Naslovna | Arhiva | Pretraga | Redakcija | O Bosnjaci.Net | Kontakt | Bosniaks.Net | |||||
|
Teme
U povodu "Dana Balkana" koji će se održati u Minhenu SADIJA KLEPO, BOSANKA KOJA POVEZUJE BAVARSKU I JUGOISTOČNU EVROPU
Ove godine u mjesecu novembru, tačnije u periodu između 13. i 18. novemba održat će se “Dani Balkana” u Minhenu, i svojim raznovrsnim programom doprinijeti uvijek bogatoj minhenskoj kulturnoj sceni. Svi oni čiji korijeni vode sa Balkana će, sa sigurnošću, odabrati da posjete ovu manifestaciju, jer ne dešava se često da čovjek tako daleko od kuće ima priliku da osjeti miris svoje domovine. Ovogodišnji “Dani Balkana”, kao i svi prethodni uostalom, nude bogat sadržaj, koji se kreće u rasponu od politike do kulture, i sve to usmjereno u pravcu Balkana i njegovih ljudi. U sadržaj raznovrsnog programa uvrštena je i izložba Amire Biber u znak obilježavanja dvadeset godina od početka rata u Bosni i Herecegovini. Izložba pod nazivom “Zaboravljeni izbjeglički kampovi u BiH” bit će postavljena u srijedu, 14. novembra. Također, planirano je i prikazivanje, između ostalih filmova, i “Nebo iznad Srebrenice”. U program će biti uvrštena i politička diskusija pod nazivom “Pravda za Balkan” u kojoj je će uzeti učešće značajna politička imena iz Njemačke i sa Balkana. Za zabavni dio programa bit će zaduženo veliko muzičko ime sa prostora bivše Jugoslavije – Đorđe Balašević, čiji je koncert planiran za subotu, 17. novembra. Naravno, tu su još i nastupi folklornih sastava, ali i bogati Balkan bazar. Većina, čitajući ove redove, vjerovatno neće znati kome treba biti zahvalna za takav poklon iz domovine pod plavim bavarskim nebom. Iza svega toga stoji žena, i to ni manje ni više nego Bosanka. Da li zbog čudne sudbine koja ih je uvijek vitlala i lomila, ili zbog nečega drugog nedokučivog, Bosanci i Hercegovci su poznati po svojoj domišljatosti i snalažljivosti. Bez obzira na sve teškoće koje su ih kroz historiju zadesile i na sve svakodnevne izazove teške bosanske sudbine, to su ljudi uvijek nasmijani, uvijek spremni da budu pravi prijatelji, ljudi koji nerijetko imaju dobru ideju i svojom inteligencijom razbijaju predrasude o brdovitom Balkanu. Jedna od njih je i Sadija Klepo. Sarajka, diplomirana žurnalistica, koja je u Njemačku došla kao izbjeglica, ostavljajući sve iza sebe, skupila je snage da još jednom krene iz početka i dokaže da Bosance nije lahko uništiti, jer oni su navikli da se dižu iz pepela. Izašla je iz okruženog Sarajeva sa troje djece u julu 1992. godine ponjevši sa sobom samo svoj bosanski duh i pamet, zahvaljujući čemu je za kratko vrijeme uspjela pronaći način da pomogne ne samo sebi i svojoj porodici, nego i svom narodu. I tada Sadija nije zaboravila svoju domovinu, istaknuvši da to priznanje smatra i priznanjem za Bosnu i Hercegovinu. Svoju svestranost ona je dokazala i radeći na minhenskom Radio “Lora”, gdje svakog ponedjeljka slušaoci imaju priliku čuti najnovija dešavanja sa Balkana u jednosatnom programu pod nazivom “Balkanpunkt”. U svojoj emisiji često daje prostor ljudima iz Bosne i Hercegovine, doprinoseći tako da se naš glas daleko čuje. U jesen 2006. godine, na petnaestogodišnjicu osnivanje humanitarne organizacije “Pomoć od