Vijesti
U povodu 7. maja 1993. - Dana džamija: Godišnjica rušenja Ferhadije džamije u Banjoj Luci - U Travniku mr. Alispahić održao predavanje
MUFTIJA ČAMDŽIĆ: BANJALUČKA "FERHADIJA" POLAHKO BUJA I RASTE
|
|
Autor: B.net
Objavljeno: 07. May 2012. 13:05:46
Muslimani u BiH 7. maj obilježavaju kao Dan džamija, u znak sjećanja na datum kada je 1993. godine u Banjoj Luci srušena džamija Ferhadija.
Slika mjesta sa kojeg su vlasti Republike Srpske pokušale da uklone svaki trag vjerskog, kulturnog i historijskog identiteta muslimana – Bošnjaka u Banjoj Luci, danas je potpuno drugačija.
Ekipa Agencije Anadolije se uvjerila da Ferhadija, koja se prema zahtjevu UNESCO-a obnavlja u svom izvornom obliku i u koju se strpljivim radom uz nadzor vrhunskih stručnjaka ugrađuju svi njeni dijelovi koji su spašeni s deponija otpada, polako poprima svoj konačni oblik.
Banjalučki muftija Edhem Čamdžić, rekao je za agenciju Anadolija da Ferhat-pašina džamija, poznatija kao Ferhadija, ne samo na radost ovdašnjih vjernika nego i svih ljudi dobre volje, polahko buja i raste.
"Posebno nam je drago da Ferhadiju prati UNESCO, jer je ona i bila pod zaštitom UNESCO-a i ona će, ako Bog da, i ubuduće biti pod zaštitom UNESCO-a".
Dinamika radova na obnovi Ferhadije, naglašava muftija Čamdžić, uvjetovana je dotokom sredstava.
"Veliki nam je problem finansijske prirode. Mi smo imali i imamo veliki broj značajnih ličnosti iz cijelog svijeta, od Amerike, Evrope i islamskih zemalja, koji se dive i obećavaju da će pomoći novčano, međutim, nemamo novca i oni su nam problem ove godine. Imamo i dugova, očekujući da će oni koji su obećali da će nam priteći u pomoć", nada se banjalučki muftija. Ističe i pomoć Republike Turske.
"Nama je TIKA, turska vladina organizacija za revitalizaciju i obnovu ovakvih objekata, pomogla prije tri godine, kada je bio njen direktor gospodin Nevzet . Prošle godine, kada je bio turski ministar spoljnih poslova Ahmed Dovutoglu na Ferhadiji, rekao je da radovi ne smiju stati. Radovi će stati, rekao je, kada Ferhadija bude završena", istakao je Čamdžić.
Dan džamija za muslimanske vjernike ima i dodatnu težinu. Prije jedanaest godina, 7. maja 2001, srpski ekstremisti su u Banjoj Luci spriječili polaganje kamena temeljca koji je simbolično trebao označiti početak obnove Ferhadije. Pred lokalnom policijom, koja nije adekvatno procijenila sigurnosne aspekte ovog događaja, i naočigled velikog bora domaćih i međunarodnih zvaničnika, dogodilo se etničko nasilje nad muslimanskim vjernicima nezabilježeno od kraja rata u Bosni i Hercegovini. Činjenicu da je musliman i vjernik, svojim životom platio je Murat Badić, čije ubice do danas nisu otkrivene niti procesuirane.
"Prilikom polaganja kamena temeljca za Ferhadiju cijeli svijet je vidio onu dramatičnu situaciju, puno je materijalne štete naneseno, jer je zapaljeno puno autobusa. Ljudi su bili kamenovani, ja se sjećam posebno austrijskog ambasadora, ili biskupa Franje Komarice i mene. Bili smo pogođeni kamenjem i nekoliko mjeseci je bilo crno na našim dijelovima tijela. Ja se nadam da se nikada i nigdje tako nešto neće ponoviti, ali uistinu hoću odgovorno da kažem da se danas situacija promijenila“ rekao je Čamdžić.
Banjalučki muftija ne krije da još uvijek ima povremenih provokacija, verbalnih napada ,napada na vjerske objekte: "Ova djela i čini kroz koje nas pokušavaju poniziti, ali to ni na koji način neće i ne može utjecati na odluku povratnika da nastave život u svom rodnom gradu i u svojoj vjeri“.
"Ovdje smo da svi zajedno živimo, cijela BiH, pa i Sarajevo, pa i Banja Luka je sviju nas zajedno. Ja na tome radim sa svojim kolegama imamima i islamskom zajednicom. Na to nas stalno upozorava i naš uvaženi reisu-l-ulema Mustafa Cerić da što više razvijamo dobre međuljudske odnose, da razvijamo toleranciju, suživot i dijalog. Dijalog ne smije imati alternative. I dijalog, toleranciju i suživot je Ferhadija slala", poručio je muftija Čamdžić u razgovoru za agenciju Anadolija.
