Memorijalni centar Srebrenica - Potočari uputilo je javni poziv preživjelima, porodicama i srodnicima žrtava genocida u i oko Srebrenice da toj instituciji daju na čuvanje predmete koji su pripadali žrvama genocida, kako se bi se sačuvale činjenice i dokazi o stradanjima nevinih civila, prenosi Anadolu Agency (AA).

"Memorijalni centar Srebrenica-Potočari nalazi se na ključnoj raskrsnici: dok se uistinu herojska borba za pronalazak preostalih nestalih nastavlja, ova institucija – koja je prije svega naše vlasništvo i koje ne bi bilo bez nemjerljive hrabrosti i požrtvovanosti porodica žrtava mora preći u 'narednu fazu sjećanja'", poručili su iz Memorijalnog centra.

Istakli su da je neophodno Memorijalni centar razviti za sljedeću fazu u borbi za komadić istine i njihovu priču.

"Kad nas ne bude, mora ostati institucija koja će pričati našu priču. Ne smijemo ostati neupamćeni. Stoga vas ovim putem pozivamo da nam se javite i pohranite u ovu instituciju na čuvanje predmete koje imate iz vremena kada je Srebrenica bila pod opsadom ili iz perioda od jula do oktobra 1995. godine, kada su posljednji preživjeli uspjeli stići do Tuzle. Za mnoge od vas takvi predmeti imaju sentimetalnu vrijednost. Ali priče koje oni danas pričaju ne smiju ostati neispričane", saopšteno je iz Memorijalnog centra.



Predmet ovog javnog poziva uključuje, ali nije ograničen na: Odjeću i obuću koja je pripadala žrtvama genocida ili preživjelim svjedocima (posebno obuću ručne izrade, konzerviranu hranu odnosno konzerve ili ambalažu istih, lične predmete žrtava genocida kao što su: satovi, tabakere, čakmaci-kresiva, lični dokumenti, i drugi predmeti uključujući i one pronađene uz žrtve u masovnim grobnicama), zatim improvizirane patente poput peći, svjetiljki, kolica za drva i tome slično); odjeću korištenu u Srebrenici (napravljenu od padobranskog platna ili šatorskog krila koji su korišteni pri bacanju hrane iz zraka 1993. godine), ruksake, sveske, udžbenike, igračke (kupljene ili ručno napravljene);

Takođe preživjeli, porodice i srodnici žrtava mogu dati dokumente, dnevnike, bilješke, pisma koja su putem Crvenog krsta stigla u ili poslana iz enklave, novinske članke i fotografije (poželjno u originalima, ali prihvatljivo je i u formi kopija), kao i audio i video građu, audio i video snimke koji govore o životu stanovništva bosanskog srednjeg Podrinja od početka agresije na Republiku Bosnu i Hercegovinu, a posebno u periodu dok je Srebrenica bila tzv. zaštićena zona UN-a i u julu 1995. godine.

Iz Memorijalnog centra poručuju da će se pobrinuti za njihovo očuvanje i zaštitu, tako da ne propadnu.

"Sačuvaćemo ih za generacije koje dolaze, koje još nisu ni rođene. Javite nam se putem e-maila na [email protected] ili na telefon 056 440 486. Budite slobodni za svaki upit, ukoliko želite pomoći realizaciji ove aktivnosti, a vrata Memorijalnog centra će biti otvorena za sve dobronamjerne koji žele pomoći ovaj projekat", navodi se u javnom pozivu.