Jedan od najposvećenijih hroničara i kulturologa koji je pratio razvoj kulture u Plavu je i Alija Redžematović, po profesiji profesor književnosti od 1985. godine, prvo u gimnaziji „Bećo Bašić“ a zatim u Centru za kulturu Plav (kasnije) „Husein Bašić“. Rođen u vremenu i nastajanju nekih od najznačajnijih predstavnika književnosti Crne Gore, Sandžaka i Kosova, Redžematović je ostao dosljedni pratilac svih književnih, kulturnih i likovnih manifestacija koje su oblikovale kulturu Crne Gore. Ove 2024. godine, preciznije 15. jula, otišao je u zasluženu penziju. Zato ovi 24. Dani borovnice nose posebnu težinu čovjeka koji je svoju kulturološku nit i misiju vezao ne samo za afirmisane i istaknute stvaraoce već i za mlađe generacije kojima je, pored književnosti, prenosio i ljubav prema svim oblicima kulture.

Svi mi učesnici, gosti, poslenici kulture i medija imali smo privilegiju da kroz sve prethodne godine doživimo ne samo gostoprimstvo Plava i njegovih srdačnih stanovnika, već i njegovo lično, iskreno i toplom dušom ispunjeno gostoprimstvo. Alija Redžematović je bio taj koji je svakog gosta dočekao i ispratio na najlepši mogući način, čineći da se svi osjećamo kao dio velike kulturne porodice. Njegova pažnja prema detaljima, srdačnost i iskrena ljubav prema ljudima činili su svaki trenutak proveden u Plavu nezaboravnim. Alija je bio više od domaćina; bio je i ostao pravi ambasador kulture i ljudskosti, osoba koja je svojim prisustvom obogatila svaku manifestaciju i svaki susret. Njegova sposobnost da poveže ljude, da im pruži osjećaj dobrodošlice i da im pokaže istinsku vrijednost plavske kulture, ostaviće trajni pečat u srcima svih nas koji smo imali čast da ga poznajemo.

Berba borovnice: Alija Redzematović dok snima ekipa TVCG

Upravo ovakvi ljudi poput Alije Redžematovića činili su i čine Plav posebnim. Njegova prisutnost i doprinos kulturi su neprocjenjivi, jer je svojim radom, znanjem i ljubavlju prema književnosti i umjetnosti oblikovao kulturni identitet ovog kraja. U čestim razgovorima sa njim, itekako sam spoznao koliko je bogat citatima, djelima, a posebno znanjem o zavičajnim piscima sa ovih prostora. Njegova erudicija nije ostala samo u okvirima knjiga i biblioteka; često je znao svoju mudrost i ljubav prema književnosti izraziti riječima i citatima velikana književnosti Crne Gore i Evrope, povezujući lokalno sa univerzalnim.

To je naš Alija – mudar, smiren i neiscrpni izvor inspiracije. Njegove riječi su kao balzam za dušu, pružajući nam uvid u dublje slojeve književnih djela i kulturnih fenomena. Njegova sposobnost da pronađe relevantnost starih mudrosti u današnjem vremenu, učinila ga je ne samo čuvarom kulturnog naslijeđa već i vodičem kroz složene pejzaže ljudske misli i umjetnosti. U njegovom društvu, svaka rasprava o književnosti postajala je više od intelektualnog razgovora; bila je to prava životna lekcija, prožeta mudrošću i iskustvom. Alija Redžematović nije samo profesor književnosti – on je svjetionik mudrosti i kulturni poslanik.

Nihad Canović, Alija Redžematović, Ivan Jovović i Ivan Ivanović u Centru za kulturu "Husein Bašić"

U današnjem vremenu, kada je kultura na margini društva i kada svijet knjige polako počinje da „nestaje“, smatram neophodnim istaknuti ovog časnog službenika Centra za kulturu „Husein Bašić“. Mnogi u životu dođu i prođu nezapaženo, mnogi žive van svijeta koji nas oblikuje, ali Alijin pristup je bio drugačiji već decenijama. Alija Redžematović je bio ne samo ,,obični službenik“ već zaista aktivni sudionik u oblikovanju kulturnog pejzaža Plava i šire. Alija je neumorno radio na očuvanju i promociji književnosti i kulture, svjestan njihove neprolazne vrijednosti. U vremenu kada digitalni svijet prijeti da zasjeni čaroliju pisanih riječi, Alija predtstavlja snagu poput stijena sa Prokletija i brojnih planinskih potoka, izvora i rijeka a one su nam uvijek davale snagu i inspiraciju. Njegova predanost kulturi bila je primjer kako jedan čovjek može napraviti razliku, kako se trudom i ljubavlju prema onome što je istinski važno mogu oblikovati generacije. Alijin rad nije bio samo posao; to je bila misija, poziv koji je živio svakim danom. Njegova sposobnost da pronađe i podijeli ljepotu u riječima i djelima pisaca, ne samo sa ovih prostora nego i širom Evrope, učinila ga je dragocjenim čuvarom kulturnog naslijeđa. Njegova mudrost, smirenost i duboko razumijevanje književnosti činili su ga istinskim zaštitnikom kulture. U svijetu koji se brzo mijenja, Alija je ostao čvrst i nepokolebljiv, pokazivajući da knjige i kultura nisu samo prošlost, već temelj na kojem gradimo budućnost.