Ferhat-pašina džamija, poznatija kao Ferhadija, izgradjena je 1579. godine u klasičnom otomanskom stilu. Gradnju džamije finansirao je bosanski sandžak-beg Ferhat-paša Sokolović. Ferhadija je preživjela brojne ratove, ali su je prije 19 godina srušili srpski ekstremisti, zajedno sa još 15 banjalučkih džamija. Dijelovi kamenih blokova Ferhadije pronađeni su na otpadu u blizini Banjaluke. 2006. godine počela je obnova džamije Ferhadija, nakon što je 2001. propao pokušaj polaganja kamena temeljca zbog incidenata koje su izazvali srpski ekstremisti.
Tokom rata u BiH, prema podacima Islamske zajednice, srušeno je 614 džamija, 557 mesdžida, 954 mekteba, 1.425 vakufskih objekata, 90 turbeta i 15 tekija. Do danas su bh. muslimani, vlastitim sredstvima i uz pomoć domaćih i stranih donatora, obnovili značajan dio porušenih džamija.
U povodu 7. maja: Na Kalibunaru u Travniku obilježen Dan džamija
MR. ALISPAHIĆ: KO RUŠI DŽAMIJE U NAMA
Zbog velikog broja Bošnjaka koji su doputovali iz Bugojna, Vakufa i okolnih mjesta, pa čak i Sarajeva, kao i velikog broja Travničana, predavanje mr. Fatmira Alispahića na temu „Džamije su svjetionici bošnjačkog opstanka“ nije moglo biti održano u sali Omladinskog kluba, koja broji preko stotinu sjedećih mjesta, već je održano u samoj džamiji na Kalibunaru, koja je sa kapacitetom od hiljadu mjesta najveća džamija u vezirskom gradu.
Fatmir Alispahić je rekao da ovo okupljanje u Travniku, na Kalibunaru,ima za cilj da nas podsjeti na 7. maj – Dan džamija, kada se sjećamo svih naših džamija koje su rušene naporedo sa ubijanjem i protjerivanjem Bošnjaka, što svjedoči da su genocidni agresori u džamijama vidjeli srce bošnjačkog identiteta.
- Rušenje 614 džamija, a ukupno rušenje i skrnavljenje 1874 objekta Islamske zajednice, direktno dokazuje kako je vjera u Bošnjaka bila zvanični vojni cilj velikosrpskog i velikohrvatskog agresora. Ovaj ogromni broj dokazuje da rušenje džamija nije bio incident, već je to bila široka vojna operacija inžinjerijskih jedinica, s ciljem zatiranja tragova bošnjačkog duhovnog suvereniteta. Ateistički esktremisti nam danas poručuju da Bošnjaci trebaju živjeti bez islama, da je obnavljanje džamija bacanje para, ali mi znamo da oni imaju isti cilj kao i rušitelji džamija. Zamislite našta bi danas ličio bošnjački narod da Islamska zajednica, predvođena reisu-l-ulemom dr. Mustafom ef. Cerićem, nije imala viziju obnavljanja džamija, izgradnje medresa i obrazovanja na hiljade mladih Bošnjaka koji će narednih decenija biti duhovna elita našeg naroda i garant očuvanja našeg identiteta? Narod koji nosi iskustvo genocida ima neotuđivo pravo da obnavlja život i gradi sve što mu je porušeno i oteto – rekao je Fatmir Alispahić, te dao jedan historijski osvrt na činjenicu da se u našoj zemlji već 130 godina, od odlaska Turske Carevine, ruše džamije i Bošnjaci istjeruju iz vjere, tako da Dan džamija treba biti podsjetnik na ovu transhistorijsku činjenicu koja govori o kontinuitetu genocida nad Bošnjacima.
Fatmir Alispahić je potom govorio o pojavi islamofobije, kao novog evropskog fašizma i antisemitizma, koji najdublje korijene i izljeve mržnje ima upravo u Sarajevu, odakle se godinama već, uz podršku dejtonskog režima, vrijeđaju Bošnjaci i njihove svetinje.
- Danas nam ne ruše džamije, ali nam okreću narod protiv sebe i svoje vjere. Od Bošnjaka se traži da bude islamofob, da mrzi sebe i svoje, kako bi bio podoban ovom dejtonskom poretku. Ko to ruši džamije u nama?! Onaj isti koji je rušio džamije pred nama, i to s istim ciljem da Bošnjaka ne bude u vjeri, da vjere ne bude u Bošnjacima, kako bi Bošnjaci postali bivši narod, a naša zemlja bivša zemlja. Zato ne dozvolimo da Dan džamija bude tek podsjećanje na prošlost, već da bude suočenje sa stvarnošću. Pred nama je borba za očuvanje džamija u bošnjačkim srcima, jer kad su džamije u srcima, biće ih, uz Božiju Pomoć, i pred očima – rekao je Fatmir Alispahić.
