Kolumne
RUŠENJE SUVERENITETA DRŽAVE BIH
|
|
Autor: Zijad Bećirević
Objavljeno: 21. January 2023. 13:01:37
Odbrana suvereniteta i teritorijalnog integriteta Bosne i Hercegovine važnija nego ikad
Napad na suverenitet i teritorijalni integritet BiH je konstanta od nastanka Dejtonske BiH, koja se zadnjih 17 godina intenzivno reprodukuje i porenosi iz Srbije preko SNSD-a i Dodika i Hrvatske preko HDZ-e i Čovića. I dok se u pravilu lideri Srbije, naročito Vučič, i Hrvatske Milanović, deklarativno izjašnjavaju za nezavisnu, nedjeljivu, pa i suverenu BiH, sve se angažovanije radi na tome da se država BiH oslabi, rasturi i podijeli po modelu koji su Milošević i Tuđman dogovorili u Karađorđevu. BiH pravosuđe, koje još uvijek drže u šaci separatisti, nije do sada učinilo ni jedan korak da se otme pritisku, suprostavi takvim nastojanjima i sankcioniše aktere. Državni Neprijatelj br. 1 Milorad Dodik je više puta ponovio, a posebno isticao na predavanju održanom na Beogradskom pravnom fakultetu, Republiku srpsku nazvao državom i najavio raspisivanje referenduma o izdvajanju, koji je je za dogledno vrijeme morao odgoditi. Savezom sa Čovićem osnažio je udare na opstojnost države BiH, koja zapada u sve teže stanje. I sve se to odvija pred očima MZ-e i provodi bez posljedica.
Suverenitet svake države slabi ako ga se podriva iznutra i dolazi u pitanje ako neko iz vana utiče na donošenje odluka, a to u BiH Srbija i Hrvatska nesmetano čine uz prećutnu saglasnost Međunarodne zajednice, prije svega OHR i Međunarodnog predstavnika, koji se u oktobarskom izbornom procesu otvoreno stavio na stranu hrvatskih separatista.
BiH je suverena država i članica UN-a. Po Dejtonskom ustavu građani BiH su pristali na intervenciju Međunarodne zajednice i ustupili joj dio svog suvereniteta. Dužna je da ga zaštiti.
Secesionističko djelovanje Milorada Dodika i Dragana Čovića ovih dana dobiva epilog i oplođuje se pri izboru organa vlasti u FBiH i na državnom nivou, gdje vlast uz saučesništvo i pomoć Međunarodnog predstavnika preuzimaju otvoreni neprijatelji države BiH SNSD-a sa Dodikom i HDZ-e sa Čovićem, a time im se otvara put u secesiju, odvajanje Rs i formiranje entiteta Herceg Bosne. Umjesto da se kazne oni koji krše Ustav, oni dobivaju podršku.
Sve to ne bi bilo izvodljivo bez saučesništva nekih probosanskih stranaka ujedinjenih u Osmorku pa svedenu na Šestorku (a kasnije možda i Trojku) koja se radi karijere njihovih lidera sluganski stavila u službu Čovićeve HDZ-e i Dodikovog SNSD-a. Umjesto da se kazne oni koji krše Ustav, oni dobivaju otvorenu podršku.
Šta je to Suverenitet?
Suverenitet je potpuna neograničena državna nezavisnost i neprikosnovenost. To je potpuna vlast vladara, države ili naroda na njihovom vlastitom teritoriju. Suverenitet se pravno iskazuje kao akt priznanja postojanja neke države od strane drugih država.
Suverenitet je pravo na neograničeno vršenje vlasti, što podrazumjeva da državna vlast ima kontrolu nad granicama i aparat prisile kojim može osigurati pravni poredak. U novije doba se govori o uvjetnoj neograničnosti vlasti, ako se suverenitet prenosi i dijeli s nekim.
Razlikujemo unutarnji suvrenitet prema političkoj zajednici unutar države i vanjski suverenitet kao nezavisnost takve vlasti od bilo kakve tuđe vanjske vlasti. Unutarnji suverenitet označava da je državna vlast vrhovna (najviša, ne postoji viša vlast od nje), neograničena (pravo na neograničeno vršenje vlasti) i nedjeljiva (ne postoji druga viša vlast od državne vlasti na njenom teritoriju).
Suverenitet može biti državni, narodni, nacionalni i monarhijski. Nacionalni je pravo svake nacije na samoodređenje, a narodni je sinonim za punu neograničenu nezavisnu suverenost.
Na jednom državnom teritoriju ne mogu postojati dvije suverne vlasti. Država može izraziti volju svojih građana i osigurati njihova prava i interese u cjelosti samo kad je suverena.
Najviši oblik suverenosti je Ustav države i drugi izrazi državne vlasti kao što su zakoni, drugi državni akti, vojna služba, carine, himna, grb.
