Kao istaknuti lingvist i jedan od ključnih političkih mislilaca, Noam Chomsky je više od pola stoljeća snažno oblikovao akademski diskurs i politički aktivizam.

Njegov rad transformirao je lingvistiku, a on se učvrstio kao vodeći kritičar američke vanjske politike, korporativne moći i medijskih narativa. Ipak, iza te impozantne reputacije stoji niz kontroverzi koje otvaraju ozbiljna pitanja o njegovom rasuđivanju, etici i moralnom autoritetu.

Dva su pitanja u samom središtu njegovog moralnog ponora: njegova dugogodišnja povezanost s osuđenim seksualnim prestupnikom Jeffreyjem Epsteinom i njegovo negiranje genocida u Srebrenici.

Zajedno, ova dva slučaja dovode u pitanje ne samo njegov lični integritet, već i vjerodostojnost disidentske intelektualne persone koju je gradio decenijama.

Decenijama je njegov glas bio sinonim za neslaganje i otpor. Njegov revolucionarni rad u lingvistici promijenio je proučavanje jezika, spoznaje i komunikacije, dok su ga političke kritike – naročito kritika američke vanjske politike, korporativnog utjecaja i medijske propagande – pozicionirale kao vodećeg intelektualca u ljevičarskim krugovima. Knjige poput Manufacturing Consent, kao i mnogobrojni eseji i predavanja, učvrstili su njegov status i kao naučnika i kao moralnog komentatora, nekoga čije analize često osporavaju dominantne narative.

Ipak, Chomskyjevu prominentnost prate kontroverze koje zadiru u samu srž povjerenja prema njemu.

Njegova povezanost s Epsteinom, osuđenim seksualnim prestupnikom poznatim po trgovini ženama i maloljetnicama, te njegov stav o Srebrenici – genocidu koji su priznali međunarodni sudovi – postavljaju pitanja o tome da li se njegov javni autoritet podudara s njegovim ličnim ponašanjem.

Veza s Epsteinom
Utjecaj Jeffreyja Epsteina protezao se kroz finansije, akademiju i politiku, što ga je činilo kontroverznom figurom i prije krivičnih presuda. Dokumenti pokazuju da je Chomsky godinama održavao blizak odnos s Epsteinom, nastavljajući kontakte dugo nakon što je Epstein 2008. godine osuđen zbog podvođenja maloljetnice u seksualne svrhe.

Godine 2015. Epstein je Chomskom ponudio pristup svojoj privatnoj rezidenciji. Chomsky je, zauzvrat, u jednom pismu Epsteina opisao kao „visoko cijenjenog prijatelja“ s „neograničenom radoznalošću“ i „opsežnim znanjem“. Finansijski dokumenti otkrivaju da je Chomsky primio oko 270.000 dolara s računa povezanog s Epsteinom.

Druženje nije stalo samo na Chomskom. Njegova supruga Valeria razmjenjivala je srdačnu prepisku s Epsteinom, uključujući i e-mail u kojem predlaže da se sastanu kako bi „nazdravili“ njegovom rođendanu. Ovi detalji ukazuju na ličnu i finansijsku povezanost koja je trajala i nakon što su Epsteinovi zločini postali javno poznati, čime se otvaraju ozbiljna pitanja o rasuđivanju i moralnom opredjeljenju Noama Chomskog.

Chomskyjeve veze s Epsteinom predstavljaju upadljivu kontradikciju. Naučnik koji je decenijama kritikovao sisteme moći i korupcije, u svojim privatnim odnosima povezao se s osobom čija su djela oličavala zloupotrebu, manipulaciju i eksploataciju.

Negiranje genocida u Srebrenici
Dok Epstein baca sjenu na Chomskyjevo lično rasuđivanje, njegove izjave o genocidu u Srebrenici izazvale su duboke kontroverze u akademskim i historijskim krugovima. U julu 1995. godine, više od 8.000 bošnjačkih muškaraca i dječaka ubile su snage bosanskih Srba u zločinu koji su međunarodni sudovi okvalifikovali kao genocid. Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) potvrdio je tu kvalifikaciju 2004. godine, a Međunarodni sud pravde (MSP) ju je ponovo potvrdio 2007, naglasivši da su ubistva izvršena „s posebnom namjerom da se djelimično uništi grupa Muslimana Bosne i Hercegovine“.

Chomsky je, međutim, više puta dovodio u pitanje ovu kvalifikaciju. Riječ „masakr“ stavljao je pod navodnike, umanjivao razmjere ubistava i prikazivao ih kao preuveličane ili kao činove „odmazde“. U jednom intervjuu iz 2005. godine izjavio je da mu je jedino žaljenje to što revizionističke tvrdnje o Srebrenici nije podržao „dovoljno snažno“.

Chomskyjeve izjave izazvale su široku osudu. Naučnici, novinari i preživjeli kritizirali su ga zbog davanja legitimiteta revizionističkim narativima, dok je historičar Marko Attila Hoare njegov pristup opisao kao negiranje genocida, upozoravajući da takvi stavovi zamagljuju historijsku istinu.

Otvorenim osporavanjem presuda međunarodnih sudova i utvrđenih činjenica, Chomsky je utjecao na globalnu percepciju genocida u Srebrenici. Time je pružio podršku narativima koje favoriziraju srpski nacionalistički krugovi, dodatno otežavajući međunarodno razumijevanje i priznanje genocida u Srebrenici.

Utjecaj, razotkrivanje i intelektualni neuspjeh
Istinski intelektualac, suočen s obiljem pravnih, forenzičkih i svjedočanskih dokaza o genocidu, prepoznao bi ga odmah i reagovao s moralnom jasnoćom.

Chomsky to nije učinio. Njegovo poricanje i umanjivanje genocida u Srebrenici, prije više od dvije decenije, razotkrilo ga je kao etički i intelektualno kompromitiranu figuru koja se skriva iza fasade principijelnosti.

Chomskyjevo poricanje genocida u Srebrenici razotkrilo je njegov pravi karakter još davno; veze s Epsteinom su to samo sada potvrdile. Objavljivanje Epsteinovih fajlova učinilo je ovu stvar neosporivo očiglednom za zapadnu javnost.

Chomskyjeve kontinuirane veze s osuđenim seksualnim prestupnikom, prihvatanje finansijskih koristi i prijateljska razmjena poruka s Jeffreyjem Epsteinom pokazali su isti obrazac moralnog propadanja koji je već bio vidljiv u njegovom ranijem poricanju genocida u Srebrenici. Ono što su zapadni mainstream mediji i akademija dugo ignorirali ili opravdavali – često oblikovano islamofobijom i predrasudama prema bošnjačkim žrtvama – konačno je razotkriveno.

Epsteinovi dokumenti otkrivaju golu istinu: ovo nisu povremeni propusti Noama Chomskog, već dosljedna i trajna crta njegovog ponašanja.

Održavajući vezu s Epsteinom, Chomsky je pokazao spremnost da žrtvuje etiku zarad lične i profesionalne koristi. Dovodeći u pitanje genocid u Srebrenici, dao je legitimitet revizionističkim narativima u direktnom suprotstavljanju presudama međunarodnih sudova i ogromnim forenzičkim dokazima.

Ovi Chomskyjevi postupci razotkrivaju dosljedan obrazac: stavljanje vlastitog interesa iznad moralne čistoće i istine.

Ono što iz toga proizlazi nije principijelni disident, već manipulativna intelektualna persona koja se prikriva kao disident, dok podržava i profitira od nemoralnih struktura moći.

ENGLISH; odgovor.ba