Muftija Čamdžić: Ferhat-pašina džamija polahko buja i raste |
Slika mjesta sa kojeg su vlasti Republike Srpske pokušale da uklone svaki trag vjerskog, kulturnog i historijskog identiteta muslimana – Bošnjaka u Banjoj Luci, danas je potpuno drugačija.
Ekipa Agencije Anadolije se uvjerila da Ferhadija, koja se prema zahtjevu UNESCO-a obnavlja u svom izvornom obliku i u koju se strpljivim radom uz nadzor vrhunskih stručnjaka ugrađuju svi njeni dijelovi koji su spašeni s deponija otpada, polako poprima svoj konačni oblik.
 Banjalučka ljepotica nekad  Ferhadija nakon rušenja od strane srpsko-crnogorskih fašista |
"Posebno nam je drago da Ferhadiju prati UNESCO, jer je ona i bila pod zaštitom UNESCO-a i ona će, ako Bog da, i ubuduće biti pod zaštitom UNESCO-a".
Dinamika radova na obnovi Ferhadije, naglašava muftija Čamdžić, uvjetovana je dotokom sredstava.
"Veliki nam je problem finansijske prirode. Mi smo imali i imamo veliki broj značajnih ličnosti iz cijelog svijeta, od Amerike, Evrope i islamskih zemalja, koji se dive i obećavaju da će pomoći novčano, međutim, nemamo novca i oni su nam problem ove godine. Imamo i dugova, očekujući da će oni koji su obećali da će nam priteći u pomoć", nada se banjalučki muftija. Ističe i pomoć Republike Turske.
"Nama je TIKA, turska vladina organizacija za revitalizaciju i obnovu ovakvih objekata, pomogla prije tri godine, kada je bio njen direktor gospodin Nevzet . Prošle godine, kada je bio turski ministar spoljnih poslova Ahmed Dovutoglu na Ferhadiji, rekao je da radovi ne smiju stati. Radovi će stati, rekao je, kada Ferhadija bude završena", istakao je Čamdžić.
Dan džamija za muslimanske vjernike ima i dodatnu težinu. Prije jedanaest godina, 7. maja 2001, srpski ekstremisti su u Banjoj Luci spriječili polaganje kamena temeljca koji je simbolično trebao označiti početak obnove Ferhadije. Pred lokalnom policijom, koja nije adekvatno procijenila sigurnosne aspekte ovog događaja, i naočigled velikog bora domaćih i međunarodnih zvaničnika, dogodilo se etničko nasilje nad muslimanskim vjernicima nezabilježeno od kraja rata u Bosni i Hercegovini. Činjenicu da je musliman i vjernik, svojim životom platio je Murat Badić, čije ubice do danas nisu otkrivene niti procesuirane.
"Prilikom polaganja kamena temeljca za Ferhadiju cijeli svijet je vidio onu dramatičnu situaciju, puno je materijalne štete naneseno, jer je zapaljeno puno autobusa. Ljudi su bili kamenovani, ja se sjećam posebno austrijskog ambasadora, ili biskupa Franje Komarice i mene. Bili smo pogođeni kamenjem i nekoliko mjeseci je bilo crno na našim dijelovima tijela. Ja se nadam da se nikada i nigdje tako nešto neće ponoviti, ali uistinu hoću odgovorno da kažem da se danas situacija promijenila“ rekao je Čamdžić.
Banjalučki muftija ne krije da još uvijek ima povremenih provokacija, verbalnih napada ,napada na vjerske objekte: "Ova djela i čini kroz koje nas pokušavaju poniziti, ali to ni na koji način neće i ne može utjecati na odluku povratnika da nastave život u svom rodnom gradu i u svojoj vjeri“.
"Ovdje smo da svi zajedno živimo, cijela BiH, pa i Sarajevo, pa i Banja Luka je sviju nas zajedno. Ja na tome radim sa svojim kolegama imamima i islamskom zajednicom. Na to nas stalno upozorava i naš uvaženi reisu-l-ulema Mustafa Cerić da što više razvijamo dobre međuljudske odnose, da razvijamo toleranciju, suživot i dijalog. Dijalog ne smije imati alternative. I dijalog, toleranciju i suživot je Ferhadija slala", poručio je muftija Čamdžić u razgovoru za agenciju Anadolija.