Sa suverenitetom je usko vezano pravo na samoopredelenje, u odnosu na određena politička i društvena prava na unutarnjem planu i pravo na neovisnost -separaciju iz veće političko-pravne države na vanjskom planu, što je regulisano Poveljom UN-a i Međunarodnom konvencijom o ljudskim pravima.
Suverena država ima unutrašnju i vanjsku suverenost na određenu teritoriju, stalno stanovništvo, naciju, vladu, nezavisna je od drugih država i ima mogućnost ulaska u međunarodne odnose sa drugim suverenim državama, s tim da vlada države drži pravnu vlast nad čitavom državnom imovinom.
Kritike suverenosti temelje se na odnosu javne vlasti - civilnog društva, koje se eksponira na području rada, vlasništva, u školstvu, zdravstvu i socijalnom staranju…
Državni suverenitet nije neograničen. Uključivanjem država u različite međunarodne institucije i organizacije, kao što su UN, EU, Svjetska trgovinska organizacija, Stalni međunarodni kazneni sud,...države svoju apsolutnu suverenost dijele i djelimičnio je prenose na te organizacije.
Suverenitet se ograničava i umanjuje i u procesima globalizacije.
Uz državni suverenitet postoji i nacionalni - narodni suverenitet, koji proizilazi iz naroda i pripada narodu, a narod ga vrši izborom svojih predstavnika u parlamentarne organe vlasti. Nacionalni suverenitet se izražava kao pravo nacije odnosno naroda na samoopredelenje do otcjepljenja. Nacionalni i narodni suverenitet se poklapaju u državama u kojima svi državljani pripadaju jednoj naciji, kao što je Francuska, ili se bez obzira na različito etničko porijeklo osjećaju pripadnicima jedne nacije, kao u SAD.
Unutarnji i vanjski suverenitet Bosne i Hercegovine
U BiH se sve više govori o “uvjetnoj neograničenosti vlasti”, jer je vlast ograničena Bonskim ovlastima datim od grupe država Međunarodnom predstavniku u BiH, radi provedbe Dejtonskog sporazuma.
Vanjski suverenitet BiH je konstantno ugrožavan i pod pritiskom susjeda Srbije i Hrvatske, koje se nameću kao garanti Dejtonskog sporazuma, iako se zna da su samo potpisnice Dejtonskog ugovora kao strane u sukobu. Iako doktrina o isključivoj suverenosti zabranjuje uplitanje jedne države ili međunarodnih organizacija u unutarnje poslove druge države, u BiH to prolazi nekažnjeno.
Kongres Bošnjaka Sjeverne Amerike (KBSA) i IRGC su februara 2011.g. uputili pismo Predsjedništvu BiH, Misiji BiH pri UN i na više adresa u BiH zbog ugrožavanja suvereniteta, integriteta i međunarodnog subjektiviteta države BiH, povodom dodjele posebnog koda Preduzeću za poštanski saobraćaj RS IMPC, koji se daje po principu “Jedan državni kod- Jedna država”.
Bezbroj je primjera destruktivnog djelovanja Srbije i Hrvatske s kojim se potkopavaju temelji i ugrožavaju suverenitet i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine.
Potpredsjednik SDP-e BiH, sada član Predsjedništva BiH, Denis Bećirović u maju 2021.g. uputio je javni poziv opozicionim strankama da formiraju Pokret za odbranu nezavisnosti, suvereniteta i teritorijalnog integriteta države Bosne i Hercegovine, u kojem navodi samo neke od razloga, kao što su- javne prijetnje, zlokobne najave, neprovedeni usvojeni zaključci i druge radnje vladajućih struktura Rs, koje otvoreno najavljuju rušenje ustavnog poretka države, nestanak države BiH i upućuju na “mirni razlaz kao jedinu opciju”, a u poruci Ministara unutrašnjih poslova Srbije Aleksandara Vulina od 19.4.2021. se upozorava i prijeti: “Žandarmerija i Specijalna antiteroristička jedinica (SAJ) spremne da budu oslonac Srbima gdje god da žive”, što neminovno asocira i potsjeća na ulogu Škorpiona tokom agresije na BiH 90-tih.
Pri susretu sa članovima Predsjedništva BiH 15.10. 2021.g. Savezni ministar za evropske i vanjske poslove Austrije Michael Linhart izjavio je “da su jedinstvo i suverenitet Bosne i Hercegovine neizostavan preduslov za sigurnost i stabilnost cijele regije”. Dodikov odgovor na Linhartovu izjavu bio je da će “ entitet Rs poništiti sve odluke koje su donijeli visoki predstavnici MZ-e u BiH”
Dana 10.decembra 2021.g.na zahtjev Dodikovog SNSD-a Narodna skupština Rs usvojila je zaključke o prenosu nadležnosti sa države BiH na entitet Rs, sa rokom provedbe od 6 mjeseci. A te nadležnosti odnose se na pravosuđe, zdravstvo, oporezivanje, Upravu za indirektno oporezivanje, VSTV-e i stvaranje entitetske vojske.Time je u Rs nastavljeno stvaranje paralelnih i paradržavnih institucija, radi čega su reagovali brojni zvaničnici Evrope i SAD, OHR, PIC, naglašavajući da je to ugrožavanje suvereniteta BiH, koje je prešlo “crvenu liniju”. Visoki predstavnik Christian Schmidt je izjavio da će svaki pokušaj otcjepljenja biti sankcionisan. I sve je ostalo na prijetnjama, a Dodik je nastavio po svom.