Uz moj skroman doprinos prema ovom titanu kulturne scene, želim istaći sljedeće: Vjerujem da ljude, pored njihovih osobina, čine i njihova djela, kao i njihov lični odnos prema drugim ljudima. Alija Redžematović nije bio samo profesor književnosti, već pravi ambasador kulture, osoba čiji su trud i posvećenost obogatili živote mnogih. Njegova karijera, koja se proteže decenijama, bila je ispunjena nebrojenim trenucima inspiracije i edukacije. Njegova prisutnost na svakom kulturnom događaju, bilo da je riječ o književnoj večeri, likovnoj izložbi ili muzičkom koncertu, bila je garancija kvalitetnog i sadržajnog programa. Alija nije bio samo pasivni posmatrač; aktivno je doprinosio svakom segmentu kulturnog života Plava, svojim znanjem, iskustvom i nepokolebljivom ljubavlju prema umjetnosti.

Između ostalog, Alija Redžematović je osnivač dramskog studija pri JU Centar za kulturu Husein Bašić, koji je osnovan 2008. godine. Od tada pa do danas, režirao je preko 12 predstava, uključujući: „Pokojnik je još živ“, „Ramiza“, „Taj ludi svijet“, „Kako je princeza Edina postala fina“, a trenutno radi na predstavi "Siromašni Romeo.“ Učestvovao je na mnogim takmičenjima, među kojima su Dramski festival u Baru i Bjelopoljski takmičarski festival za amatere. Ove godine je na 53. Bjelopoljskom festivalu amatera učestvovao sa pozorišnom predstavom "Siromašni Romeo“ u revijalnom programu. Dobitnik je brojnih nagrada, priznanja, zahvalnica i plaketa. Među nagradama, najdraža mu je Specijalna nagrada za edukaciju mladih, koju mu je dodijelio Bjelopoljski festival amatera 2023. godine. Takođe, kostimografkinja Nusreta Kojić proglašena je najboljom kostimografkinjom na pomenutom festivalu, čime je doprinos dramskog studija dodatno istaknut.

Njegove predstave su često rasprodane i uvijek se traži karta više, što govori o popularnosti i kvalitetu njegovih produkcija. Redžematovićev rad je prepoznat ne samo na lokalnom, već i na širem regionalnom nivou, a njegovo angažovanje u radu sa mladima doprinosi razvoju nove generacije talentovanih glumaca. Publika sa nestrpljenjem iščekuje svaku novu predstavu, a mnogi su oduševljeni inovativnim pristupom i svježinom koju donosi na scenu.

Njegovi glumci su postali kasnije doktori, profesori, intelektualci i korisni članovi šire društvene zajednice, ostavljajući trajan pečat u svojim profesijama i doprinosom kulturi i obrazovanju. Mnogi od njih su se istakli kao lideri u svojim oblastima, aktivno učestvujući u društvenim inicijativama i projektima koji unapređuju kvalitet života u zajednici. Njihovo učešće u dramskom studiju ne samo da ih je oblikovalo kao umjetnike, već im je pružilo i važne životne vještine, samopouzdanje i sposobnost javnog nastupa, što im je pomoglo da ostvare značajne uspjehe u svojim karijerama.

Da bi sve ovo imalo uspjeha, zaslužni su uprava Centra za kulturu i Tehnička služba na čelu sa direktorom, koji su pružili neophodnu podršku i resurse za realizaciju svih aktivnosti. Njihovo angažovanje i posvećenost omogućili su kvalitetno funkcionisanje dramskog studija, osiguravajući da svaki aspekt produkcije, od tehničkih detalja do administrativnih poslova, bude besprijekorno izveden. Posebno se ističe direktor, čije je vizionarstvo i liderstvo bilo ključno za stvaranje okruženja u kojem umjetnost može cvjetati. Zahvaljujući njihovom trudu, dramski studio je postao centar kreativnosti i inovacija, prepoznatljiv po svojoj izvrsnosti na regionalnom i širem nivou.

U razgovorima sa njim, uvijek sam bio impresioniran njegovim bogatim znanjem i sposobnošću da citira najznačajnije pisce, kako iz Crne Gore tako i iz cijele Evrope. Njegova mudrost i sposobnost da poveže misli velikih književnika sa svakodnevnim životom činili su svaki susret sa njim pravim intelektualnim dijalogom. Alija je bio i ostao oličenje mudrosti i smirenosti. Njegova sposobnost da prenese ljubav prema knjizi i umjetnosti na mlađe generacije, da ih inspiriše i podstakne na istraživanje kulturnog nasljeđa, učinila ga je nezamjenjivim dijelom kulturnog identiteta Plava. U svijetu koji se sve više udaljava od tihih užitaka čitanja i kontemplacije, Alija je živi podsjetnik na važnost kulture i umjetnosti kao temelja našeg postojanja. Ovaj moj skromni tekst neka bude znak poštovanja za decenije Alijine posvećenosti kulturi Crne Gore. Njegova predanost, rad i neumorno zalaganje ostavili su neizbrisiv trag u srcima svih koji su imali čast da se druže i budu prijatelji sa njim. Njegov rad nije samo doprinio očuvanju kulturne baštine, već je i obogatio živote mnogih, pružajući im ne samo znanje već i inspiraciju. Alija Redžematović je čovjek koji je svojim djelima, znanjem i nesebičnim radom oblikovao kulturni pejzaž Plava i šire.