Dan državnosti Bosne i Hercegovine, koji se obilježava 25. novembra, jedan je od najvažnijih datuma u modernoj historiji zemlje.

Ovaj dan podsjeća na odluke ZAVNOBiH-a iz 1943. godine, kada je potvrđeno da Bosna i Hercegovina nije ni 'srpska', ni 'hrvatska', ni 'muslimanska', već zajednička država svih njenih naroda i građana.

U trenutku kada se zemlja suočava s političkim pritiscima, unutrašnjim podjelama i izazovima u očuvanju multietničkog karaktera, obilježavanje Dana državnosti dobija dodatnu težinu, kao podsjetnik na vrijednosti koje su temelj njenog postojanja i budućnosti.

Povodom Dana državnosti Bosne i Hercegovine, u razgovoru za Hayat.ba, profesor međunarodnih odnosa i geopolitike, te predsjednik Političkog odbora Udruženja "Čuvari Bosne" Jahja Muhasilović dotakao se pitanja očuvanja državnosti i razvoja bosanskohercegovačkog identiteta.

Da li se bosanskohercegovački identitet danas jača ili slabi, i koji faktori najviše utiču na taj proces?
Muhasilović: Mislim da je bosanskohercegovački identitet kao nacionalni identitet mnogo jači nego što je bio iako se, po mom mišljenju, ne radi dovoljno od probosanske strane da se taj identitet konstantno pojačava. Mislim da određene radnje u tom smislu koje se rade idu štetno u pravcu djelovanja prema etničkom identitetu, primarno Bošnjaka, gdje se stvorio taj jedna nepotrebni antagonizam dihotomija između bosanskog i bošnjačkog identiteta. To ne treba da isključuje jedno drugo. To treba da bude komplementarno. Mislim da određeni ljudi koji promovišu tu ideju bosanstva, na štetu bošnjaštva i Bošnjaka, da to rade na pogrešan način i samim tim stvaraju raskol među etničkim Bošnjacima kojima je najviše, procentualno gledajući, stalo do Bosne i Hercegovine bez da se omalovaži uloga nebošnjaka, svakako koji su patriotski orijentirani. Međutim, procentualno gledano, Bošnjaci su najviše ginuli za Bosnu i Hercegovinu tokom ’90-ih. Najviše im je stalo. Način na koji se gura bosanstvo kao jedna propala ideja radi se pogrešno tako da dovodi do zablude, a najviše među Bošnjacima gdje se jedan dio Bošnjaka na popisu 2013. izjasnio kao Bosanci i samim tim oslabio bošnjački korpus. Slabljenjem bošnjačkog korpusa su indirektno oslabili i bosanski odnosno probosanski korpus. Svakako, treba raditi na jačanju nacionalnog identiteta. Međutim, uz objašnjavanje da je to komplementarno i da ne isključuje bošnjački identitet.

Koliko je državnost BiH danas ukorijenjena u svijesti mladih generacija?
Muhasilović: Mislim da jeste državnost ukorijenjena u svijesti mladih. Međutim, ne bih mogao reći da je to na zadovoljavajućem nivou. Postoji među, čast izuzecima, omladinom jedna letargija i apatija po tom pitanju i vrlo često omladina zbog loše ekonomske slike u Bosni i Hercegovini pribjegava iseljavanju što naravno ne znači odricanje od bosanskog ili bošnjačkog identiteta. Međutim, mislim da institucije koje bi trebale da rade na konstantnom održavanju nacionalne svijesti to ne rade. Stoga, stvorio se jedan ogroman prazan prostor tim neradom i naravno stvorio se ogroman prostor za apatiju, ali i za djelovanje nekih štetnih krugova koji promoviraju bosanstvo. Bosni i Hercegovini je potrebno određeno vrijeme s obzirom na to da smo mi jedna mlada država i narod koji je imao historiju kakvu je imao, potrebno je neko vrijeme da se ustali nacionalni identitet i da pusti dublje korijene, iako ima jako duboke historijske korijene. Međutim, u svijesti ljudi treba još dublje da pusti korijene. Vjerujem da je, ukoliko Bosna i Hercegovina ostane nezavisna, a nadati se da hoće, da će vrijeme raditi na strani Bosne i Hercegovine i nacionalnog identiteta, ali svakako treba mnogo više raditi u tom smislu promovisanja nacionalnog identiteta jer je to nešto što se konstantno treba održavati. To mnoge države rade. Na jednom simboličkom nivou se konstantno promoviše nacija. Tako da mislim da u Bosni i Hercegovini je nešto slično potrebno raditi. Naravno, najviše su tu zakazale institucije koje su zadužene za djelovanje.