“Ugrožavanje suvereniteta i teritorijalnog integriteta Bosne i Hercegovine mora prestati, spreman sam razgovarati sa svima da to prestane” izjavio je Schmidt u svom obraćanju u oktobru 2021.g.
U jednom od svojih obraćanja Međunarodni predstavnik Christian Schmidt je potsjetio da se “BiH sastoji od entiteta i takva će ostati, jer je to dio teritorijalnog integriteta i suvereniteta, kako je to i u Dejtonskom sporazumu.”
Na samitu NATO u Madridu krajem juna 2022.g. zemlje članice pružile su bezrezervnu podršku teritorijalnom integritetu i suverenitetu BiH i najavile punu podršku jačanju odbrambenih kapaciteta BiH.
Zbog konstantnog ugrožavanja suvereniteta BiH jedna od reakcija Ramiza Salkića, potpredsjednika Rs, bila je: “Srbija ugrožava suverenitet Bosne i Hercegovine, potrebna je reakcija Inzka”. Intergracija obrazovnog procesa u Rs i Srbiji predstavlja najgrublji oblik agresije na teritoriju BiH i ugrožavanja njenog suvereniteta. Stalno nastojanje Srbije je širenje ideologije koja će potpuno isključiti Bošnjake i BiH iz obrazovnog procesa u entitetu Rs, čime se direktno krše odredbe Dejtonskog mirovnog sporazuma, što zahtjeva reakciju Visokog predstavnika, koja naravno nije uslijedila.
Izgradnjom Pelješkog mosta Hrvatska je prekršila Konvenciju UN-a o pravu mora, ugrozila pristup BiH otvorenom moru i time ozbiljno narušila teritorijalni integritet i suverenitet BiH. Kreditiranjem izgradnje Pelješkog mosta bespovratnim sredstvima EU je pomogla nezakonito prisvajanje imovine i prava.
Projektom hidroelektrane “Buk Bijela”, HE “Foča” i HE “Paunci” na Drini Republika srpska i Srbija su ugrozile teritorijalni suverenitet Bosne i Hercegovine i njeno pravo da raspolaže sa svojom imovinom. Pred Ustavnim sudom BiH je da odbrani suverenitet i teritorijalni integritet BiH.
Napad na nepokretnu i državnu imovinu je sve veći kako u Rs, tako i u FBiH. Vrši se izmjenom gruntovnice i katastra, preknjžavanjem državnog zemljišta na lokalne zajednice, promjenom namjene i prodajom, sve to pozivom na federalni Zakon, mada Federalni zakon ne može biti iznad državnog. Tako je opština Neum cijelu obalu, koja je jedini izlaz BiH na Jadransko more, u površini 2.860 m2 preknjižila sa države BiH i uknjižila na općinu, koja joj mijenja namjenu i prodaje. Na isti ili sličan način, preknjižavanjem poljoprivrednog i šumskog zemljišta, postupaju općine Čapljina, Trnovo, Grude, Ljubuški…
Na prigovore i zahtjeve OHR i Međunarodni predstavnik nisu do sada reagirali. Nije se oglasilo ni državno Pravobranilaštvo, a šuti i Međunarodni predstavnik. Po apelaciji Kluba Bošnjaka iz Vijeća naroda Rs Ustavni sud je naveo “da su šume i poljoprivredno zemljište vlasništvo države Bosne i Hercegovine”.
Prisustvo Ministra vanjskih poslova Srbije Ivice Dačića neustavnom obilježavanju 9. Januara- Dana Rs jedan je od posljednjih dokaza takvog djelovanja.
Rezolucija Evropskog parlamenta
Europski parlament je 17.1. 2023. usvojio Rezoluciju o primjeni zajedničke vanjske i siguronosne politike EU, u kojoj se predviđa donošenje sankcija protiv destabilizirajućih aktera u BiH, koji ugrožavaju njen suverenitet i teritorijalnu cjelovitost. Pri tome se navodi ime Milorada Dodika, a pominje i ime komesara za proširenje EU Olivera Varhelyia zbog njegovog nastojanja da zaobiđe i potkopa ulogu demokratskih reformi za vladavinu prava u zemljama koje žele da se pridruže EU.
