MOSTAR, 4. NOVEMBAR 2025. (MINA) - Medžlis Islamske zajednice (MIZ) Mostar, na insistiranje nekoliko medija i medijskih kuća da prokomentira stavove gradonačelnika Mostara Marija Kordića, saopćio je danas da je, zbog interesa javnosti, prinuđen reagirati na netačne i tendenciozne navode gradonačelnika Kordića iznesene u podcastu portala Bljesak.info, simboličnog naziva "Kružni tok".
– U tom zbrda-zdola urađenom intervjuu, u kojem Kordić selektivno odgovara na, kako će to i sam voditelj priznati, nepripremljena pitanja (bolje reći brižno pripremljena), Kordić je, baš kao u kružnom toku, ponavljao bosanskohercegovačkoj javnosti svoju dobro poznatu mantru: svi su u krivu osim njega i njime uosobljene gradske administracije. Na taj način je iznova potakao javne reakcije, čime je zapravo demantirao izrečenu namjeru da Mostar prikaže kao normalan grad u kojem, eto, samo nekolicina osoba, nevažnih udruženja i Islamska zajednica remete sklad i ravnotežu budućnosti grada – navodi se u saopćenju.

Kordić je u tom nesretnom intervjuu radnje i inicijative Medžlisa Mostar nazvao "jako nečasnim, jako zlonamjernim i zločestim", pri čemu je izmislio da je Medžlis Islamske zajednice Mostar i "strukture oko njega" na crnu listu stavio glavnu gradsku inspektoricu, optužujući Medžlis za vršenje pritisaka u vezi s, kako kaže, "aferom oko izgradnje zgrade Kazališta".

– Nevjerovatna je količina Kordićeve bezobzirnosti iznesene u tom intervjuu, iz kojeg svaki prosječan građanin ove zemlje može primijetiti s kolikom količinom neznanja, nepoznavanja pravnih normi i suštinskog značenja izrečenih riječi Kordić, kao gradonačelnik jedinstvenog grada Mostara, izlazi u javnost. Govoreći o odnosima političkih stranaka u gradu Mostaru, Kordić je ustvrdio kako "živimo konsocijacijski model demokratije", što je, kako to eksplicitno tvrde stručnjaci ustavnog prava, nepostojeća ustavnopravna kategorija. Bosanskohercegovačkoj javnosti je jasno, a mostarskoj pogotovo, na šta je Kordić tačno mislio. Da je to tako, Mostar bi danas imao šest općina s rotirajućom funkcijom gradonačelnika, čija bi uloga imala tek puki protokolarni karakter. Takvim opservacijama Kordić se prokazao kao inicijalni pokretač podjela u gradu, a ne nikako kao gradonačelnik svih građana – navodi se u saopćenju.

Medžlis je izrazio nadu da će domaći i međunarodni politički faktori na ispravan način razumjeti Kordićevu teoriju i da će razumjeti ko unosi nemir u svakodnevnicu, a ko insistira na poštivanju zakona i zakonskih odredbi.

– Njegovo propitivanje odluke o vraćanju imovine Islamskoj zajednici razumijemo krajnje nedobronamjerno i selektivno, jer nijedna vlast ne može imati drugačije kriterije prema jednoj ili drugoj vjerskoj zajednici. Ili pak, Kordićeva može!? Nadalje, Kordićev pokušaj dezavuiranja javnosti o ulozi bivšeg gradonačelnika Mostara Safeta Oručevića u svojstvu privatne osobe historijski, pravno i ustavno naprosto je neshvatljiv. Targetiranjem Oručevića, Kordić pokušava anulirati čitave političko-pravne procese koje su domaći politički predstavnici i međunarodna zajednica vodili na ujedinjenju grada. Targetiranje tih procesa znači insistiranje na ponovnoj podjeli grada – istaknuto je u saopćenju.

Kao posebnu uvredu časti, dostojanstva i nasrtaj na vjerska prava i slobode, Medžlis Islamske zajednice Mostar, uostalom kao i svi muslimani, doživljava Kordićevo propitivanje upravljanja vakufskom imovinom.

U spomenutom intervjuu Sultan Selimov mesdžid voditelj je nazvao suvenirnicom, iako je objekat uvijek bio u posjedu vakufa i iako ima sve elemente sakralnog objekta, s čime se Kordić gromoglasno složio.

– Voditelj je svojim nepoznavanjem odnosa vjerskih zajednica i države prenaglasio medijski spinovan značaj fetve, koja se može odnositi samo na pripadnike Islamske zajednice, a nikako i na državne organe, dokazujući na taj način i cilj i svrhu tog podcasta – dodaje se u saopćenju.

Medžlis Islamske zajednice Mostar Kordićevu tvrdnju da vjerske zajednice, pa ni Islamska, ne mogu davati u najam vakufske objekte, ocjenjuje krajnje djetinjastom i drskom.

– Doduše, Kordić smatra kako su vakufski prostori gradski prostori, dakle da su mostarski vakifi poklanjali svoju imovinu Gradu Mostaru, da o njoj Kordić može odlučivati kako hoće i na način kako on misli da treba – kaže se u saopćenju.

Stoga je važno, podsjetili su iz Medžllisa Mostar, da se, po ko zna koji put, podsjeti gradska vlast da vakufi nisu privatno, već javno dobro, s jasnim titularom i višestoljetnim kontinuitetom u vlasništvu Islamske zajednice.

– Njihova obnova i povrat u funkciju nisu nikakav čin privilegije, nego zakonom i pravdom zasnovano vraćanje oduzetog. Osporavanje tih prava znači povratak na praksu oduzimanja imovine koja je obilježila najmračnija poglavlja naše novije historije, pogotovo u Mostaru, gdje su na vakufskim dobrima u vrijeme socijalizma izgrađene najznačajnije infrastrukturne zgrade u Mostaru, kao što su zgrada Đačkog doma, Prva osnovna škola, Željeznička stanica, zgrada Gradske uprave u Cernici itd. – navodi se u saopćenju.

Iz Medžlisa su jasno poručili da je državno-pravni okvir u kojem je vlast mogla kako hoće, za koliko hoće i kada hoće oduzimati vakufsku imovinu, prošao.

– Živimo u demokratskom društvu u kojem bi vladavina prava, individualne i vjerske slobode morale biti neupitne i u kojem i Islamska zajednica, kao i svi drugi, ima pravo sudskim i administrativnim putem propitivati legalnost akata i odluka Gradske uprave, kao organa izvršne vlasti svih građana i svih naroda – zaključuje se u saopćenju.