Albinot MALOKU: Nakon neuspješne političke borbe u vezi priznavanja Republike Kosovo od strane drugih država, Srbija zatražila je na 63. sesiji Generalne skupštine UN da se stavi na glasanje njen zahtjev i da se zatraži od Međunarodnog suda pravde savjetodavno mišljenje o legalnosti proglašenja neovisnosti Kosova. Sa 77 glasova Republika Srbija je dobila to pravo - da dobije svoj odgovor i da se i ona sama uvjeri da je deklaracija o neovisnosti Kosova potpuno legalna, odnosno da tim činom nije prekršeno međunarodno pravo.

Točnije, 17. februara 2008 godine, demokratsko izabrani poslanici Skupštine Republike Kosovo proglasili neovisnost i tim činom poništili legitimno aneksiranje Kosova. Danas, Republika Kosovo, je država priznata od više od 90 punopravnih članica Ujedinjenih naroda, te Međunarodnog monetarnog fonda i Svijetske banke.

Republika Kosovo kao država svih koji žive u njoj, te ga smatraju svojom otadžbinom je prošla kroz različita povjesna zbivanja. Ona iako je bila nekoliko puta na udaru svoji neprijatelja, prvoshodno Srbije, nikada nije izgubila svoje postojanje i nikada neče je izgubiti.

U ratnom periodu, kojeg nečemo nikada zaboraviti, Republika Kosovo imala je pored neprijatelja i prijatelja koji su joj pomagali da se strašni rat pretvara u mir. Taj mir je dostignut poslije NATO intervencije 1999. godine, te nakon toga instaliran sporazum, koji je poznat kao Plan Marti Ahtisarija. Ovaj plan, od trenutka proglašenja neovisnosti bio je okosnica na kojem se gradilo kosovska država. Kao što se zna, Srbija još nije priznala činjenično stanje, tj. neovisnost Republika Kosova, te svim sredstvima se borila da to ne učine druge države svijeta.

Nakon neuspješne političke borbe u vezi priznavanja Republike Kosovo od strane drugih država, Srbija zatražila je na 63. sesiji Generalne skupštine UN da se stavi na glasanje njen zahtjev i da se zatraži od Međunarodnog suda pravde savjetodavno mišljenje o legalnosti proglašenja neovisnosti Kosova. Sa 77 glasova Republika Srbija je dobila to pravo - da dobije svoj odgovor i da se i ona sama uvjeri da je deklaracija o neovisnosti Kosova potpuno legalna, odnosno da tim činom nije prekršeno međunarodno pravo.

Za cijelo to vrijeme težak put je pratio ne samo Kosovo već sve one zemlje koje su podržale neovisnost, uz argument da će ona biti jedino rješenje koje će donjeti mir i stabilnost u ovom dijelu Zapadnog Balkana.

Kako će dvije države riješiti spor: Republika Kosovo i Republika Srbija

Neovisni pravni organ Ujedinjenih naroda razmatrajuči sve događaje i put kojim je prošla Republika Kosovo, izričito je naglasio da Deklaracija o neovisnosti od 17. februara 2008. godine nije narušio opće međunardono pravo. Srbija - je dobila svoj odgovor. Odlukom je s dnevnog reda skinut svaki daljnji pokušaj da se polemizira da li je prekršeno međunarodno pravo ili ne. Sada više nema dileme.

No, šta dalje? Povijesni sporazum između Albanaca i Srba, ili revizija granica su najčešći sinonimi koji se koriste za opisivanje podjele Kosova, ili za rješenje srpsko-albanskog spora. Praktično, kada govorimo danas o sporazumu između dvije gore navedene strane ne bi trebalo vjerovati da je to zaključena i riješena stvar ili da je lako doći do zaključka. U vezi s tim, činjenice nam daju stanje u kojem zvanični Beograd zna vrlo jasno da nikada više neće u bilo kojem obliku staviti "pod svoju petu Kosovo". Također poznato je da zvanična Priština s Ahtisaarijevom planom kao kompromisom, iako bolnim za nju, s pravom želi zaštititi i promicati svoju državnost, ali svjestna toga da ne vlada svojim cijelim državnim prostorom. Prema odnosima Kosovo-Srbija imamo lokalnu, regionalnu i međunarodnu dioptriju koja nude različita objašnjenja o razvoju tih odnosa.
Dijalog između Kosova i Srbije koji je pokrenut i zatražen od strane međunarodnog faktora, do sada nije promjenio stavove niti realne odnose koje imaju navedene zemlje. Kao što smo kazali vlasti u Prištini još i danas ne kontrolišu u potpunosti svaki dio državne teritorije. Sjeverni dio Mitrovice je van institucionalne kontrole vlasti u Prištini.

Ahtisarijev plan predviđa formiranje općine Sjeverna Mitrovica sa proširenim nadležnostima za visoko obrazovanje, uključujući tu registraciju i izdavanje licence obrazovnim institucijama, upošljavanje, isplatu plata i obuku nastavnog osoblja i rukovodećeg kadra. Naime, srpska zajednica koja žive na sjeveru Kosova se suprotstavila na svaki mogući način ovom planu.

No, zvanična Priština se sprema za kraj nadzirene nezavisnosti Kosova od strane Međunarodne upravljačke grupe, a u Beogradu očekuju da će međunarodne zajednice insistirati na razgovore Prištine i Beograda koje će otvoriti pitanje sjevera Kosova. Okončanje faze međunarodnog nadgledanja Kosova i rafitikacija sporazuma o mandatu misije EU za vladavinu prava su dva glavna pitanja koja će Skupština razmatrati.

Neovisno od toga kojom dioptrijom će se sagledavati Republika Kosovo, ona je pravna i politička činjenica.