u zamjenu za njihove mirovne sporazume sa Izraelom. Moguće je da to uključuje i saradnju sa Izraelom uzevši u obzir da je egipatska policija a povremeno i vojska, bila uključena u zatvaranje podzemnih tunela za opskrbu opkoljenih Palestinaca i za Hamas, koji su išli od Gaze do Egipta.

- Prema izvještavanju Associated Pressa iz 2002. godine, predstavnici Izraela imaju slobodan pristup vojnoj tehnologiji SAD-a, što je protivno pravilima i američke vlade i američkih korporacija. U istom izvještaju citiran je potpredsjednik Asocijacije Američkih Zračnih Industrija, kada je rekao: "Dajemo im novac da izgrade svoju tehniku, a američki porezni obveznici ne dobiju ništa zauzvrat."

- Kada je Izrael potopio američki mornarički brod USS Liberty 1967. godine, ubivši pritom 34 Amerikanca i ranivši 170, pomoć iz Amerike za Izrael je počela rasti, iako to nekome može djelovati apsurdno na prvi pogled.
- Od septembra 2000. godine do prošle godine, ubijeno je 134 izraelske djece i 2167 palestinske djece.
- Također u istom razdoblju, ubijeno su 1242 odrasla Izraelca i 9510 odraslih Palestinaca.
- Za isti period je ranjeno 11895 Izraelaca i 95299 Palestinaca.
- Od 1955. do 1992. godine, usvojeno je 77 UN rezolucija protiv Izraela, i jedna rezolucija protiv palestinske uprave.
- Prema aktualnim podacima, registriranih 6279 Palestinaca se nalazi u izraelskim zatvorima (neregistrirani nisu uračunati), a nijedan izraelac u palestinskom zatvoru.
- Od 1967. godine do danas, uništeno je 48,488 palestinskih kuća, dok nije srušena ni jedna izraelska stambena jedinica.
- Izraelska nezaposlenost se kreće oko 5% dok je palestinska nezaposlenost u Zapadnoj obali 17,7% i 42% u Gazi.
- Izrael trenutno posjeduje 261 naselje isključivo za Hebreje, izgrađeno na konfiskovanom zemljištu, dok nema ni jednog palestinskog naselja napravljenog na izraelskom tlu.

Stražarski prolaz za palestinske žene u gradu Betlehemu na Zapadnoj Obali

Ovo su dakle samo neki od mnoštva podataka koji dosta govore sami za sebe. Nije teško zaključiti kako je nedavna odluka američkog predsjednika Donalda Trumpa o premještanju američke ambasade za Izrael iz Tel Aviva u Jerusalem, unaprijed planirana. Nije se radilo toliko o Trumpu, već o cionističkom lobiju koji je najjači u SAD-u. Što znači, Trump se potrefio na predsjedničkom mjestu. Da je bio bilo koji drugi američki predsjednik, isto bi se desilo. Kako su potvrdili službenici vlade izraelskog premijera Netanyahua, taj čin sa ambasadom je predviđen da ide sa simbolikom. Naime, time je obilježena godišnjica Balfourove deklaracije iz 1917. godine, čime je najavljeno osnivanje izraelske države. Provokativni čin sa ambasadom je stoga svjesno napravljen na stotu godišnjicu, 2017. godine. Svejedno je koji je predsjednik u Bijeloj Kući u Washingtonu, kao i to da li tamo dominira Demokratska ili Republikanska stranka. Odluke državnog, nacionalnog i ekonomskog značaja za SAD, se ionako donose uglavnom u Izraelu umjesto u Americi.

Banalni medijski folovi
Na očekivane i banalne optužbe za antisemitizam zbog svog aktivizma, Alison Weir je novinarima rekla da je to besmisleno i to ne samo zato što u njenoj organizaciji ima i Hebreja.
"Jedan od bivših ministara u izraelskoj vladi, Shulamit Aloni, objasnio je upotrebu antisemitizma u jednom televizijskom nastupu rekavši da je to trik. Kazao je da oni uvijek to koriste. Na primjer, potvrdio je da kada neko iz Evrope kritizira Izrael, onda se pozivaju na Holokaust, a kada neko iz Amerike to radi onda potenciraju antisemitizam, čak i onda kada ih kriziraju drugi Jevreji," - pojasnila nam je Alison.

Inače, postoji još jedna Alison Weir, identično spelovanog imena i prezimena, samo je ona britanska državljanka. Druga Alison je historičarka, a mnogi koji podržavaju američku Alison su telefonima zvali britansku historičarku misleći da je to ona, ali i mnogi koji ne vole američku Alison zbog njenog angažmana. Zato je američka Alison poručila svim svojim mrziteljima da se njoj obrate i da prestanu upućivati prijetnje njenoj imenjakinji iz Velike Britanije.