Vijesti
Hoće li Skupština Crne Gore prihvatiti prijedlog?
OD SKUPŠTINE CRNE GORE ZATRAŽILI OSUDU GENOCIDA NAD BOŠNJACIMA U ŠAHOVIĆIMA
|
|
Autor: NAP
Objavljeno: 18. February 2024. 00:02:14
Zastupnički klubovi u Skupštini Crne Gore dobili su inicijativu za donošenje Predloga rezolucije o genocidu u Šahovićima, čiji su autori reis Islamske zajednice Rifat Fejzić i akademik Šerbo Rastoder.
Da bi formalno ušla u skupštinsku proceduru, inicijativu treba da potpišu najmanje četiri zastupnika, pišu Vijesti.me.
Ukoliko u formi Rezolucije bude uvrštena u dnevni red neke od narednih sjednica Skupštine, za njeno usvajanje će biti potreban 41 glas zastupnika.
Kao razloge za izglasavanje rezolucije, kako su "Vijesti" ranije objavile, autori navode da je prije 100 godina, u mirnodopskim uslovima, počinjen masovni zločin nad muslimanskim stanovništvom u Vraneškoj dolini, a povod je bilo ubistvo iz zasjede Boška Boškovića, tadašnjeg načelnika Ministarstva unutrašnjih djela u penziji.
Rezolucijom je, između ostalog, predloženo da Skupština ocijeni da stogodišnje ćutanje o masovnom zločinu nad nevinim građanima dodatno obavezuje na osudu tog i svakog sličnog zločina...
Rastoder je "Vijestima" ranije rekao da očekuje da svi zastupnički klubovi u Skupštini podrže rezoluciju.
"Mislimo da ovo nije pitanje Bošnjaka, već građanske i multinacionalne Crne Gore. Dakle, ako se svi načelno zalažu za taj koncept države, onda ne vidimo nijedan razlog da ne podrže tu rezoluciju koja upravo svojim duhom karakterom i porukama, odražava to", kazao je Rastoder.
On se tim povodom sastao sa predsjednikom Skupštine Andrijom Mandićem i, kako je kazao, imali su korektan razgovor.
Iz kabineta predsjednika Skupštine ranije nisu odgovorili na pitanja "Vijesti" šta Mandić misli o Predlogu rezolucije i da li mu je prihvatljiva.
Iz Demokratske Crne Gore su juče "Vijestima" saopštili da klub zastupnika te partije nije učestvovao u izradi inicijative, pa neće učestvovati ni u izradi teksta eventualnog predloga rezolucije, već će se o istoj izjasniti tek kada Predlog rezolucije, od strane zastupnika, uđe u skupštinsku proceduru.
Bošnjačka stranka će, kako su ranije najavili, kada rezolucija o genocidu u Šahovićima dođe na dnevni red u Skupštini, na organima stranke zauzeti stav o tome, cijeneći, prije svega, interes bošnjačkog naroda koji im je dao mandat da ga politički zastupaju u Crnoj Gori, ali i cijeneći interes bošnjačkog naroda u širem kontekstu.
Član Predsjedništva Socijaldemokrata (SD) Nihad Canović je ranije saopštio da vjeruje da će se u Skupštini Crne Gore postići konsenzus o sadržaju Rezolucije i time se jasno odrediti prema zločinu u Šahovićima.
"Događaj u kojem je u mirnodopskim uslovima stradalo nenaoružano bošnjačko stanovništvo zaslužuje da bude okarakterisan od strane institucija na pravedan način, a žrtve i njihove porodice da nakon jednog vijeka ovaj okrutni čin bude tretiran na adekvatan način", saopštio je Canović.
Zastupnik i lider Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević rekao je ranije u intervjuu za TV Adria da njegova partija neće podržati ovu rezoluciju ne zato što, kako kaže, žele da relativizuju ili dovedu u pitanje bilo koji zločin koji je napravljen nad muslimanskim stanovništvom, nego što smatraju to u ovom trenutku ne doprinosi ni pomirenju, ni putu ka EU.
Da bi formalno ušla u skupštinsku proceduru, inicijativu treba da potpišu najmanje četiri zastupnika, pišu Vijesti.me.
Ukoliko u formi Rezolucije bude uvrštena u dnevni red neke od narednih sjednica Skupštine, za njeno usvajanje će biti potreban 41 glas zastupnika.
Kao razloge za izglasavanje rezolucije, kako su "Vijesti" ranije objavile, autori navode da je prije 100 godina, u mirnodopskim uslovima, počinjen masovni zločin nad muslimanskim stanovništvom u Vraneškoj dolini, a povod je bilo ubistvo iz zasjede Boška Boškovića, tadašnjeg načelnika Ministarstva unutrašnjih djela u penziji.
Rezolucijom je, između ostalog, predloženo da Skupština ocijeni da stogodišnje ćutanje o masovnom zločinu nad nevinim građanima dodatno obavezuje na osudu tog i svakog sličnog zločina...
Rastoder je "Vijestima" ranije rekao da očekuje da svi zastupnički klubovi u Skupštini podrže rezoluciju.
"Mislimo da ovo nije pitanje Bošnjaka, već građanske i multinacionalne Crne Gore. Dakle, ako se svi načelno zalažu za taj koncept države, onda ne vidimo nijedan razlog da ne podrže tu rezoluciju koja upravo svojim duhom karakterom i porukama, odražava to", kazao je Rastoder.
On se tim povodom sastao sa predsjednikom Skupštine Andrijom Mandićem i, kako je kazao, imali su korektan razgovor.
Iz kabineta predsjednika Skupštine ranije nisu odgovorili na pitanja "Vijesti" šta Mandić misli o Predlogu rezolucije i da li mu je prihvatljiva.
Iz Demokratske Crne Gore su juče "Vijestima" saopštili da klub zastupnika te partije nije učestvovao u izradi inicijative, pa neće učestvovati ni u izradi teksta eventualnog predloga rezolucije, već će se o istoj izjasniti tek kada Predlog rezolucije, od strane zastupnika, uđe u skupštinsku proceduru.
Bošnjačka stranka će, kako su ranije najavili, kada rezolucija o genocidu u Šahovićima dođe na dnevni red u Skupštini, na organima stranke zauzeti stav o tome, cijeneći, prije svega, interes bošnjačkog naroda koji im je dao mandat da ga politički zastupaju u Crnoj Gori, ali i cijeneći interes bošnjačkog naroda u širem kontekstu.
Član Predsjedništva Socijaldemokrata (SD) Nihad Canović je ranije saopštio da vjeruje da će se u Skupštini Crne Gore postići konsenzus o sadržaju Rezolucije i time se jasno odrediti prema zločinu u Šahovićima.
"Događaj u kojem je u mirnodopskim uslovima stradalo nenaoružano bošnjačko stanovništvo zaslužuje da bude okarakterisan od strane institucija na pravedan način, a žrtve i njihove porodice da nakon jednog vijeka ovaj okrutni čin bude tretiran na adekvatan način", saopštio je Canović.
Zastupnik i lider Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević rekao je ranije u intervjuu za TV Adria da njegova partija neće podržati ovu rezoluciju ne zato što, kako kaže, žele da relativizuju ili dovedu u pitanje bilo koji zločin koji je napravljen nad muslimanskim stanovništvom, nego što smatraju to u ovom trenutku ne doprinosi ni pomirenju, ni putu ka EU.
