Institut za istraživanje genocida Kanada (IGK) uputio je otvoreno pismo gradonačelniku Prijedora Slobodanu Javoru od kojeg traži da konačno pokaže minimum ljudskosti i proglasi 20. juli Danom žalosti na području Prijedora za civilne žrtve koje su sada samo tačke u vremenu i prostoru gdje je zločinačka ruka ostvarila svoje namjere. Dana 20. jula 2025. godine bit će obavljena kolektivna dženaza za sedam identificiranih prijedorskih žrtava.

Imate ponovo priliku na ovaj bitan dan za kulturu sjećanja, za žrtve i samim tim i za bolji Prijedor poslati poruke mira, tolerancije i opomene iz Prijedora, poruku kojom ćete iskazati poštovanje prema žrtvama genocida. Prekinute anticivilizacijsku tradiciju općinskih vlasti Prijedora koje još nikada nisu javno priznale djela tadašnjih vlasti i odale pokajanje za patnje kroz koje su prošle na hiljade Bošnjaka i Hrvata, te pružile ruku pomirenja i pokajanja.

Pozivamo vas da date doprinos zajedničkoj budućnosti Prijedora na bazi istine i pravde, na bazi priznanja i pokajanja za zločin, a samim tim i zajedničke budućnosti države Bosne i Hercegovine.

Mi nastavljamo međunarodnu kampanju da se žrtvama genocida u Prijedoru omogući dostojanstveno sjećanje i obilježavanje, kao i podizanje adekvatnog spomen-obilježja, kao opomene na strahote genocida. U saradnji sa američkim i kanadskim organima i organizacijama za zaštitu ljudskih prava i sloboda i dalje radimo da žrtve genocida u Prijedoru dobiju pravo da se zloglasni koncentracioni logori obilježe kao spomen-stratišta Bošnjaka i Hrvata u Prijedoru, te da 31. maj postane trajno datumsko obilježje prijedorskih bijelih traka i da se 20. juli trajno proglasi Danom žalosti u gradu Prijedoru.

Kultura sjećanja podrazumijeva ne samo sjećanje na genocid, već i aktivnu borbu protiv negatora genocida, protiv veličanja osuđenih ratnih zločinaca, prekrajanja historijskih, sudskih i naučno istraživačkih činjenica koje umjesto negiranja trebaju biti put katarze i traženja oprosta od žrtve.

Vi gradonačelniće možete dati vaš lični doprinos, a i doprinos Skupštine grada institucionalizaciji kulture sjećanja. Civilizacijska je obaveza i ljudska potreba dati prilog razvijanju kulture sjećanja na žrtve genocida. Sada imate ponovo priliku za to, piše u pismu Instituta za istraživanje genocida Kanada (IGK).