(Patria) - Na sesiji Kruga 99, prof. dr. David Pettigrew, profesor filozofije i studija holokausta i genocida na Državnom univerzitetu Southern Connecticut, ukazao je na hitnu potrebu za ustavnom reformom i inicijativama tranzicijske pravde u Bosni i Hercegovini, povodom 30. godišnjice Daytonskog mirovnog sporazuma.

Iako je Daytonski sporazum 1995. godine zaustavio agresiju i genocid, uspostavio je aranžman podjele vlasti zasnovan na etničkim podjelama, a ne na principima demokratije temeljene na zajedničkom državljanstvu. Ovakva struktura je, kako je istaknuto, dugoročno poduprla separatističke i eliminacijske projekte, prvenstveno Republike Srpske i Herceg-Bosne, te stvorila ozbiljne prijetnje stabilnosti države.

Pettigrew je posebno upozorio na današnje nacionalističke provokacije: zahtjeve bosansko-hrvatskih nacionalista za stvaranjem „trećeg entiteta“ i separatističke retorike iz Republike Srpske. Nedavni govor mržnje predsjednika Dodika, usmjeren protiv muslimana i nazivanje stanovnika Istočnog Sarajeva „Turcima“, smatra se opasnim i trebalo bi ga kazneno sankcionirati.

Evropski sud za ljudska prava i Komesar Vijeća Evrope za ljudska prava više puta su naglašavali da koncept „konstitutivnih naroda“, iako nužan za okončanje rata, danas nije objektivno opravdan u demokratskom društvu. Sud očekuje hitnu uspostavu demokratskih aranžmana koji će poštovati jednakost građana, a ne produbljivati etničku diskriminaciju.

Međunarodna zajednica, uključujući Ured visokog predstavnika, često je tolerirala ili čak podržavala postojeći aranžman. Nedavna protivljenja demokratskim reformama, poput slučaja Kovačević, pokazuju politički interes da se zadrže diskriminatorski ustavni i izborni okviri, što ugrožava napredak BiH prema EU.

Pettigrew je također istaknuo značaj tranzicijske pravde i memorijalizacije: preživjelima je uskraćeno pravo na spomen-obilježja na mjestima ratnih zločina, dok se veličanje ratnih zločinaca, poput murala Ratku Mladiću, još uvijek tolerira. Inicijative tranzicijske pravde, koje podrazumijevaju priznanje zločina, sjećanje na žrtve i obrazovanje, trebaju ići ruku pod ruku s ustavnom reformom kako bi se stvorila stabilna i demokratska Bosna i Hercegovina.

Zaključak sesije je jasan: 30 godina nakon Daytonskog sporazuma, hitna je potreba za ustavnom reformom i inicijativama tranzicijske pravde koje će osigurati jednakost građana, poštivanje ljudskih prava i dugoročnu političku stabilnost, ključnu za brži napredak BiH ka članstvu u Evropskoj uniji.