Lav Nikolajevič Tolstoj najveći je pisac u posljednjih 200 godina, rezultat je ankete spovedene među 125 američkih i britanskih autora.Tolstojev roman «Ana Karenjina» proglašen je najboljim književnim djelom 19. vijeka. Ruski portal Novosti Literatury objavio je da je u anketi “Pisci biraju omiljene knjige” kandidirano ukupno 544 djela - romana, zbirki priča i pjesama, drama iz cijelog svijeta. Svaki pisac - sudionik ankete, trebalo je da sastavi sopstvenu listu od deset naslova, te da ih ocijeni od jedan do deset. Tako su sastavljene tri liste - dvije sa najboljim djelima u 19. i 20. vijeku, i lista deset najboljih pisaca.Među piscima koji su sudjelovali u anketi, a rađena je duže vremena, bili su autori različitih generacija, ali sve najpoznatija književna imena. OsimTolstoja, koji je na vrhu, među deset najvećih pisaca su i William Shakespeare, James Joyce, Vladimir Nabokov, Fjodor Dostojevski, William Falkner, Charles Dickens, Anton Čehov, Gustave Flaubert i Jane Austen. Tolstoj je na listi najvećih djela XIX vijeka dva puta – osim «Ane Karenjine», zastupljen je i njegov klasik «Rat i mir» i to na trećem mjestu.

O Tolstoju i njegovom djelu uglavnom se sve zna. Manje se znaju njegova duhovna razmišljanja o kojima je ostavio pismeni trag. Poznato je da je zbog svog kritiziranja Ruske pravoslavne crkve i postavljanja pitanja njene svetosti, jer blagosilja vojsku, a ulaguje se vlasti i novcu, iz nje bio ekskomuniciran. U pismu Svetom sinodu koji ga je izopćio zbog bezbožništva Tolstoj kaže: »Počeo sam od toga što sam zavolio svoju pravoslavnu vjeru više od svog spokojstva; zatim sam zavolio kršćanstvo više od svoje crkve, a sada pak volim istinu najviše od svega». Poznato je da je proučavao islam i da je sigurno najveći književnik koji je toliko afirmativno govorio o najmlađoj religiji. «Što se tiče davanja većeg značaja islamu nego pravoslavnoj crkvi, ja sam punog srca suglasan tome. Koliko god to bilo čudno reći, za mene je islam neuporedivo uzvišeniji od kršćanstva» - samo su neke od rečenica iz bilješki pronađenih u njegovim rukopisima.
«Hadži Murat», prožet čečenskom historijom, posljednji je Tolstojev roman. Jedan moćni osvajač i jedan brojno mali narod, a veliki dušom, sudarili su se i «krv lije». Takav smjeli opis prilika u carskoj Rusiji do tada nije napravljen. Literarni prikaz nekog čečenskog junaka nije prije bio u književnim djelima.

Tolstoj je umro 7.11.1910. u Astapovu. Sahranjen je u rodnoj Jasnoj Poljani bez ikakvog crkvenog obreda, što je za ono vrijeme bila prava rijetkost. Na njegovom grobu nema nikakvih kršćanskih obilježja. Samo skromna humka. Čak i preskromna za tako slavnu osobu plemićkog porijekla. Samo su rijetki posjetitelji uočili jedan detalj, vezan za položaj groba.
Naime, okrenut je prema Mekki.