Ankarine inicijative usmjerene na uspostavljanje komunikacijskog kanala između Irana i SAD-a kako bi se spriječio novi rat u regiji i oživjeli novi krugovi pregovora između dvije zemlje zaista su značajne, važne i pohvalne.

Istovremeno, ovaj korak koji je Ankara poduzela u ime mira i pomirenja predstavlja historijski događaj koji će spriječiti da međusobno poziranje i izazovi između SAD-a i Irana eskaliraju u veliki rat koji bi duboko utjecao na cijeli Bliski istok.

Jer bi izbijanje rata dovelo do rekordno visokih cijena nafte, prekida pomorskih isporuka i paralize transporta i energije. To su posljedice koje bi utjecale ne samo na Iran i zemlje regije, već i na sve, uključujući SAD, Kinu, Evropu i Rusiju.

Ukratko, sigurnosna struktura Bliskog istoka nalazi se na rubu neviđenog ponora.

Flote se približavaju, a generali proučavaju mape. Štaviše, cijeli Bliski istok je obuzet strahom od rata.

Činjenica da su napori predsjednika Recepa Tayyipa Erdoğana da dovede strane za pregovarački sto kako bi riješili probleme dijalogom naišli na pozitivan odgovor i od SAD-a i od Irana čini ove inicijative još značajnijim.

Kao rezultat intenzivnih kontakata između predsjednika Erdogana, ministra vanjskih poslova Hakana Fidana i šefa Nacionalne obavještajne organizacije (MIT), Ibrahima Kalına, turski posrednički napori sa SAD-om i Iranom bili su uspješni, a odluka da se strane sastanu u Istanbulu sljedećeg petka ima potencijal da promijeni tok postojećih tenzija u regiji.

Nadalje, diplomatski razgovori koje Turska vodi s Egiptom, Saudijskom Arabijom i drugim zemljama u regiji, koje podržavaju tursko posredovanje, vodeći su koraci za budućnost regije.

Zaista, Turska je zemlja koja se oduvijek isticala svojim odličnim stavom i izuzetno konstruktivnim stavovima u vezi s mirom, spokojem i sigurnošću u regiji.

Ako se postigne napredak u pregovorima u Istanbulu, vrlo je vjerovatno da bi se mogao održati trilateralni sastanak između predsjednika Erdogana, američkog predsjednika Donalda Trumpa i iranskog predsjednika Masouda Pezeshkiana.

Ukratko, Turska, zemlja s historijskim iskustvom i stručnošću u regiji, te s duboko ukorijenjenim vezama sa zemljama i narodima regije koje datiraju iz dubine historije, učinila je ono što se od nje očekivalo.

*
Od tajnih odnosa do sastanka u Istanbulu…

Kontakt i tajni odnosi između SAD-a i Irana odvijaju se putem švicarske ambasade u Teheranu. Pored prenošenja preporuka između dvije strane, putem ove ambasade odvija se i razmjena prijedloga i hitnih poruka.
Tursko učešće i međusobni dogovor strana da se sastanu u Istanbulu transformisali su ovaj tajni odnos u otvoreni dijalog.

Razlog za tursko učešće su nesumnjivo njeni bliski odnosi i sa Iranom i sa Sjedinjenim Američkim Državama.

Međutim, tursko učešće nije ograničeno samo na ovo.

Primarna zabrinutost Ankare je da bi mogući napad na Iran negativno uticao na stabilnost i sigurnost cijele regije.

Na osnovu ove realnosti, Turska je apsolutno protiv bilo kakve vojne operacije protiv Irana.

Zvanično je obavijestila sve vlade relevantnih zemalja, posebno SAD i EU, o ovom stavu.

Turska je zabrinuta zbog potencijalnog priliva izbjeglica u slučaju vojne intervencije protiv Irana, s kojim dijeli kopnenu granicu dugu 560 kilometara. Izbjeglička kriza je najveća briga ne samo za Tursku, već i za sve zemlje u regiji, pa i za Evropu.

Činjenica da će se strane sastati u Istanbulu zahvaljujući turskim inicijativama svakako je vrlo važna, ali još važnije je da se ovi razgovori razvijaju u pozitivnom smjeru i vode kompromisu umjesto ratu.

To je naša želja, naše očekivanje i naša molitva... (yeniakit.com.tr)