DR. DŽAVID HAVERIĆ: U savremenim akademskim krugovima u Australiji i svijetu bosanski jezik se poima kao originalan jezik, premda sličan i srpskom i hrvatskom, onoliko koliko su ti jezici originalni i slični njemu. U Australiji komunikacija sa svojim sunarodnjacima je korektna jer niko nema pravo drugom poricati naziv jezika kojim govori. Dapače, Australija podstiče da se poštuju različiti jezici, a ne da se negiraju. Stoga uski interesi i poricanje tuđeg, bez obzira odakle dolazilo, blago rečeno, na ovim prostorima je nekulturno.

U današnje vrijeme je nekulturno i necivilizovano poricati etnički identitet jednog naroda, uključujući i jezik kojim on govori pa makar taj narod bio raseljen po svijetu, u ovom slučaju Australiji. To je pravilo bez izuzetka za sve jezike i sve one koji pripadaju raznim govornim područjima i zajednicama.

Učenje bosanskog jezika u Australiji je prevashodno kulturološko i civilizacijsko pitanje a ponajmanje političko, pogotovo ako je usmjereno protiv negiranja istog. Međutim, danas se takva negiranja čuju iz Bosne i Hercegovine od pojedinih političara koji to rade radi dobijanja predizbornih glasova za naredne BH izbore. Njihov ‘export’ negiranja bosanskog jezika u Australiji proizilazi iz činjenice da takvi ‘ne znaju da ne znaju’.

Historijski posmatrano, Bosanci i Hercegovci i Bošnjaci u Australiji više od 100 godina govore i pišu bosanski jezik njegujući kulturnu baštinu svoje dijasporalne zajednice.

Od početka 20. stoljeća, u nekoliko historijskih etapa, sa dolaskom bosanskih migranata i izbjeglica došao je i bosanski jezik. To uključuje periode prije i iza drugog svjeskog rata, potom period ekonomske migracije 1970. i 1980., a naročito u novije vrijeme od 1990.-tih zbog agresije na Bosnu i Hercegovinu. Dolaskom većeg broja izbjeglica bosanski jezik je svojim prisustvom obogatio multilingvističku sredinu Australije postavši prepoznatljiv, ne samo u vlastitom narodu i kod poštovanih komšija, već svih onih koji imaju širinu gledišta i razumijevanja, dakle svima onima kojima ne treba abeceda objašnjavanja njegovog postojanja.

U multietničkom mozaiku Australije svi jezici sa prostora bivše Jugoslavije su ravnopravno priznati od strane državnih institucija i nevladinih organizacija. Takav demokratski pristup Australije osnažuje društvenu koheziju u kome su etno-lingvističke i kulturne različitosti izraz društvenog bogatstva.

Na australskim prostorima bosanski jezik postoji kao organizovan i uspješan vid komunikacije mnogih iseljenika iz Bosne i Hercegovine. Uz saglasnost australskih institucija bosanski jezik je službeno priznat u Australiji 1993. godine kao izraz potrebe bosanskog naroda i njegovih organizacija u dijaspori. Stoga je Australija, kao demokratska zemlja, prepoznala potrebe mnogih Bosanaca i Hercegovaca te uvela državne prevodilačke službe. Vrijedi istaći da je bosanski jezik svojevremeno zauzeo visoko 12. mjesto u mnoštvu etničkih jezika u Australiji po njegovom korištenju pojedinih prevodilačkih službi. Značajno je istaći da je bosanski jezik uvršten u državnu mediju za bosansku govornu zajednicu (SBS - Special Broadcasting Service).
U državnoj bazi statističkih podataka svakih pet godina se bilježi kontinuirano postojanje bosanskog jezika u Australiji. Etničke škole za bosanski jezik u Australiji su osnovane već duži niz godina. To sve osnažuje da bosanski jezik dobiva mjesto i u novim školama, uključujući i novoformiranu u NSW. Nastavno osoblje koristi bosanske rječnike i literature na bosanskom jeziku. Stečeno znanje bosanskog jezika je dalje priznato u školama kao izborni predmet u 11-12. razredu i koji donosi dodatne bodove za upis na fakultet. U proteklim periodima, mnogi informativni priručnici na bosanskom jeziku su objavljeni u raznim relevantnim institucijama, održavani su seminari o bosanskom jeziku, a postojala je i katedra na ovdašnjem RMIT univerzitetu.



(Foto: Uvodni dio iz plana i programa za bosanski jezik u Viktoriji, link VCAA-Ministarstvo za školstvo ) Bosanski jezik je prisutan u etničkim sredstvima informisanja kao što su radio, novine i TV. Mnoge manifestacije, kao npr obilježavanje Dana državnosti BiH, okupljaju narod koji govori bosanski jezik. Jasno, sunarodnjaci koji govore drugim jezikom su tradicionalno dobrodošli. Na multikulturnim festivalima bosanski jezik je našao svoj izražaj naročito kroz pjesmu, bosansku sevdalinku. U okviru dijaspore se održavaju maturske večeri koje organizuju škole bosanskog jezika. Državni, gradski i regionalni bibliotekarski fondovi imaju knjige na bosanskom. Pojedine biblioteke se nalaze i u udruženjima dijaspore. Mnoga udruženja i klubovi unutar dijaspore su nosili ili imaju naslove bosanskih naziva. Niz knjiga pisanih na bosanskom jeziku je objavljeno još od 1999. godine kao svjedočanstvo ovdašnjeg vremena na ovdašnjem prostoru.

U savremenim akademskim krugovima u Australiji i svijetu bosanski jezik se poima kao originalan jezik, premda sličan i srpskom i hrvatskom, onoliko koliko su ti jezici originalni i slični njemu. U Australiji komunikacija sa svojim sunarodnjacima je korektna jer niko nema pravo drugom poricati naziv jezika kojim govori. Dapače, Australija podstiče da se poštuju različiti jezici, a ne da se negiraju. Stoga uski interesi i poricanje tuđeg, bez obzira odakle dolazilo, blago rečeno, na ovim prostorima je nekulturno.

Bosanski jezik će nadživjeti uske interese onih političkih mandatora u Bosni i Hercegovini koji ga uporno negiraju ne samo na bosanskim prostorima već i u dijaspori kada su u pitanju škole za bosanski jezik. Konačno, integritet bosanskog jezika i njegovo prisutvo u školama u Australiji, su u svakom slučaju vrijedniji od predizbornog politikanstva ‘odlazećih’ mandatora u Bosni i Hercegovini koji uzaludno traže glasove iz dijaspore.

Autor ovog teksta čestita novoformiranoj školi za bosanski jezik u NSW.

---

Autor je istraživač i historičar sa Charles Sturt University i Museum Victoria.

---