Povodom učestalih provokativnih opasnih izjava Milorada Dodika, Visoka predstavnica za vanjsku politiku EU Catherine Ashton i europski povjerenik za proširenje Štefan Fuele upozoravaju da “EU neće dopustiti osporavanje suvereniteta i teritorijalnog integriteta Bosne i Hercegovine niti pokušaje poništavanja reformi koje su do sada provedene”.
Ministrica vanjskih poslova Njemačke Analena Berbok pri posjeti Beogradu izjavila je da se “Svi moraju suprostaviti ugrožavanju teritorijalnog integriteta i suvereniteta Bosne i Hercegovine, jer to može da destabilizira region.”
Visoki predstavnik za vanjske poslove i siguronosnu politiku EU Josep Borrell izjavio je u maju 2022.g. pred liderima Zapadnog Balkana da “ne postoji prostor za ugrožavanje teritorijalnog integriteta, jedinstva i suvereniteta BiH”.
U julu 2022.g.Komitet za vanjske poslove Predstavničkog doma SAD usvojio je zakon kojim se sankcionišu antidejtonska djelovanja stranih i domaćih aktera protiv BiH. Po tom zakonu SAD će “nametnuti teške posljedice zbog ugrožavanja suvereniteta, teritorijalnog integriteta i multietničkog karaktera BiH”.
U više navrata Dodik je najavljivao otcjepljenje Rs od BiH i povlačenje suglasnosti na sporazume po kojima su formirane institucije na državnom nivou.
Sprega Dodika i srpskih separatista sa Rusijom se proširuje i dobiva nove dimenzije, što je direktna prijetnja sigurnosti Bosne i Hercegovine, koja se sve češće pominje kao novo potencijalno žarište.
Odbrana suvereniteta BiH
Suverenitet, teritorijalni integritet i cjelovitost Bosne i Hercegovine štite i brane Oružane snage BiH. Napadnuti su iznutra i iz vana i sa više strana i sada su ugroženiji više nego ikad.
Zakonom o odbrani BiH utvrđena su prava, dužnost i postupci oružanih snaga BiH, institucija BiH i entitetskih organa za odbranu teritorijalnog integriteta, političke nezavisnosti i međunarodnog subjektiviteta BiH, te prava i dužnosti Parlamentarne skupštine BiH, Predsjedništva BiH, Ministarstva odbrane BiH, Ustavnog suda BiH…
Suverenitet građana, koji se ostvaruje kao državni suverenitet BiH, je neotuđiv i neosporiv.
Prvi zadatak Oružanih snaga BiH je zaštita suvereniteta i teritorijalnog integriteta Bosne i Hercegovine kao nezavisne države i njenih građana. Tokom agresije na BiH izvršene 1992-1995. Armija BiH, formirana od teritorijalne odbrane i patriotskih snaga, u časnoj borbi odbranila je suverenitet BiH.
Članovi Predsjedništva BiH Željko Komšić i Šefik Džaferović više puta su ukazivali da napadi na jedinstvo i teritorijalni integritet BiH predstavlja krivično djelo, ali je b-h pravosuđe ostajalo nijemo, mada se od njega očekivalo i dalje očekuje da pokrene i preduzima radnje iz njegove nadležnosti.
Obaveza je Vijeća za implementaciju mira (PIC), OHR, OSA BiH i Međunarodnog predstavnika da se suprostave svakom pokušaju ugrožavanja suvereniteta, integriteta i teritorijalne cjelovitosti Bosne i Hercegovine.
U odbrani suvereniteta i integriteta BiH, koji su sve više ugroženi, značajnu podršku pružaju i snage EUFOR-a, ali i NATO pakt kroz projekat “Put u partnerstvo za mir”. Snage EUFOR-a ovlaštene su i na upotrebu sile da osiguraju mir, teritorijalni integritet i suverenitet BiH.
Iz Evropske unije ovih dana ponovo se najavljuje uvođenje sankcija Miloradu Dodiku i nekima oko njega zbog ponašanja protivnog Ustavu Bosne i Hercegovine, ali i zbog obilježavanja 9. Januara kao dana RS i Odlikovanja datog ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu. Sankcije protiv Dodika najavljivane su i prošle godine, raspravljalo se više mjeseci, ali nije postignut konsenzus. Neće biti ni sada.
U svakom slučaju sankcije samo Dodiku i nekim oko njega nisu dovoljne i nisu rješenje. Udar na suverenitet i teritorijalni integritet od strane SNSD-a predvođenog Dodikom i HDZ-e predvođene Draganom Čovićem može se oslabiti i zaustaviti samo oštrim upozorenjem (pa i sankcijama) Srbiji i Hrvatskoj koje ih podržavaju i potstiču i njihovom smjenom i pokretanjem sudskog procesa protiv njih zbog kriminalnih radnji i antidržavnog djelovanja.
