
Američka prijetnja Venecueli izazvala je globalne reakcije
Autor: Akademik prof. dr. Adamir Jerković Objavljeno: 03. Dec 2025. 20:12:03
Nakon niza pomorskih udara u južnom Karipskom moru, administracija predsjednika Donalda Trumpa najavila je da će se američke snage „vrlo brzo“ početi „boriti protiv venecuelanskih trgovaca drogom i na kopnu“. Ovo je izazvalo talas reakcija širom Latinske Amerike i međunarodne zajednice. Od početka septembra američka vojska provela je dvadesetak napada na glisere koji su, prema tvrdnjama Washingtona, prevozili drogu iz pravca Venecuele. U tim akcijama, koje su SAD opisale kao dio intenzivirane borbe protiv međunarodnog „narkotrafikinga“, poginulo je više od 80 ljudi. Caracas ove napade naziva „izvanpravnim pogubljenjima“, dok međunarodni pravni eksperti upozoravaju da se radi o ozbiljnim kršenjima međunarodnog prava, jer brodovi nisu bili presretani s ciljem hapšenja već uništavanja, bez utvrđivanja identiteta osoba na njima. Trumpova najava širenja operacije na kopnene rute– neformalno nazivane „Južno Koplje“ – pojačala je strahove od moguće eskalacije sukoba. Iako američki predsjednik nije precizirao radi li se o upadima specijalnih jedinica, operacijama na teritoriju susjednih zemalja ili o pojačanoj saradnji s državama koje graniče s Venezuelom, njegova poruka je jasna: Washington namjerava dodatno pritisnuti režim Nicolása Madura. Politička izolacija Venezuele u posljednjim sedmicama takođe se produbila. Caracas je ostao bez dva regionalna saveznika: Hondurasa i Sv. Vincenta i Grenadina. U Hondurasu su preliminarni rezultati izbora pokazali da je kandidatkinja Rixi Moncada, bliska ljevičarskoj predsjednici Ximari Castro (Libre, Sloboda i preuređenje, demokratski socijalista, bolivarizam, od kraja juna 2011.), izgubila podršku, dok su dva desno orijentirana kandidata – Salvador Nasralla i Nasry Asfura – najavila prekidanje veza s venecuelanskom vladom. Asfuru je „kandidat“ američkog šefa države Donalda Trump. Na Sv. Vincentu i Grenadinima, dugogodišnji Madurov saveznik Ralph Gonsalves („drug Ralf“, kako ga tamo zovu izgubio je vlast nakon gotovo 24 godine političkog uticaja. Gonzalvesov je mandat obilježilo jačanje veza s komunističkom Kubom i Chavezom Venezuelom, ali i optužbe da namjerava uvesti autoritarni režim po uzoru na njih. Njega i Ujedinjenu laburostičku partiju partiju ULP (demokratski socijalisti) zamijenio centristički konzervativac Godwin Friday, čija stranka (NDP, Nova demokratska partija)sada apsolutno dominira parlamentom. Ovdje je riječ o višeslojnoj strategiji Washingtona. Iako je borba protiv droge zvanični povod, širenje operacija nosi jasne političke motive: iscrpljivanje venezuelanskog režima, destabilizaciju njegovih regionalnih saveznika i stvaranje pritiska koji bi mogao dovesti do političkih promjena u Caracasu. Diplomatski posmatrači upozoravaju da bi svako vojno djelovanje na kopnu, bez jasnog međunarodnog mandata, moglo potaknuti širi konflikt i otvoriti pitanje legitimnosti američkih akcija. Humanitarne organizacije izražavaju zabrinutost zbog mogućih civilnih žrtava i rizika od masovnih migracija ukoliko se sukobi intenziviraju. Po mome mišljenju Amerikanci će dugoročno nastaviti iscrpljivati Venecuelu. Očigledno cilj nije samo zaustavljanje krijumčarskih ruta, već dubinsko slabljenje režima u Caracasu. S obzirom na dosadašnje obrasce, moje je mišljenje da ovo što Trump ima više ciljeva nego samo borbu protiv droge. SAD vjerojatno koriste borbu protiv droge kao legitimitet da primijene vojnu i diplomatsku strategiju prema Venecueli, eventualno da povećaju pritisak na vlast Nicolás Maduro-a i insajederske strukture vlasti. Vojna eskalacija može međutim izazvati regionalna polarizacija i protivljenje država Latinske Amerike, koje nisu uvijek bliske Venecueli. Američki „topuz“ mogli bi shvatiti da je spoljna vojna intervencija protiv njihovih susjeda možda i protiv njih. To može ojačati antiimperijalističke/nacionalističke osjećaje, i aktivirati političke blokove protiv SAD-a što bi dodatno destabilizovalo region. Ako kopnene operacije zaista uslijede, postoji realna opasnost za eskalaciju sukoba: civilne žrtve, izbjeglice, međunarodni protesti, moguć odgovor Venecuele ili saveznika. S obzirom na rastuće tenzije i sve agresivniju retoriku, jasno je da se odnosi između SAD-a i Venecuele kreću prema najopasnijoj tački posljednjih godina, dok region strahuje da bi borba protiv droge mogla prerasti u mnogo širu geopolitičku konfrontaciju. |