Prvo što sam pomislio bilo je da više neću pisati o srpsko-hrvatskim prevarama u koje s uvukli bošnjačku „trojku“. O tome sam ispisao „tone“ tekstova i sve što dalje napišem bojim se da ću ponoviti. Nakon susreta u Bakincima, na imanju Milorada Dodika, uvjeren sam više nego ikada da političari koji su trenutno na sceni ne zaslužuju da budu ni pogledani a kamoli da im se posvećuju minuti programa ili bezbrojne šlajfne teksta.

Mjesto sastanka je apsolutno neprihvatljivo i ne mogu se složiti sa jednim političarem koji je na jednoj televiziji izjavio populistički da bi išao i na drvo da razgovara sa Miloradom Dodikom kada je u pitanju Bosna i Hercegovina. Podsjećam da su svojevremeno slične sjedeljke koje su organizirane po krčmama i javnim svratšitima nailazile na osude tih istih političara. Samo tada je u ime Bošnjaka pregovorao predsjednik SDA Bakir Izetbegović. Tada to nije valjalo, a eto sada valja, jer bi ovi u interesu da sačuvaju kakvu-takvu Bosnu i Hercegovinu išli sjediti sa Dodikom (i Čovićem) i sa sendvičem, na nekoj grani.

I vuk siti i ovce na broju
Šta smo čuli novo nakon što se završila sjedeljka u Bakincima? Zapravo, ništa. Čuli smo stare fraze HDZ-a o legitimnom predstavljanju, samo ovoga puta malo prepakovane, jer su dodati i „Ostali“, ali u principu sve je ostalo isto. Ponovo je aktueliziana Centralna izborna komisija, s kojom nisu zadovoljne političke elite Srba i Hrvata, jer je ostala izvan njihovog domašaja, a žele da je potpuno podrede sebi odnosno etno-religijskim politikama koje izvan Bosne i Hercegovine nisu dobile podršku. Ova nazadna politika je izgubile i presudom Suda u Strasburu kada se apelant Slaven Kovačević žalio Evropskom sudu za ljudska prava zbog ugrožavanja aktivnog biračkog prava pošto kao neko ko živi u entitetu Federacija BiH može glasati isključivo za Hrvata i Bošnjaka kada bira članove Predsjedništva BiH. Sasvim logično Evropski sud za ljudska prava je presudio krajem avgusta da su Kovačevićeva prava prekršena i da je diskriminiran. Sud je konstatatirao da konstitutivni narodi, Bošnjaci ‒ Srbi i Hrvati ‒ "očigledno uživaju povlašten položaj u sadašnjem sistemu". Pošto su na ovu presudu uputile žalbu vršiteljke dužnosti agentica BiH pred Evropskim sudom za ljudska prava (Monika Mijić i Jelena Cvijetić) u Strasbourg je donijeta odluka da Veliko vijeće Evropskog suda za ljudska prava ipak razmatra zahtjev Vijeća ministara Bosne i Hercegovine (BiH) za preispitivanje presude u slučaju "Kovačević protiv BiH“. Šta je cilj? Njima uopće nije stalo do Bosne i Hercegovine, što su otvoreno ili indirektno ponovili u bezbroj prilika srpsko-hrvatska politička elita. Insisitiraju na tome se da se zemlja razdijeli po etno-religijskim šnitovima, pa da bosanskohercegovačke nacionalne grupe glasaju samo za svoje poglavice. Hrvatski puk da bira hrvatskog, srpski svog, dok bi Bošnjaci birali svog kapoa. Hrvati su uputili prijedlog prema kojem se ništa ne mijenja kod izbora bošnjačkog i srpskog člana Predsjedništa BiH, s tim što se dodaje uslovna kategorija za izbor hrvatskog člana. "Onaj ko pobjedi na listi Hrvata morat će zadovoljiti uvjet da je pobijedio u barem tri županije koje su tamo definirane, ako nije u tri, onda u dvije, ako nije u dvije onda u jednoj, odnosno ako nije pobijedio ni u jednoj, onda je konačno izabran onaj s najvećim brojem glasova. Taj uvjet onemogućava da se s 99 posto nečijih drugih glasova bira hrvatski član Predsjedništva BiH“.
Pri tome se kalkulira prvi put sa „Ostalim“ u oba entitreta, ali to bi bila trivijalna ikebana s kojom namjeravaju prevariti međunarodne zvaničnike i Evropski sud za ljudska prava koji je 6 puta donio presude protiv Bosne i Hercegovine. Ovi politički manipulatori žele očigledno prevariti i mimikrijom obmanuti javnost da su, eto, ispunili tražene zahtjeve. Sve ovo na čemu insistiraju Dodik i Čović, a čemu se ne mogu suporotstaviti predstavnici „trojke“, koji imaju podređeni položaj u koaliciji, jer su kadrovski nedorasli, nemoguće je provesti bez promjene Ustava Bosne i Hercegovine.