U odbranu suvereniteta i teritorijalniog integriteta Bosne i Hercegovine moraju stati sve odbrambene i zaštitne snage BiH, ali i svi građani koji BiH osjećaju kao svoju jedinu domovinu, kako oni koji žive u BiH tako i b-h dijaspora.
Napad na suverenitet i teritorijalni integritet BiH je konstanta od nastanka Dejtonske BiH, koja se zadnjih 17 godina intenzivno reprodukuje i porenosi iz Srbije preko SNSD-a i Dodika i Hrvatske preko HDZ-e i Čovića. I dok se u pravilu lideri Srbije, naročito Vučič, i Hrvatske Milanović, deklarativno izjašnjavaju za nezavisnu, nedjeljivu, pa i suverenu BiH, sve se angažovanije radi na tome da se država BiH oslabi, rasturi i podijeli po modelu koji su Milošević i Tuđman dogovorili u Karađorđevu. BiH pravosuđe, koje još uvijek drže u šaci separatisti, nije do sada učinilo ni jedan korak da se otme pritisku, suprostavi takvim nastojanjima i sankcioniše aktere. Državni Neprijatelj br. 1 Milorad Dodik je više puta ponovio, a posebno isticao na predavanju održanom na Beogradskom pravnom fakultetu, Republiku srpsku nazvao državom i najavio raspisivanje referenduma o izdvajanju, koji je je za dogledno vrijeme morao odgoditi. Savezom sa Čovićem osnažio je udare na opstojnost države BiH, koja zapada u sve teže stanje. I sve se to odvija pred očima MZ-e i provodi bez posljedica.
Suverenitet svake države slabi ako ga se podriva iznutra i dolazi u pitanje ako neko iz vana utiče na donošenje odluka, a to u BiH Srbija i Hrvatska nesmetano čine uz prećutnu saglasnost Međunarodne zajednice, prije svega OHR i Međunarodnog predstavnika, koji se u oktobarskom izbornom procesu otvoreno stavio na stranu hrvatskih separatista.
BiH je suverena država i članica UN-a. Po Dejtonskom ustavu građani BiH su pristali na intervenciju Međunarodne zajednice i ustupili joj dio svog suvereniteta. Dužna je da ga zaštiti.
Secesionističko djelovanje Milorada Dodika i Dragana Čovića ovih dana dobiva epilog i oplođuje se pri izboru organa vlasti u FBiH i na državnom nivou, gdje vlast uz saučesništvo i pomoć Međunarodnog predstavnika preuzimaju otvoreni neprijatelji države BiH SNSD-a sa Dodikom i HDZ-e sa Čovićem, a time im se otvara put u secesiju, odvajanje Rs i formiranje entiteta Herceg Bosne. Umjesto da se kazne oni koji krše Ustav, oni dobivaju podršku.
Sve to ne bi bilo izvodljivo bez saučesništva nekih probosanskih stranaka ujedinjenih u Osmorku pa svedenu na Šestorku (a kasnije možda i Trojku) koja se radi karijere njihovih lidera sluganski stavila u službu Čovićeve HDZ-e i Dodikovog SNSD-a. Umjesto da se kazne oni koji krše Ustav, oni dobivaju otvorenu podršku.
Suverenitet je potpuna neograničena državna nezavisnost i neprikosnovenost. To je potpuna vlast vladara, države ili naroda na njihovom vlastitom teritoriju. Suverenitet se pravno iskazuje kao akt priznanja postojanja neke države od strane drugih država.
Suverenitet je pravo na neograničeno vršenje vlasti, što podrazumjeva da državna vlast ima kontrolu nad granicama i aparat prisile kojim može osigurati pravni poredak. U novije doba se govori o uvjetnoj neograničnosti vlasti, ako se suverenitet prenosi i dijeli s nekim.
Razlikujemo unutarnji suvrenitet prema političkoj zajednici unutar države i vanjski suverenitet kao nezavisnost takve vlasti od bilo kakve tuđe vanjske vlasti. Unutarnji suverenitet označava da je državna vlast vrhovna (najviša, ne postoji viša vlast od nje), neograničena (pravo na neograničeno vršenje vlasti) i nedjeljiva (ne postoji druga viša vlast od državne vlasti na njenom teritoriju).
Suverenitet može biti državni, narodni, nacionalni i monarhijski. Nacionalni je pravo svake nacije na samoodređenje, a narodni je sinonim za punu neograničenu nezavisnu suverenost.
Na jednom državnom teritoriju ne mogu postojati dvije suverne vlasti. Država može izraziti volju svojih građana i osigurati njihova prava i interese u cjelosti samo kad je suverena.
Najviši oblik suverenosti je Ustav države i drugi izrazi državne vlasti kao što su zakoni, drugi državni akti, vojna služba, carine, himna, grb.
