Cijene nafte na međunarodnim tržištima u petak su se zadržale blizu 71 dolara po barelu, jer ulagači prate situaciju na Bliskom istoku i pokušavaju procijeniti mogući utjecaj američkih najava o vojnoj intervenciji u Iranu na globalnu opskrbu.

Na londonskom tržištu barel je u poslijepodnevnim satima trgovan po cijeni od 70,78 dolara, što je gotovo isto kao i na jučerašnjem zatvaranju. Na američkom tržištu cijena je porasla za 18 centi i iznosila je 65,60 dolara.

Raspoloženje investitora obilježilo je zaoštravanje američke retorike prema Iranu. Sredinom sedmice američki ratni brodovi stigli su na Bliski istok, a predsjednik Donald Trump poručio je Iranu da se nada brzom početku pregovora o nuklearnom sporazumu.

U junu prošle godine SAD je, u koordinaciji s Izraelom, izveo napade na iranska nuklearna postrojenja i vojne ciljeve, na što je Iran odgovorio udarima na mete u Izraelu i američkoj vojnoj bazi u Kataru. U četvrtak navečer Trump je najavio plan za razgovore s Teheranom, naglašavajući prisustvo velikih američkih brodova u regionu.

Iranski ministar vanjskih poslova, Abbas Araqchi, na sastanku u Istanbulu istaknuo je spremnost Teherana na ravnopravne pregovore zasnovane na uzajamnom poštovanju, ali je naglasio da obrambeni kapaciteti i projektili neće biti predmet diskusije.

Turska je ponudila posredovanje, pozivajući obje strane na pregovarački stol kako bi se riješila sporna pitanja. Ujedinjeni Arapski Emirati i Saudijska Arabija odbili su ustupiti svoj teritorij za moguće napade na Iran.

Trgovci su izrazili zabrinutost da bi Iran mogao odgovoriti zatvaranjem Hormuškog moreuza, kroz koji dnevno prolazi oko 20 miliona barela nafte. Proizvodnja Irana lani je iznosila 3,3 miliona barela dnevno, što čini oko tri posto svjetske proizvodnje, a glavni kupac je Kina.

Podaci OPEC-a pokazuju da je barel nafte članica organizacije u četvrtak bio skuplji za 1,87 dolara, dosegnuvši cijenu od 67 dolara, objavio je portal Vijesti.ba.

Iran upozorio SAD: Naša odmazda neće biti onakva kakvom je zamišlja Trump
Iran je jučer zaprijetio američkim vojnim bazama u Perzijskom zaljevu.

Upozorio je da bi svaki američki vojni potez bio dočekan trenutnim i odlučnim odgovorom, odbacujući ideju da bi neprijateljstva mogla biti kratka ili ograničena, prenosi Al Jazeera.

Govoreći na državnoj televiziji, brigadni general Mohammad Akraminia rekao je da odgovor Teherana ne bi bio ograničen, za razliku od juna prošle godine, kada su se američki avioni i projektili nakratko pridružili izraelskom kratkom zračnom ratu protiv Irana.

Akraminia je istakao da američki nosači aviona imaju "ozbiljne ranjivosti" te da se brojna američka sredstva u regiji Perzijskog zaljeva nalaze "unutar dometa naših projektila srednjeg dometa".

- Ako Amerikanci naprave takvu pogrešnu procjenu, to se sigurno neće odvijati onako kako Donald Trump zamišlja - da provede brzu operaciju i onda, dva sata kasnije, 'tweeta' da je operacija završena - kazao je Akraminia.

Mohamed ElBaradei, bivši glavni direktor Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA), upozorio je, pak, da prijetnje vojnom akcijom protiv Irana podsjećaju na period koji je prethodio ratu u Iraku.

U objavi na X-u, ElBaradei je naveo da "kontinuirane jednostrane prijetnje" vojnim udarom na Iran, u odsustvu "jasne i neposredne opasnosti" te u suprotnosti s međunarodnim pravom, prizivaju "istu sumornu sliku uoči ilegalnog i nemoralnog rata u Iraku".

"Čini se da ljudski životi i regionalno razaranje nisu važni. Nikada ne učimo", dodao je ElBaradei, objavila je Patria.