(Patria) - Sarajevo nije kao što je nekad bilo. Niti jedan grad nije kao što je nekad bio. Za sve druge gradove ova fraza ima nostalgičan karakter, ali kada se govori o Sarajevu, vrlo često ima ideološku ili političku pozadinu, smatra član Predsjedništva Kruga 99, prof. dr. Hazim Bašić.

U obraćanju na redovnoj sesiji Kruga 99 o temi "Odbraniti Sarajevo od demonizacije", Bašić je citirao profesora Vahidina Preljevića riječima: "Ljudi imaju pravo na nostalgična osjećanja, problem je kad se takvi lični doživljaji, vlastita percepcija nastoji nametnuti kao objektivna činjenica'.

- Muslimansko Sarajevo. U Sarajevu su se, pogotovo nakon rata, opsesivno prebrojavale novogodišnje lampice, utvrđivalo se da li je broj deda-mrazova dovoljan, brojali su se i ugostiteljski objekti gdje se ne toči alkohol, kao i broj žena koje nose maramu.

U Sarajevu su se prebrojavale i munare. Svrha takvih "inventura" nije bila statistička, nego ideološka - da se Sarajevo predstavi kao zatvoren, zaostali muslimanski grad, kao svojevrsna orijentalna enklava u srcu Evrope.

U javnom govoru su neke antidržavne politike to i otvoreno imenovale: "muslimansko Sarajevo". Time se nastojala stvoriti slika o gradu koji više ne pripada "svima", već samo "jednima", a zapravo se radi o projektu delegitimizacije multietničkog identiteta grada.

Paradoksalno, upravo oni koji najviše govore o "muslimanskom Sarajevu" zapravo sanjaju etnički homogene gradove. Tako se Sarajevo pokušava isprazniti od svega što ga čini stvarnim, izbrisati njegova složenost, poništiti iskustvo zajedničkog života koje se ne uklapa u njihove ideološke matrice.

Jer Sarajevo nije postalo "muslimansko". Ono je samo prestalo biti po mjeri onih koji bi da ga posmatraju kroz svoje predrasude, - rekao je Bašić.

Osvrnuo se i na termin "političko Sarajevo", istakavši da se izraz "političko" uobičajeno koristi kada se govori o središtima političke moći: npr. politički Berlin, politički Brisel, politički Washington.

- Međutim, u domaćem kontekstu pojam "političko Sarajevo" postaje sredstvo teritorijalne stigmatizacije (S. Turčalo). On ne označava političko djelovanje glavnog grada države, nego se koristi kao etiketa neprijatelja - kao šifra za centralizam, dominaciju ili ideološku isključivost.

Ta retorika ima jasan cilj - da se ospori postojanje političkog centra države, da se svaka odluka koja dolazi iz institucija smještenih u Sarajevu prikaže kao izraz partikularnog, a ne državnog interesa. U tom narativu, država se fragmentira, a Sarajevu se nastoji oduzeti autoritet i simbolička uloga, - govori Bašić.

Naglašava da se termin "političko Sarajevo" treba koristiti i ovdje - u Sarajevu, ali u njegovom legitimnom kapacitetu označavanja zvaničnog političkog djelovanja glavnog grada države.

- Izrazu "političko Sarajevo" treba vratiti njegovo izvorno značenje. On treba da znači ono što predstavljaju i drugi glavni gradovi - središte političkog odlučivanja, simbol državnosti i demokratske odgovornosti.

Sarajevo je otvoren, slobodan grad. Grad heroj, koji nije nikome ništa nije dužan. Umijeće izdržljivosti koje je grad Sarajevo savladao tokom četverogodišnje opsade može ponuditi odgovore na mnoge izazove s kojima se danas suočava čovječanstvo, - zaključio je Bašić.