čovjeka čovjeku”, Sadija Klepo realizuje još jednu fenomenalnu ideju i pokreće manifestaciju “Dani Balkana”. Ono što je prvobitno zamišljeno, da se okupe ljudi sa Balkana na jednom mjestu i da im se da prilika da pokažu i prezentuju Njemačkoj, ali i svijetu, svoj potencijal i bogatstvo, traje i danas. Iz godine u godinu ova prezentacija onoga što Balkan može ponuditi postaje bogatija, raznovrsnija i značajnija. Tokom godina tu su se pojavljivala mnoga značajna imena Balkana i svojim učešćem doprinosila kvalitetu i značaju same manifestacije. U programu su svake godine učestvovale i bitne ličnosti iz Njemačke, ali i iz drugih dijelova Evrope, i time se je, svakako, učvršćavala veza Balkana sa ostatkom svijeta. Ova manifestacija je, u svakom slučaju, jedinstvena u svijetu po svojoj orijentaciji i samim tim izuzetno značajna za sve balkanske zemlje. Naravno, svake godine, kao i ove, jedan od centralnih dijelova programa je posvećen Bosni i Hercegovini, što je za našu malu zemlju od izuzetnog značaja. Mnogi umjetnici iz Bosne i Hercegovine su bili učesnici programa, ali, također, bili su tu i oni koji ne žive više u svojoj domovini, i to je jedan od načina za održavanje veza među umjetnicima čiji rad nije baziran samo na matičnu zemlji nego rasprostranjen širom svijeta. Umjetnicima iz BiH, uz mogućnost da učestvuju u programu, se pruža i prilika da upoznaju Minhen i posjete neke od najljepših dijelova Bajerna. Također, po čemu je ova manifestacija posebna svakako je i činjenica da je manifestacija “Dani Balkana” otvorena za sve vidove saradnje; tu se mogu prijaviti umjetnici svih profila koji dolaze sa prostora Bosne i Hercegovine, kao i cijelog Balkana. Vrata su otvorena za sve vidove umjetničkih orijentacija, a tokom održavanja same manifestacije, pruža se i mogućnost za ostvarivanje međunarodnih kontakata ili, čak, za određene vidve saradnje.
Za nju je uspjeh jedini i logični ishod svega čemu posveti interes, a to isto očekuje i od svojih saradnika. Okružena mladim i internacionalnim timom spremna je da se uhvati u koštac sa svim poslovnim obavezama i da ih uspješno privede kraju. U njenoj organizaciji pomoć pronalaze ljudi iz cijelog svijeta, svih boja, rasa i religija, a njena otvorenost i spremnost da svima pomogne je, uistinu, fascinantna. Danas organizacija “Pomoć od čovjeka čovjeku” vodi više projekata i svi se svode na pomoć ljudima i realizaciju njihove integracije u njemačko društvo. Nisu bili rijetki slučajevi kada su se ovoj organizaciji za pomoć obraćali i ljudi koji žive u Bosni i Hercegovini, i, u sklopu mogućnosti, njima je ista i pružena. Svakodnevno kontaktirajući sa ljudima koji dolazi sa svih kontinenata, Sadija se ne mijenja i ostaje ono što je bila, pokušavajući uvijek pronaći način da doprinose i svojoj domovini i svojim sunarodnjacima, raštrkanim po cijelom svijetu. Na osnovu njenog dosadašnjeg i sadašnjeg zalaganja njoj sa sigurnošću odgovara Kenedijeva parola “Ne pitaj šta domovina može učiniti za tebe, nego šta ti možeš učiniti za nju”. Kao i u većini slučajeva, priznanja za njen rad iz Bosne i Hercegovine su izostala, ali ona ostaje uporna Bosanka, jer iako je bila prisiljena da ode iz Bosne, Bosnu nisu mogli istjerati iz nje. |