ĆERIM BAJRAMI: Pored simboličnog značaja za jedno pravo više za Bošnjake i bosanski jezik, ova odluka je bila neophodna i zbog praktične potrebe kosovskih građana bošnjačke nacionalnosti

Na sjednici Skupštine Republike Kosova održanoj u ponedjeljak, 30. 11. 2015.:, pod obimnim dnevnim redom, između ostalih, bila je i 17. tačka dnevnog reda: "Drugo čitanje prijedloga Zakona o ličnoj karti".

Na taj Zakon, kako je naša javnost i obaviještena od ranije, bio je podnijet Amandman br. 9. predložen od bošnjačkog poslanika Ćerima Bajramija, koji je član Komisije za unutrašnje poslove, a koji je jednoglasno, poslije iscrpnih diskusija na dvije-tri sjednice, podržala ovaj Amandman i to kao svoj (zbog proceduralnih obaveza).

Amandman br. 9. na član 10. ZAKONA O LIČNOJ KARTI GLASI: "Članu 10. dodaje se paragraf 1. koji glasi: Obrasci i lične karte za pripadnike nevećinskih zajednica se štampaju i na njihovim jezicima koji su u upotrebi na lokalnim nivou.''

Poslanik Ćerim Bajrami se zahvalio svim poslanicima pozicije i opozicije iz Komisije za unutarnje poslove i nadzor FSK koji su podržali ovaj Amandman, kao i svim poslanicima koji su glasali "ZA", a zasebno poslanicima nevećinskih zajednica, među njima, naravno, i onima iz bošnjačke zajednice.

Dakle, ubuduće će, pored albanskog, srpskog (na ćirilici) i engleskog jezika, na Ličnoj karti za Bošnjake Ksoova biti i četvrti jezik - bosanski (latinicom u ijekavskoj varijanti) i za Turke na turskom jeziku, koji unazad dvije godine već imaju to pravo, ali se sada ono i zakonski legalizuje.

Ćerim Bajrami ekskluzivno za Bošnjaci.Net je izjavio:

"Još od maja mjeseca ove godine traje moje zalaganje oko ovog amandmana na novi Zakon o ličnoj karti u Republici Kosova. Ta borba može samo na prvi pogled djelovati principijelna ili simbolična. Naime, turska zajednica, koja je četvrta po broju na Kosovu, evo već dvije godine, političkim djelovanjem njihovih predstavnika, ostvarila je ovo pravo unazad dvije godine, koje je u načelu u skladu sa ustavom i zakonom o upotrebu jezika na Kosovu, kad su u pitanju i bosanski i turski jezik - koji su u zvanicnoj upotrebi na lokanom nivoima, pored albanskog i srpskog koji su zvanični na cijelom Kosovu. Međutim, realno, iza kosovskih Turaka je stajala i stoji Turska, dok, Bošnjaci, iako su treća zajednica po broju na Kosovu, ni u zemlji ni u dijaspori nisu mogli dobiti ličnu katru i na bosanskom jeziku, iako izvode rođenih, vjenčanih, itd, dobijaju i na svom jeziku i pismu.

Pošto je početkom ove godine novi Zakon o ličnoj karti bio podnijet u Skupštini Kosova na usvajanje, na nekoliko sjednica skupštinske funkcionalne komisije razmatrali smo ovo pitanje, odnosno moje uporno traženje da se u zakonu jasno definiše i pravo Bošnjaka i Turaka da imaju i na svojim jezicima kompletan tekst na ličnoj karti, a ne samo lično ime i prezime.

Zanimljivo je da je, pored naseg (ne)glasanja za Specijalni sud, ovo bilo jedno od pitanja koje je jako zairitiralo kosovske medije na albanskom jeziku, uzimajuci u obzir da sam u dva maha branio nase pravo i na (mom) albanskom jeziku...

Mišljenja sam da je ovo pravo za Bošnjaka, ali i legalizacija lične karte i na turskom jeziku za Turke, velika stvar. Jer, uzmimo za primjer da samo u njemačkom govornom području u zapadnim zemljama živi i radi veliki broj naših ljudi čije mlađe generacije do sada nisu ni znale šta to piše na ličnoj karti, pošto i oni uzimaju taj osnovni lični dokument, odnosno fakat da u međuvremenu većina njih ne poznaje ćirilična slova, a ne zna ni albanski jezik.
Dakle, pored simboličnog značaja za jedno pravo više za Bošnjake i bosanski jezik, ova odluka je bila neophodna i zbog praktične potrebe kosovskih građana bošnjačke nacionalnosti, od kojih su tridesetak hiljada na Kosovu a najmanje još toliko van njega, koji su i dalje državljani Kosova", zaključio je bošnjački poslanik Ćerim Bajrami koji je predlagač amandmana.