Šta su najveće prijetnje, a šta najveće šanse za očuvanje državnosti i multietničnosti BiH u trenutnim okolnostima?
Muhasilović: Najveće prijetnje za održanje državnosti i multietičnosti Bosne i Hercegovine u trenutnim okolnostima su dvije susjedne države i njihovo maligno djelovanje – maligni utjecaj iz Beograda i maligni utjecaj iz Zagreba jer oni kao agente koriste bosanske Srbe i Hrvate kako bi konstantno, iz dana u dan, rušili Bosnu i Hercegovinu. To rade iz svojih nacionalnih i sebičnih ciljeva, nikako uvažavajući interese bosanskih Srba i Hrvata. Međutim, problem je što su se mnogi bosanski Srbi i Hrvati ponudili da budu agenti dvije susjedne države i njihovih interesa i to vrlo često protiv interesa bosanskih Srba i Hrvata, protiv interesa naroda iz kojeg sami dolaze jer su to nekakvi zacrtani ciljevi Beograda i Zagreba, a sve to rade dok direktno ruše domovinu u kojoj žive. Državu kojoj pripadaju i svoj vlastiti dom ruše radi nekakvih uskih nacionalnih interesa dvije susjedne države. Tako da ta dva maligna utjecaja iz Srbije i Hrvatske su najveći problem. Vjerujem da će državnost Bosne i Hercegovine nadživjeti i preživjeti sve te udare jer je preživjela i mnogo jače udare u historiji. Međutim, to narušava multietnički karakter Bosne i Hercegovine gdje zapravo ne postoji u pravom smislu multietičnosti Bosne i Hercegovine osim u nekoliko većih gradova, a opet primarno, u bošnjačkim sredinama. Uglavnom te dvije nacionalne ideje dva susjeda su ideje koje ubijaju multietnički duh Bosne i Hercegovine.

Smatrate li da se Dan državnosti obilježava na adekvatan način u javnom prostoru, obrazovanju i institucijama?
Muhasilović: Mislim da se Dan državnosti ne obilježava na adekvatan način. Ne da se pogrešno obilježava već mislim da se nedovoljno obilježava u javnim prostorima, prostorima obrazovnih institucija itd. Naime, način na koji se to radi, uglavnom, bude tu i tamo pogrešnog obilježavanja, neprikladnog obilježavanja, ali uglavnom je to što se obilježavanja samog tiče u redu. Međutim, mislim da je daleko od dovoljnog. Mnogo više bi trebalo da se obilježava i po dubini i po širini u svim institucijama države Bosne i Hercegovine. U bošnjačkim i probosanskim sredinama se to uglavnom obilježava, mada i tu je nedovoljno.

Šta biste poručili građanima u BiH povodom Dana državnosti?
Muhasilović: Bitno je da znaju da je Bosna i Hercegovina, što se državnosti tiče, jedna od najstarijih država na Balkanu, ali i u Evropi. Što se starine države i dubine njenih historijskih korijena tiče definitivno se možemo pohvaliti. Imamo jednu od najstarijih granica. Većina naše granice seže do 1699. Karlovačkog sporazuma. Bosna i Hercegovina je čak i u predosmansko vrijeme, dok je imala svoju kraljevinu, bila jedna kulturološka supersila na Balkanu. Imala je sebi svojstveno vjerovanje tzv. Crkvu bosansku. Imala je sebi svojstveno pismo – bosančicu i imala je stećke kao sebi svojstvene nadgrobne spomenike, unikatne u Evropi. Tako da je Bosna i Hercegovina, kulturološki gledano, bila stvarno jedna srednjovjekovna supersila. Imala je tri unikatne dimenzije koje niti jedna država na Balkanu nije imala. Što se tiče budućnosti i sadašnjosti Bosne i Hercegovine, svakako je očuvanje naše državnosti i nezavisnosti rad na kojem svi mi moramo raditi, a ne samo političke, akademske i ekonomske elite. Svi građani moraju ulagati konstantan trud u to jer nacionalna ideja o očuvanju nacije je nešto što se svakodnevno mora raditi i održavati. Naime, imamo nekoliko datuma kojima obilježavamo svoju državnost i nezavisnost i svoje historijske pobjede u modernoj historiji. Međutim, ne treba rezervirati obilježavanje i sjećanje na našu državnost samo u tim danima. Naša država je emanet svih nas koji moramo čuvati, očuvati i u konačnici konstantno jačati svojim radom. Što se elite tiče – političke, ekonomske i obrazovne – poručujem im da mnogo više hrabrosti i vizije imaju za budućnost Bosne i Hercegovine jer oni su najodgovorniji za njeno očuvanje iako smo svi odgovorni.