Sa suverenitetom je usko vezano pravo na samoopredelenje, u odnosu na određena politička i društvena prava na unutarnjem planu i pravo na neovisnost -separaciju iz veće političko-pravne države na vanjskom planu, što je regulisano Poveljom UN-a i Međunarodnom konvencijom o ljudskim pravima.
Suverena država ima unutrašnju i vanjsku suverenost na određenu teritoriju, stalno stanovništvo, naciju, vladu, nezavisna je od drugih država i ima mogućnost ulaska u međunarodne odnose sa drugim suverenim državama, s tim da vlada države drži pravnu vlast nad čitavom državnom imovinom.
Kritike suverenosti temelje se na odnosu javne vlasti - civilnog društva, koje se eksponira na području rada, vlasništva, u školstvu, zdravstvu i socijalnom staranju…
Državni suverenitet nije neograničen. Uključivanjem država u različite međunarodne institucije i organizacije, kao što su UN, EU, Svjetska trgovinska organizacija, Stalni međunarodni kazneni sud,...države svoju apsolutnu suverenost dijele i djelimičnio je prenose na te organizacije.
Suverenitet se ograničava i umanjuje i u procesima globalizacije.
Uz državni suverenitet postoji i nacionalni - narodni suverenitet, koji proizilazi iz naroda i pripada narodu, a narod ga vrši izborom svojih predstavnika u parlamentarne organe vlasti. Nacionalni suverenitet se izražava kao pravo nacije odnosno naroda na samoopredelenje do otcjepljenja. Nacionalni i narodni suverenitet se poklapaju u državama u kojima svi državljani pripadaju jednoj naciji, kao što je Francuska, ili se bez obzira na različito etničko porijeklo osjećaju pripadnicima jedne nacije, kao u SAD.
U BiH se sve više govori o “uvjetnoj neograničenosti vlasti”, jer je vlast ograničena Bonskim ovlastima datim od grupe država Međunarodnom predstavniku u BiH, radi provedbe Dejtonskog sporazuma.
Vanjski suverenitet BiH je konstantno ugrožavan i pod pritiskom susjeda Srbije i Hrvatske, koje se nameću kao garanti Dejtonskog sporazuma, iako se zna da su samo potpisnice Dejtonskog ugovora kao strane u sukobu. Iako doktrina o isključivoj suverenosti zabranjuje uplitanje jedne države ili međunarodnih organizacija u unutarnje poslove druge države, u BiH to prolazi nekažnjeno.
Kongres Bošnjaka Sjeverne Amerike (KBSA) i IRGC su februara 2011.g. uputili pismo Predsjedništvu BiH, Misiji BiH pri UN i na više adresa u BiH zbog ugrožavanja suvereniteta, integriteta i međunarodnog subjektiviteta države BiH, povodom dodjele posebnog koda Preduzeću za poštanski saobraćaj RS IMPC, koji se daje po principu “Jedan državni kod- Jedna država”.
Bezbroj je primjera destruktivnog djelovanja Srbije i Hrvatske s kojim se potkopavaju temelji i ugrožavaju suverenitet i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine.
Potpredsjednik SDP-e BiH, sada član Predsjedništva BiH, Denis Bećirović u maju 2021.g. uputio je javni poziv opozicionim strankama da formiraju Pokret za odbranu nezavisnosti, suvereniteta i teritorijalnog integriteta države Bosne i Hercegovine, u kojem navodi samo neke od razloga, kao što su- javne prijetnje, zlokobne najave, neprovedeni usvojeni zaključci i druge radnje vladajućih struktura Rs, koje otvoreno najavljuju rušenje ustavnog poretka države, nestanak države BiH i upućuju na “mirni razlaz kao jedinu opciju”, a u poruci Ministara unutrašnjih poslova Srbije Aleksandara Vulina od 19.4.2021. se upozorava i prijeti: “Žandarmerija i Specijalna antiteroristička jedinica (SAJ) spremne da budu oslonac Srbima gdje god da žive”, što neminovno asocira i potsjeća na ulogu Škorpiona tokom agresije na BiH 90-tih.
Pri susretu sa članovima Predsjedništva BiH 15.10. 2021.g. Savezni ministar za evropske i vanjske poslove Austrije Michael Linhart izjavio je “da su jedinstvo i suverenitet Bosne i Hercegovine neizostavan preduslov za sigurnost i stabilnost cijele regije”. Dodikov odgovor na Linhartovu izjavu bio je da će “ entitet Rs poništiti sve odluke koje su donijeli visoki predstavnici MZ-e u BiH”
Dana 10.decembra 2021.g.na zahtjev Dodikovog SNSD-a Narodna skupština Rs usvojila je zaključke o prenosu nadležnosti sa države BiH na entitet Rs, sa rokom provedbe od 6 mjeseci. A te nadležnosti odnose se na pravosuđe, zdravstvo, oporezivanje, Upravu za indirektno oporezivanje, VSTV-e i stvaranje entitetske vojske.Time je u Rs nastavljeno stvaranje paralelnih i paradržavnih institucija, radi čega su reagovali brojni zvaničnici Evrope i SAD, OHR, PIC, naglašavajući da je to ugrožavanje suvereniteta BiH, koje je prešlo “crvenu liniju”. Visoki predstavnik Christian Schmidt je izjavio da će svaki pokušaj otcjepljenja biti sankcionisan. I sve je ostalo na prijetnjama, a Dodik je nastavio po svom.
