Međunarodni dan ukidanja ropstva obilježava se 2. decembra svake godine. Ustanovila ga je Generalna skupština Ujedinjenih nacija 1986. godine, kako bi se skrenula pažnja na savremene oblike ropstva i potakle države da snažnije djeluju u njegovom iskorjenjivanju.

Ovaj datum podsjeća na Konvenciju o suzbijanju trgovine ljudima i eksploataciji prostitucije drugih lica iz 1949. godine, jedan od prvih međunarodnih instrumenata koji je eksplicitno ciljao modernu trgovinu ljudima i različite oblike eksploatacije.

Govoreći o kur'anskim ajetima koji tematiziraju ovo pitanje, hafiz prof. dr. Safvet Halilović pojašnjava da je islam zatekao društveno uređenje koje uključuje i robovlasništvo te da nije bilo moguće, neovisno o drugih vladajućih sistema u svijetu, dokidati takve odnose.

– Treba istaći da je islam podstakao svoje sljedbenike da oslobađaju robove, tako što je oslobađanje od ropstva učinio keffaretom, otkupom za određene grijehe i prijestupe. Također, islam je naredio da se prema robovima humano odnosi, da ih treba hraniti onim čime se hranu članovi vlastite porodice, isto tako oblačiti i da im se ne smije činiti nepravda, – pojašnjava dr. Halilović.

Dolaskom islama, napominje profesor Halilović, srednjovjekovna praksa kupoprodaje robova se postepeno ukida, a prethodno je islam robovima dao prava i zaštitu.

U svjetlu ove tvrdnje, podsjetio je na jednu od oporuka Muhammeda, a.s., koju je izrekao nekoliko sati prije smrti: "Oporučujem vam namaz! Čuvajte namaz! I vodite računa o onima koji su u vašem posjedu."

Profesor Halilović: Prije društvenog ukidanja ropstva, propisi islama su olakšavali njihov položaj

– Ovim riječima, Allahov Poslanik je svojim sljedbenicima sugerirao da se plemenito i ljudski odnose prema robovima. Također, u islamskoj tradiciji je poznata tzv. mukātabā, tj. zahtjev roba za oslobađanjem uplaćivanjem vlastitog otkupa. U tom slučaju njegov vlasnik je dužan da mu pomogne i bude solidaran s njegovim zahtjevom. Sve navedeno govori da je islam svojim zakonodavstvom i naučavanjima poboljšao status robova i snažno podstakao svoje sljedbenike da se angažuju na njihovom oslobađanju od ropstva, – ističe hafiz Halilović.

Ilustrujući društveni kontekst, profesor Halilović napominje da su vladajući sistemi diljem svijeta nastavili s praksom porobljavanja ljudi te da je trgovina robljem postala vrlo unosan posao, čak i stoljećima kasnije.

– Relevantna historijska literatura bilježi da se u 15. stoljeću počela razvijati velika trgovina robljem, kad su Evropljani počeli prodavati uhvaćene Afrikance i na tome zarađivali te ih brodovima preko okeana prevozili kao radnu snagu u evropske kolonije u Americi. Ta trgovina ljudima trajala je do 19. stoljeća i znatno utjecala na afričke i američke kulture, – napominje dr. Halilović.

Obilježavanje istaknutih datuma nas obavezuje da, osim analize ranijih društvenih konteksta, ostanemo usmjereni da aktuelni društveni trenutak, pa ovom prilikom podsjećamo da, iako je klasično ropstvo formalno ukinuto u gotovo svim državama, Ujedinjene nacije naglašavaju da milioni ljudi i dalje trpe trgovinu ljudima, prisilni rad, prisilne brakove, eksploataciju djece i seksualnu eksploataciju.

Činjenica je da se moderne forme ropstva često skrivaju iza glamura, što povećava obavezu skretanja pažnje na takve primjere. (Nedim Gondžić/Preporod.info)