Davne 1903.godine u selu Kurtiće u podnožju planine Ozren sagrađena je džamija koja je bila u upotrebi do 1918.godine kada je demontirana i volovskim zaprežnim kolima prenesena u Rujnicu, općina Zavidovići. U Rujnici je stara džamija funkcionisala do 1934.godine kada su mještani odlučili da na istom mjestu sagrade novu. Tako je džamija u Rujnici 1934./1935.godine izgađena od tvrdog materijala, a jedinu uspomenu na prvobitnu džamiju predstavljala je ugrađena njena prvobitna drvena munara. Ova džamija je bila u funkciji sve do 1988 god. Tada je zbog vremenskog nagrizanja počela propadati i nije više bila uslovna za obavljanje vjerskih obreda.

Medžlis Islamske zajednice Zavidovići podnio je 2007. godine prijedlog Komisiji za očuvanje nacionalnih spomenika za proglašenje stare džamije u Rujnici nacionalnim spomenikom. Komisija je na svojoj 48.sjednici donijela odluku i džamiju proglasila nacionalnim spomenikom. Dokumentarni film o njoj, autora Emira Aličića, osvojio je prvo mjesto na konkursu koji je 2011.godine raspisalo Federalno ministarstvo kulture i sporta, na temu ,,Graditeljsko naslijeđe u Bosni i Hercegovini''.



U džamiji se nalazi oštećen kaligrafski rad (levha) iz 1923./24. godine kojem treba restauracija. U gornjem desnom uglu na njemu piše: ,,Gospodaru moj, oprosti meni, i roditeljima mojim, i onome koji kao vjernik u dom moj uđe, i vjernicima i vjernicama, a nasilnicima samo propast povećaj!'' U gornjem lijevom uglu je zapisano: ,,O Vladaru kraljevstva, zaštiti me od pogibelji i zaštiti me od svega, Ti si Prvi i Vječni!''. U donjem desnom uglu: ,,Nema boga, osim Tebe, hvaljen neka si, a ja sam se zaista ogriješio prema sebi!''. I u donjem lijevom uglu: ,,Muhammed s.a.v.s.''

Oko džamije su nišani sa natpisima iz 19.-tog stoljeća. Džamiju u Rujnici u svojim naučno istraživačkim radovima spominju Madžida Bećirbegović, u radu pod naslovom ,,Džamije sa drvenom munarom u Bosni i Hercegovini'' i Jusuf Mujkić u radu pod naslovom ,,Zavidovići kroz historiju: društveno-ekonomski i kulturni razvoj područja zavidovićke općine od polovine XV do kraja XX vijeka''.
Nadamo se da će naša zemlja naći sredstava i mogućnosti da povede više pažnje u očuvanju njenih nacionalnih spomenika, prvenstveno starih džamija kao što je ova.

Enes Imamović