“Ugrožavanje suvereniteta i teritorijalnog integriteta Bosne i Hercegovine mora prestati, spreman sam razgovarati sa svima da to prestane” izjavio je Schmidt u svom obraćanju u oktobru 2021.g.
U jednom od svojih obraćanja Međunarodni predstavnik Christian Schmidt je potsjetio da se “BiH sastoji od entiteta i takva će ostati, jer je to dio teritorijalnog integriteta i suvereniteta, kako je to i u Dejtonskom sporazumu.”
Na samitu NATO u Madridu krajem juna 2022.g. zemlje članice pružile su bezrezervnu podršku teritorijalnom integritetu i suverenitetu BiH i najavile punu podršku jačanju odbrambenih kapaciteta BiH.
Zbog konstantnog ugrožavanja suvereniteta BiH jedna od reakcija Ramiza Salkića, potpredsjednika Rs, bila je: “Srbija ugrožava suverenitet Bosne i Hercegovine, potrebna je reakcija Inzka”. Intergracija obrazovnog procesa u Rs i Srbiji predstavlja najgrublji oblik agresije na teritoriju BiH i ugrožavanja njenog suvereniteta. Stalno nastojanje Srbije je širenje ideologije koja će potpuno isključiti Bošnjake i BiH iz obrazovnog procesa u entitetu Rs, čime se direktno krše odredbe Dejtonskog mirovnog sporazuma, što zahtjeva reakciju Visokog predstavnika, koja naravno nije uslijedila.
Izgradnjom Pelješkog mosta Hrvatska je prekršila Konvenciju UN-a o pravu mora, ugrozila pristup BiH otvorenom moru i time ozbiljno narušila teritorijalni integritet i suverenitet BiH. Kreditiranjem izgradnje Pelješkog mosta bespovratnim sredstvima EU je pomogla nezakonito prisvajanje imovine i prava.
Projektom hidroelektrane “Buk Bijela”, HE “Foča” i HE “Paunci” na Drini Republika srpska i Srbija su ugrozile teritorijalni suverenitet Bosne i Hercegovine i njeno pravo da raspolaže sa svojom imovinom. Pred Ustavnim sudom BiH je da odbrani suverenitet i teritorijalni integritet BiH.
Napad na nepokretnu i državnu imovinu je sve veći kako u Rs, tako i u FBiH. Vrši se izmjenom gruntovnice i katastra, preknjžavanjem državnog zemljišta na lokalne zajednice, promjenom namjene i prodajom, sve to pozivom na federalni Zakon, mada Federalni zakon ne može biti iznad državnog. Tako je opština Neum cijelu obalu, koja je jedini izlaz BiH na Jadransko more, u površini 2.860 m2 preknjižila sa države BiH i uknjižila na općinu, koja joj mijenja namjenu i prodaje. Na isti ili sličan način, preknjižavanjem poljoprivrednog i šumskog zemljišta, postupaju općine Čapljina, Trnovo, Grude, Ljubuški…
Na prigovore i zahtjeve OHR i Međunarodni predstavnik nisu do sada reagirali. Nije se oglasilo ni državno Pravobranilaštvo, a šuti i Međunarodni predstavnik. Po apelaciji Kluba Bošnjaka iz Vijeća naroda Rs Ustavni sud je naveo “da su šume i poljoprivredno zemljište vlasništvo države Bosne i Hercegovine”.
Prisustvo Ministra vanjskih poslova Srbije Ivice Dačića neustavnom obilježavanju 9. Januara- Dana Rs jedan je od posljednjih dokaza takvog djelovanja.
Europski parlament je 17.1. 2023. usvojio Rezoluciju o primjeni zajedničke vanjske i siguronosne politike EU, u kojoj se predviđa donošenje sankcija protiv destabilizirajućih aktera u BiH, koji ugrožavaju njen suverenitet i teritorijalnu cjelovitost. Pri tome se navodi ime Milorada Dodika, a pominje i ime komesara za proširenje EU Olivera Varhelyia zbog njegovog nastojanja da zaobiđe i potkopa ulogu demokratskih reformi za vladavinu prava u zemljama koje žele da se pridruže EU.
Povodom učestalih provokativnih opasnih izjava Milorada Dodika, Visoka predstavnica za vanjsku politiku EU Catherine Ashton i europski povjerenik za proširenje Štefan Fuele upozoravaju da “EU neće dopustiti osporavanje suvereniteta i teritorijalnog integriteta Bosne i Hercegovine niti pokušaje poništavanja reformi koje su do sada provedene”.