Ferhat-pašina džamija, poznatija kao Ferhadija, izgradjena je 1579. godine u klasičnom otomanskom stilu. Gradnju džamije finansirao je bosanski sandžak-beg Ferhat-paša Sokolović. Ferhadija je preživjela brojne ratove, ali su je prije 19 godina srušili srpski ekstremisti, zajedno sa još 15 banjalučkih džamija. Dijelovi kamenih blokova Ferhadije pronađeni su na otpadu u blizini Banjaluke. 2006. godine počela je obnova džamije Ferhadija, nakon što je 2001. propao pokušaj polaganja kamena temeljca zbog incidenata koje su izazvali srpski ekstremisti.
Tokom rata u BiH, prema podacima Islamske zajednice, srušeno je 614 džamija, 557 mesdžida, 954 mekteba, 1.425 vakufskih objekata, 90 turbeta i 15 tekija. Do danas su bh. muslimani, vlastitim sredstvima i uz pomoć domaćih i stranih donatora, obnovili značajan dio porušenih džamija.
U povodu 7. maja: Na Kalibunaru u Travniku obilježen Dan džamija
 |
 Uvodno slovo dao je imam džamije na Kalibunaru Aljo ef. Cikotić  REISOFOBIJA ZA PODUKU: Doputovali iz Sarajeva  Sa gl. i odg. urednikom Saffa mr. Semirom Imamovićem i delegacijom iz Bugojna  |
Fatmir Alispahić je rekao da ovo okupljanje u Travniku, na Kalibunaru,ima za cilj da nas podsjeti na 7. maj – Dan džamija, kada se sjećamo svih naših džamija koje su rušene naporedo sa ubijanjem i protjerivanjem Bošnjaka, što svjedoči da su genocidni agresori u džamijama vidjeli srce bošnjačkog identiteta.
 MR: ALISPAHIĆ: Od Bošnjaka se traži da bude islamofob, da mrzi sebe i svoje, kako bi bio podoban ovom dejtonskom poretku. Ko to ruši džamije u nama?! |
- Rušenje 614 džamija, a ukupno rušenje i skrnavljenje 1874 objekta Islamske zajednice, direktno dokazuje kako je vjera u Bošnjaka bila zvanični vojni cilj velikosrpskog i velikohrvatskog agresora. Ovaj ogromni broj dokazuje da rušenje džamija nije bio incident, već je to bila široka vojna operacija inžinjerijskih jedinica, s ciljem zatiranja tragova bošnjačkog duhovnog suvereniteta. Ateistički esktremisti nam danas poručuju da Bošnjaci trebaju živjeti bez islama, da je obnavljanje džamija bacanje para, ali mi znamo da oni imaju isti cilj kao i rušitelji džamija. Zamislite našta bi danas ličio bošnjački narod da Islamska zajednica, predvođena reisu-l-ulemom dr. Mustafom ef. Cerićem, nije imala viziju obnavljanja džamija, izgradnje medresa i obrazovanja na hiljade mladih Bošnjaka koji će narednih decenija biti duhovna elita našeg naroda i garant očuvanja našeg identiteta? Narod koji nosi iskustvo genocida ima neotuđivo pravo da obnavlja život i gradi sve što mu je porušeno i oteto – rekao je Fatmir Alispahić, te dao jedan historijski osvrt na činjenicu da se u našoj zemlji već 130 godina, od odlaska Turske Carevine, ruše džamije i Bošnjaci istjeruju iz vjere, tako da Dan džamija treba biti podsjetnik na ovu transhistorijsku činjenicu koja govori o kontinuitetu genocida nad Bošnjacima.
Fatmir Alispahić je potom govorio o pojavi islamofobije, kao novog evropskog fašizma i antisemitizma, koji najdublje korijene i izljeve mržnje ima upravo u Sarajevu, odakle se godinama već, uz podršku dejtonskog režima, vrijeđaju Bošnjaci i njihove svetinje.
- Danas nam ne ruše džamije, ali nam okreću narod protiv sebe i svoje vjere. Od Bošnjaka se traži da bude islamofob, da mrzi sebe i svoje, kako bi bio podoban ovom dejtonskom poretku. Ko to ruši džamije u nama?! Onaj isti koji je rušio džamije pred nama, i to s istim ciljem da Bošnjaka ne bude u vjeri, da vjere ne bude u Bošnjacima, kako bi Bošnjaci postali bivši narod, a naša zemlja bivša zemlja. Zato ne dozvolimo da Dan džamija bude tek podsjećanje na prošlost, već da bude suočenje sa stvarnošću. Pred nama je borba za očuvanje džamija u bošnjačkim srcima, jer kad su džamije u srcima, biće ih, uz Božiju Pomoć, i pred očima – rekao je Fatmir Alispahić.
