Danas je 1. mart - Dan nezavisnosti Republike Bosne i Hercegovine. Na današnji dan 1992. godine na referendumu o nezavisnosti građani su glasali za Bosnu i Hercegovinu kao nezavisnu, suverenu i cjelovitu državu.

Svim čestitim BiH građanima čestitamo ovaj veliki praznik, a posebno borcima i invalidima Armije RBiH i jedinacama MUP-a RBiH koji su barnili državu od fašističkih agresora.
Svima koji su položili živote na braniku Jedine Domovine molimo Stvoritelja da njihovim dušama podari vječni rahmet i spokoj.

Redakcija!


SRETAN VAM 1. MART, DAN NEZAVISNOSTI BOSNE I HERCEGOVINE
U ime Centra savremenih inicijativa Austrije svim Bosancima širom svijeta najsrdačnije čestitamo 1. mart - Dan nezavisnosti Bosne i Hercegovine!

Hiljadugodišnja opstojnost Bosne i Hercegovine nam kazuje da su na branicima ove zemlje uvijek stajali njeni ponosni sinovi i kćeri, koji su bili i jesu spremni požrtvovano raditi za njenu bolju i svijetliju budućnost, stoji u čestitci Predsjedništva CSI-a Austrije.


Nekoliko izjava vezanih za ovaj veliki dan:

"Svim građanima Bosne i Hercegovine od srca čestitam Dan nezavisnosti, sa željom da svaka slijedeća godina bude bolja i da je svi koji žive na njenoj teritoriji osjećaju svojom domovinom." – rekao je predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić.

"Neka ovaj izuzetno važan dan u novijoj historiji Bosne i Hercegovine bude podstrek svima nama da damo svoj doprinos daljem razvoju, jačanju i izgradnji naše države, za dobrobit svih njenih građana. Također, neka bude podsjećanje na najhrabrije sinove ove zemlje, koji su za slobodu, neovisnost i suverenitet Bosne i Hercegovine dali svoje zivote" – izjavio je član Predsjedništva BiH Haris Silajdžić.

"Nezavisnost je odbranjena u ratu. I bez obzira na probleme s kojim se i danas suočavamo, sigurno je da je 1. mart rođendan BiH - to je historijski fakt! Iako ga neki ne podržavaju i negiraju, on će u historiji BiH ostati kao jedan od najsvjetlijih datuma" – izjavio je Miro Lazović, predsjednik Skupštine Republike Bosne i Hercegovine u periodu agresije na BiH.

"Održavanje referenduma 1992. godine je najznačajniji datum u novijoj historiji BiH. To je tad bila volja većine građana i ne samo Hrvata i Muslimana, nego je i jedan veliki broj Srba glasao za tu nezavisnost. Unutrašnja integracija je proces koji mora da traje 10 do 15, mozda i 20 godina, ali, Bosne će biti!" – naglasio je Stjepan Kljujić, član Predsjednistva Republike Bosne i Hercegovine u periodu agresije na BiH.


Bog nek' te sačuva
Za pokoljenja nova
Zemljo mojih snova
Mojih pradjedova.

Jedna si jedina
Nasa domovina
Jedna si jedina
Bosna i Hercegovina!

Bosno pjesnikinjo! Bosno, zar si sama?... Zašto te to pitanje ranilo u dvadesetom vijeku? Kad se svijet čudi hrabrosti ostavljenih i samoće? Vraćaš se sebi pitaš snove svoje: -šta hrabri hrabre, cijeloga svijeta, da šute dok se u tebi zla čine? A danas te suza guši u srcu, u grlu, u duši što bi u stihove poteći htjela o tebi Bosno! Često te tražim u srcu pjesme i oluje nad tobom kad želim doseći. U dubinama tvojim ima žeravica od vulkana vrelija visokog ponosa. Ima snažnih duša koje do kraja uspravnim plamenjem gore. I suze u kojima su košulje tvoje potopljene već rastu u stihove hrabrosti. Bosno pjesnikinjo, tvoje pjesme rane zavijaju u nevine ljiljane i ljubav navezu vezom behara. Bosno, svog Bošnjaka ti od gvožđa stvaraš od britkog čelika, od srme časti! Bosanke od ljepote vjernosti, strpljenja, gordu tvrdu ženu ratnika i patnika gorostasnu majku veličine! O Bože, zasto je Bosnjačka majka gubitnik!? I u tamnicama, po logorima, pred vješalima s dostojanstvom ćutnje tiha i svijetla, visine junaka! Sta ćeš reći Bosno pjesnikinjo, za ovu borbu najtežu, nametnutu, pored onih mnogo mačevima bura – buna i sloboda koje su hiljade probuđenih snaga stoljeća ropstva i genocida nad Bošnjacima narasta u sebi i u duši svijetskoj!? Kakvom li ćeš pjesmom to junaštvo opjevati u vremenu što zbog brzine gori. Bosno sanjalice, ti more ponornih dubina koja i sebe i vrijeme kao tajnu čuvaš! Otadžbina Prohujaše tobom divljačine, horde varvarske kopito te balkansko i ono strano vjekovima gazilo. Svaka ti je stopa prepuna krvi Bošnjačke, krvi slobodarske predaka – što se boriše za nebesko plavetnilo riječno i planinsko zelenilo. Na raskršću balkanskom bila si baklja slobode barjak otpora što se nikada i nikome nije predao! Ognjište si drago za narode mnoge – ti ono najmilije! A bi i oni što uz ognjište tvoje bure baruta prisloniše…! Sjena prošlosti crne čađi na čelo nek ti nikad više ne padne, ni razmirice kobne i zločince nek više u tebi majke ne rode. Budi najbolja, što i jesi uvijek ti proljeće krasilo dane za naše i svih dobrih cvijećem svježim slobode! Cvijeće što ga patriota prepoznaje i čuva da ne usahne!

Domovino moja! Tople su ruke tvoje kao pijesak Sahare, nježne su grudi tvoje, kao prsa goluba sa Baščaršije, domovino moja! Brze su, bistre su, hladne su, duboke su, rijeke tvoje ipak poželim u njih zaroniti, plivati u njima i preplivati na druge obale domovino moja! Vijekovima crpiše vodu i mlijeko iz mišića tvojih, a ti ne usahnu i ne presta postojati, već posta lavica svemoćna, domovino moja! Mada su gladni i žedni bili dušmani tvoji, ti si im bila bolja nego mati, a oni te raniše, dušu ti izvadiše, domovino moja! Dušmani Bosne Mramorom se mramorili, kamenom se kamenili, u drvo se pretvarali svi dušmani Bosne. Svi dušmani Bosne su sa zlim jezicima, sa krvavim kamama, sa zlim namjerama. Iza sebe ne ostaviše ni sela, ni gradova, ni crkava, ni džamija, ni mostova ni mezarja. Riječi nam nedostaju dušmani nam i jezik otimaju da nam usta budu nijema kada treba pričati o njima Svim dušmanima Bosne prkosimo, Bosanskim jezikom i govorimo i pišemo, Bosna ima jednu vječnost, ona će svoje dušmane nadživiti. Bosna je nadrasla golemi svemir, ljepša je od zore i zlata ime joj zapamtiše narodi cijelog svijeta, Bosna je bila i ostaje otadžbina Bošnjaka.

Napisao: Mehmed Meša DELIĆ