Piše: Muhammed el-Gazali




Uvdnik

Ovo je jedna nova studija o Kur'an-i kerimu. U nekim svojim ranijim spisima navodio sam primjere ovakvog istraživanja. Svo vrijeme dok sam radio na ovoj studiji pratio me je osjeæaj da nisam uradio dovoljno. Osjeæam se obaveznim da kažem da i sad, dok je završavam, osjeæam kako sam bio kratak - zato što je Kur'an veæi od onoga što je ovdje o njemu izloženo u ovom mome pokušaju, ali ja sam žarko želio da poveæam razumijevanje Allahove, dželle šanuhu (Uzvišeno je Njegovo Biæe) Knjige i da duboko proniknem u njezina znaèenja.
Govorio sam samom sebi: Moguæe je da ovim naèinom tumaèenja, kojim se ranije nije služilo, otvorim jedna od vrata dobroèinstva - jer èudesnost Kur'ana nema svoga kraja, niti mi tu njegovu èudesnu, zapanjujuæu stranu možemo ikada dokraja doseæi bez obzira koliko dugo trajali naši veliki napori.
Cilj koji sam želio postiæi je da unaprijedim (ponudim) tematsko tumaèenje (tefsir mewduu'ijj) svake sure u Slavnoj i Nedostižnoj Knjizi.
El-Tefsiru'l-mewduu'ijj nije isto što i et-tefsiru'l-mewd'ijj! Ovaj drugi tefsir (tumaènje) bavi se ajetom ili grupom ajeta i objašnjava njegove ili njihove rijeèi, strukture i propise, a onaj prvi (et-tefsiru'l-mewd'ijj) bavi se surom u cjelini i nastoji presnimiti "torzo" koji ona sadrži obraðujuæi je od poèetka do kraja i razotkrivajuæi skrivene veze koje je svu povezuju i to tako da njezin poèetak predstavlja uvod u njezin završetak, a njezin završetak potvrðuje njezin poèetak.
Ja sam se, koliko god sam mogao, koncentrirao na organsko jedinstvo (wahdetu'l-mewdu') svake sure iako svaka od njih sadrži mnoštvo tema u sebi. Ovaj metod utemeljio je šejh Muhammed Abdullah Draz kada je obraðivao suru El-Beqare - najdužu suru u Kur'an-i kerimu - uèinivši od nje jedan jedinstveni struèak koji je saèinjen od raznovrsnog i naslaganog cvijeæa. Taj æe metod prepoznati svako ko išèita njegovu studiju "En-Nebe'u'l-'azim - Vijest velika", taj - po mome mišljenju - prvi tematski fefsir jedne komplente sure.
Oni koji izuèavaju Kur'an ('ulema'ul-Qur'an) - to su prijemnici onog što je Allah, dž.š., dao kao dar u razumijevanju Njegove Knjige, i to je - prije i poslije svega - iznimna blagodat svakome kome je Uzvišeni ukazao poèast da tumaèi Njegovu Knjigu.
Ja sam - u svijetlu onoga što osjeæa moja duša - došao do saznanja da muslimanima treba tefsir ove vrste. Kako? Pa ja se sa Kur'anom družim od svog djetinjstva; u desetoj godini nauèio sam ga napamet i nisam prestao da ga uèim i izuèavam sve do danas, a prevalio sam osamdesetu.
Meðutim, meni je odmah postalo jasno da sam u stanju zahvatiti samo manji dio kur'anskih znaèenja i da moja duhovna moæ ne može kroèiti dalje od onih najbližih znaèenja i onog zvona ili odjeka kur'anskih reèenica i iskaza te sam poèeo sebi govoriti: Moja je obaveza da najdublje razmišljam o Kur'anu, onako kako zahtijeva njegova velièanstvena pozicija! Morao sam zaroniti u dubine svakog ajeta kako bih dokuèio njegove veze sa onim što mu prethodi i sa onim što dolazi poslije njega te da prepoznajem kako je svaka sura kao cjelina unutar sebe èvrsto povezana i harmonièna.
Zatim sam osjetio da moja odluènost nema svoga pokriæa. Uvjerio sam se u to i - stao! I - zamalo da stanem! Onda sam rekao sebi: Da preðem korak-dva na ovom putu bolje je nego da se veæ na prvoj stepenici predam nemoæi!
Ali, Allah, dž.š., mi je ukazao pomoæ i podario uspjeh okuražio sam se i, evo, stigao do kraja.
Kur'an-i kerim je sažetak Objave koju je Allah, dž.š., spuštao veæ od prvih generacija, a onda mu je osigurao ono što æe ga trajno saèuvati i zaštiti. Ni kod drevnih ni kod potonjih generacija ne nalazi se Knjiga koja bi u sebi sakupila one poèetne osnove, koja bi registrirala sahife i vjerodostojno saèuvala svaki harf, izuzme li se ovaj Kur'an, kome laž ne može priæi ni sa jedne strane.