Cilj je obmanuti Schmidta

Činjenica je da se preko promjene Izbornog zakona, na čemu insistira Čović (uz podršku Dodika), ne može ipak ostvariti promjena kod izbora za članove Predsjedništva BiH. Od sjedeljke u Bakincima ovo pitanje pokušavaju nabrzinu riješti Čović, Dodik i „trojka“ uvjeravajući kako imaju podršku Bruxellesa za ubrzanje procesa u približvanju EU. Ovo i zbog prijetnje Schmidta da će upotrijebiti bonske ovlasti za tehničke izmjene izbornog zakona. Pri tom nastavljaju zadatim kursom ne obazirući se na presude Evropskog suda, kao da ih Bog nije ni dao. Ovome se nazire i podrška „trojke“, koja bi bi bila sretnija da nije bilo posljednje presude Evropksog suda u slučaju Kovačević. Sve su prilike da je „trojka“ riješena „navući“ se na HDZ prijedlog oko popune hrvatskog člana Ustavnog suda, samo sa jednim kandiadtom koji je blizak ovoj političkoj opciji. Ali onda se postavlja pitanje kako će „trojka“ objasniti javnosti ovu vratolomiju koja granični sa svjesnom izdajom Bosne i Hercegovine. U svim presudama Evropski sud je presudio da sadašnji izborni zakon krši Evropsku konvenciju o ljudskim pravima i da Bosna i Hercgovina treba da bude jedna izborna jedinica, odnosno da „entiteti ne mogu biti izborne jedinice za Predsjedništvo BiH i državni Dom naroda. Sud je predložio demontažu ovog doma Parlamentarne skupštine i zatražio izbor sa cijelog prostora bosanskohercegovačke teritorije, bez eniteteta. Legitimno predstavljanje je označio apsolutno dikriminatornim, a ja bih rekao i sramnim, jer zemlju vraća nekoliko vijekova unatrag. Predsjedništvo BiH mora ostati predstavnik svih njezinih građana, a nikao reperezent nekog naroda. Neka mi pokaže neko primjer gdje su to narodi postali izborne jednice. Ovo u svijetu nigdje nećete naći. Zato su ovako suludi prijedlozi i smiješni i žalosni istovremeno i siguran sam da BiH služi zbog ovakvih za podmijeh u svijetu. Za osobu koja je izgubljena i koja ne zna gdje se nalazi i šta radi u životu u Panami kažu "Estar en Bosnia"? (da se nalazi u Bosni). Ne bi me iznenadilo da su bili pod utiskom ovih gluposti koje svakodnevno izvaljuju politički Hrvati oko Dragana Čovića.

Andrej Plenković nediplomatski izbjegao Željka Komšića, legalno izabranog člana Predsjedništva BiH i aktuelnog predsjedavajućeg

Zanimljivo je da se „trojka“, kako je nazvana politička grupa koja je zamijenila SDA, zaostaje u realizaciji koncepta građanske države, koju želi većina stanovnika Bosne i Hercegovine. Fraze kako je trojka u razgovorima „za ovih 8 mjeseci postigla više za građane nego za prethodnih osam godina“ je apsolutno netačna. Iz perspektive običnog građanina „trojka“ se pokazala nedorasla zadatku da brani Bosnu i Hercgovinu od napada njenih razbijača, koji je žele najprije etničko-religijski podijeliti, a onda i smrviti. Oni neće Bosnu i Hercgovinu. Sve priče koje smo čuli kako su spremni popeti se i na drvo da razgovaraju sa Miloradom Dodikom su populističko presipanje iz šupljeg u prazno. Cilj Dodikov i Čovićev je da sabotiraju tehničke izmjene izbornog zakona koje je najavio visoki predstavnik. Pokušavaju da dobiju na vrememenu i da izbjegnu uvođenje skenera. Oni nisu nikako u njihovoj opciji i žele to spriječiti pa su iz Dodikove loge poručili Schmidtu da sačeka kraj februara. Ovo čekanje daje im priliku za dalja odugovlačenja, a onda u aprilu skeneri se neće moći uvesti, jer su potrebne sveobuhvatne pripreme. Tako će još jedanput izbori biti pokradeni.
Prijedlogom o novim cenzusima ‒ četiri odsto na lokalnim izborima i 5 na općim ‒ značilo bi definitivno potkopavanje pokušaja zajedničkog življenja, jer se zna kako su prošli Bošnjaci i sa cenzusom od 3 odsto. Ovo je najjasnija poruka za povratnike. Ona predstavlja korak ka svjesnoj razgradnji države jer ne dopušta ni teoretsku mogućnost izbora manjinskih grupa koje su još preostale u Republici srpskoj. Ako sve ovo ne vide predstavnici „trojke“ koji aktivno koaliraju sa SNSD I HDZ, onda su politički slijepci. Ili iza tog vezivanja zastava sa očiglednim razbijačima države stoji utilateralni ali teško dokaziv razlog koji nabraja i EU i traži aktivnu borbu protiv korupcije u kojoj je ogrezla naša država. Htjeli ne htjeli moraće se, ne zbog EU već zbog nas samih, raditi mnogo sadržajnije protiv korupcije na svim nivoima. Ne mislim da su se predstavnici EU, u kojoj su bili von der Leyen, Mark Rutte i Andrej Plenković (koji je nediplomatski izbjegao predsjednika Komšića), sretni viđenim stanjem niti mogu biti zadovoljni učinjenim u BiH, premda je Leyen pohvalila BiH za 100% uslađenost sa vanjskom i sigurnosnom politikom EU. Kazala je, međutim, da treba vidjeti dodatni napredak, posebno u oblasti demokratije i vladavine prava. Sa ovom garniturom političara to svakako neće gledati.