Ministrica vanjskih poslova Njemačke Analena Berbok pri posjeti Beogradu izjavila je da se “Svi moraju suprostaviti ugrožavanju teritorijalnog integriteta i suvereniteta Bosne i Hercegovine, jer to može da destabilizira region.”
Visoki predstavnik za vanjske poslove i siguronosnu politiku EU Josep Borrell izjavio je u maju 2022.g. pred liderima Zapadnog Balkana da “ne postoji prostor za ugrožavanje teritorijalnog integriteta, jedinstva i suvereniteta BiH”.
U julu 2022.g.Komitet za vanjske poslove Predstavničkog doma SAD usvojio je zakon kojim se sankcionišu antidejtonska djelovanja stranih i domaćih aktera protiv BiH. Po tom zakonu SAD će “nametnuti teške posljedice zbog ugrožavanja suvereniteta, teritorijalnog integriteta i multietničkog karaktera BiH”.
U više navrata Dodik je najavljivao otcjepljenje Rs od BiH i povlačenje suglasnosti na sporazume po kojima su formirane institucije na državnom nivou.
Sprega Dodika i srpskih separatista sa Rusijom se proširuje i dobiva nove dimenzije, što je direktna prijetnja sigurnosti Bosne i Hercegovine, koja se sve češće pominje kao novo potencijalno žarište.
Suverenitet, teritorijalni integritet i cjelovitost Bosne i Hercegovine štite i brane Oružane snage BiH. Napadnuti su iznutra i iz vana i sa više strana i sada su ugroženiji više nego ikad.
Zakonom o odbrani BiH utvrđena su prava, dužnost i postupci oružanih snaga BiH, institucija BiH i entitetskih organa za odbranu teritorijalnog integriteta, političke nezavisnosti i međunarodnog subjektiviteta BiH, te prava i dužnosti Parlamentarne skupštine BiH, Predsjedništva BiH, Ministarstva odbrane BiH, Ustavnog suda BiH…
Suverenitet građana, koji se ostvaruje kao državni suverenitet BiH, je neotuđiv i neosporiv.
Prvi zadatak Oružanih snaga BiH je zaštita suvereniteta i teritorijalnog integriteta Bosne i Hercegovine kao nezavisne države i njenih građana. Tokom agresije na BiH izvršene 1992-1995. Armija BiH, formirana od teritorijalne odbrane i patriotskih snaga, u časnoj borbi odbranila je suverenitet BiH.
Članovi Predsjedništva BiH Željko Komšić i Šefik Džaferović više puta su ukazivali da napadi na jedinstvo i teritorijalni integritet BiH predstavlja krivično djelo, ali je b-h pravosuđe ostajalo nijemo, mada se od njega očekivalo i dalje očekuje da pokrene i preduzima radnje iz njegove nadležnosti.
Obaveza je Vijeća za implementaciju mira (PIC), OHR, OSA BiH i Međunarodnog predstavnika da se suprostave svakom pokušaju ugrožavanja suvereniteta, integriteta i teritorijalne cjelovitosti Bosne i Hercegovine.
U odbrani suvereniteta i integriteta BiH, koji su sve više ugroženi, značajnu podršku pružaju i snage EUFOR-a, ali i NATO pakt kroz projekat “Put u partnerstvo za mir”. Snage EUFOR-a ovlaštene su i na upotrebu sile da osiguraju mir, teritorijalni integritet i suverenitet BiH.
Iz Evropske unije ovih dana ponovo se najavljuje uvođenje sankcija Miloradu Dodiku i nekima oko njega zbog ponašanja protivnog Ustavu Bosne i Hercegovine, ali i zbog obilježavanja 9. Januara kao dana RS i Odlikovanja datog ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu. Sankcije protiv Dodika najavljivane su i prošle godine, raspravljalo se više mjeseci, ali nije postignut konsenzus. Neće biti ni sada.
U svakom slučaju sankcije samo Dodiku i nekim oko njega nisu dovoljne i nisu rješenje. Udar na suverenitet i teritorijalni integritet od strane SNSD-a predvođenog Dodikom i HDZ-e predvođene Draganom Čovićem može se oslabiti i zaustaviti samo oštrim upozorenjem (pa i sankcijama) Srbiji i Hrvatskoj koje ih podržavaju i potstiču i njihovom smjenom i pokretanjem sudskog procesa protiv njih zbog kriminalnih radnji i antidržavnog djelovanja.
U odbranu suvereniteta i teritorijalniog integriteta Bosne i Hercegovine moraju stati sve odbrambene i zaštitne snage BiH, ali i svi građani koji BiH osjećaju kao svoju jedinu domovinu, kako oni koji žive u BiH tako i b-h dijaspora.