Ukoliko bi neko upitao: A gdje je danas takva Božija Objava, ne bi se moglo ukazati ni na što drugo osim na Kur'an-i kerim; jedino njegove rijeèi nikada ne mogu nestati niti presahnuti i samo Kur'an èuva èistu Istinu i ispravnu Uputu!
Ja ponovo podvlaèim da je meni vrlo malo otkriveno; rijeka iz koje sam crpio preplavila je moje moguænosti - a one su ogranièene - , ali je ta rijeka davala snage mojoj jažvi da ide dalje i dalje. Ulu'l-elbab - oni koji su oštroumni, koji svojim duhom "dodiruju" gajb, èulima nedokuèivi svijet - podstaknuti su da idu do krajnjih vrhunaca u skidanju velova sa èudesnih tajni Kur'ana!
Odabirao sam one ajete koji se posebno istièu, a preostale sam ostavljao uèaèu/èitaocu Kur'ana da ih on spaja i ukljuèuje u sliène kontekste; to zato da bi se izbjegla preopširnost i razbacanost. Želio sam da bude jezgrovit, koncizan.
Takoðer bih želio skrenuti pažnju da et-tefsiru'l-mewduu'ijju ne može biti nezavisan od one druge vrste tefsira, et-tefsiru'l-mewdi'ijj-a, nego je on samo njegovo upotpunjenje i jedan napor više.
Et-Tefsir el-mewdu'ijju ima i drugo znaèenje koje nisam tretirao, a to je slijeðenje jedinstvenog smisla dijljem cijeloga Kur'ana, slijeðenja prostranstva toga smisla i njegovo sakupljanje u subližnjem kontekstu, onda - na tome temelju - raspravljanje o brojnim pitanjima koja iz toga temelja proistièu.
Ja sam ovu vrstu tefsira veæ demonstrirao u svojoj knjizi "El-Mehawiru'l-khamsetu li'l-Qur'ani'l-kerim - Pet osovina Kur'ani-i kerima" te u studiji "Nazaratun fi'l Qur'an - Razmišljanja o Kur'anu".
Nema nikakve sumnje da studije o Kur'anu zahtijevaju ovaj posljednji smjer istraživanja; ima mišljenja da njemu pripada buduænost! U svakom sluèaju, Kur'an-i kerim je ustav islama i njegova vjeèita mudžiza (nadnaravna knjiga); on je izvor kome se uvijek vraæamo i za kojim osjeæamo potrebu sve do kraja Vremena.

Hvala Allahu, dž.š., koji je Svome Robu sa Plemenitih Visina spustio Knjigu uèinivši je uputom za one koji pameti imaju, koji je tu Knjigu zaštitio od svake mahane i pogreške i koji ju je uèinio da nam ona bude podsticaj na uspjeh!
Muhammed el-Gazali

Život
Šejh Muhammed el-Gazali roðen je 22. septembra 1917. g. u Egiptu, u provinciji Buhajra. Prvo mu je prezime as-Suqa, dok mu je priimenak "El-Gazali" dao njegov otac u znak sjeæanja na slavnog Ebu Hamida el-Gazalija (1058-1111). Otac je ovim priimenkom po slavnom prethodniku odao sinu priznanje za marljiv i talentiran rad.
Šejh Muhammed el-Gazali za mladosti je studirao na El-Azharu, na Fakultetu za teološke studije (Kulliijetu Usuli d-din), koji je zavšrio 1941. g. Na El-Azharu je nastavio studirati postdiplomske studije tokom naredne èetiri godine i sa velikim uspjehom stekao titulu 'alima (šehadah 'alimijjah), koja je u rangu doktorata iz islamskih nauka.
Radio je potom kao imam u džamiji Atabah, a svoju nastavnièku univerzitetsku karijeru zapoèeo je na El-Azharu. Bio je èlan pokreta i društva Muslimanske braæe (El-Ihvan el-muslimun), pridržavao se njihovih programskih ideja u njihovoj umjerenoj artikulaciji. Zauzimao je znaèajne vjerske i akademske položaje u brojnim arapskim i islamskim zemljama. Godine 1987. biran je za èlana Vrhovnog savjeta za islamske poslove u Egiptu. U egipatskom Ministarstvu za vakufe radio je kao inspektor za džamije. Neko je vrijeme u ovom ministarstvu bio i podsekretar.
Osim njegove profesorske karijere na Univerzitetu El-Azhar u Kairu proveo je nekoliko godina u Alžiru kao profesor na Amir 'Abdulkadir univerzitetu (gdje je bio proèelnik nastavnièkog zbora).
Boravio je i predavao na univerzitetima u Saudijskoj Arabiji (Univerzitet Um al-Qura), Jordanu, Maleziji, Kataru i brojnim drugim muslimanskim zemljama.
Za svoje djelovanje i za brojna djela koja je napisao dobio je mnoge nagrade i visoka priznanja. Meðu njima su najpoznatije Nagrada Kralja Fejsala za doprinos islamu i Medalja Prvog Reda Republike Egipat (1989) za svoja pisana djela.
Umro je 9. marta 1996. godine u mjestu Dženadirijja kod Rijada, Saudijska Arabija. Pokopan je u Medini, po vlastioj želji. (Preporod.com)