25. novembra 2023. navršilo se 80 godina od osnivanja Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine (ZAVNOBiH), kada je BiH dobila svoju međunarodnu ličnu kartu. Ona se može mjeriti s Poveljom Kulina bana koja je izdata 1189. godine. ZAVNOBiH je važno svjedočanstvo o kontinuitetu bh. državnosti, bez koje danas BiH ne bi imala šansu da se bori za opstanak i za bolju budućnost. BiH je prošla put od nedemokratske socijalističke republike, koja je od početka pedesetih godina prošlog vijeka zastupala ideju samoupravljanja, ali je nikada nije dosegla u punom smislu riječi, do sadašnjeg društvenog sistema koji je pojavno demokratski no obiluje krizama i ratnim prijetnjama nakon agresije na suverenost Bosne i Hercegovine. U njoj je razvijen koncept jednoglasnosti u političkim partijama koje su na vlasti, uz korupciju i druge vidove štetne za društvo. Od 25. 11. 1943. BiH trpi najteži napad od pokušaja njenog destruiranja od strane velikosrpske i velikohrvatske politike koordinirane u Beogradu i Zagrebu. Uz sve to ovdje su uključene i velike sile i regionalne silnice, koje BiH pokušavaju svrstati u svoj geopolitički prostor. O ovome je na Međunarodnoj naučnoj konferenciji koju organizirala Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercgeovine (ANUBiH) govorio akademik prof. dr. Adamir Jerković. U svom kazivanju autor pravi osvrt na najvažnije događaje od 1943. do naših dana. Istovremeno se osvrće na nacionalno pitanje koje su komunisti zatomili pričama o bratstvu i jedinstvu, a ono nikada nije do kraja riješeno. Ovaj izuzetno važan govor objavila je ANUBiH u knjizi Državnost Bosne i Hercgeovine u XX i XXI stoljeću (2024), historijski izazovi i dostignuća u razvoju državnosti BiH, a štampalo sarajevsko Oslobođenje u deset nastavaka. S dopuštenjem autora objavljujemo ga za čitatelje Bošnjaci.net. November 25th commemorates the 80th anniversary of the establishment of the State Anti-Fascist Council for the National Liberation of Bosnia and Herzegovina (ZAVNOBiH), marking the moment when Bosnia and Herzegovina acquired its international identity card. This achievement can be likened to the Charter of Kulin Ban issued several centuries ago in 1189. The ZAVNOBiH stands as a significant testament to the continuity of Bosnian-Herzegovinian statehood, pivotal for Bosnia and Herzegovina's opportunity to fight for survival and a brighter future. From 1943 to the present day, Bosnia and Herzegovina has undergone a transition from a non-democratic socialist republic. Despite advocating the concept of self-management from the early 1950s, it never fully materialized, leading to the current socio-political system. While it appears democratic on the surface, it grapples with tense crises, threats of war post-aggression against Bosnia and Herzegovina's sovereignty, and the emergence of a notion of unanimity among ruling political parties, coupled with corruption and other detrimental societal aspects. Since November 25, 1943, Bosnia and Herzegovina has been subjected to the most formidable assault aiming to dismantle its existence, akin to previous attempts made under the policies seeking the formation of Greater Serbia and Greater Croatia. All this involves major powers as well as regional forces attempting to align Bosnia and Herzegovina within their geopolitical spheres. This paper revisits pivotal events from 1943 to the present, addressing the unresolved national question that Communists suppressed through narratives of brotherhood and unity.

SCHMIDTOVA POMOĆ HRVATIMA (8)
Nametanje izbornog zakona iz ureda OHR-a. Zna se da hrvatska „matica“ HDZ-a u Zagrebu potpuno podržava HDZ BiH. Zajedno ističu da su protiv preglasavanja Hrvata od strane bošnjačkih glasača i traže da se ne zanemaruje volja Hrvata prilikom izbora izvršne vlasti u Federaciji i na državnom nivou. Hrvatskoj demokratskoj zajednici bilo je važno suzbiti probosanski blok pa se ministar vanjskih poslova Grlić-Radmanović usprotivio pozivu njemačke ministrice vanjskih poslova Annalena Baerbock (početkom decembra 2021.) da Evropska unija uvede sankcije Miloradu Dodiku. Bila je to direktna opstrukcija HDZ-a naporima međunarodne zajednice za kažnjavanje srpskog nacionaliste.
Ovo je iskoristio Dragan Čović i ostvario dobre političke rezulate. Uz puno angažiranje visokog predstavnika nametnut je Izborni zakon 2.oktobra 2022. na štetu Bošnjaka, koji pogoduje HDZ-u. Na jedan dan je 27. 4. 2023. suspendirao Ustav Federacije BiH, što predstavlja jedinstven primjer bahatosti i embarga na demokratiju. Christian Schmidt je ovo učinio po direktnom uputstvu službenog Zagreba, o čemu su se hrvatski zvaničnici javno pohvalili. Ovdje se radi o dalekosežnoj avanturi nametanja nedemokratskih rješenja od strane visokog predstavnika čija je zadaća da štiti integritet Bosne i Hercegovine. Na ovaj način on je učvrstio etničku podjelu države i „etnički teror“ manjine nad većinom u Bosni i Hercegovini. Nakon toga Bosna i Hercegovina je dovedena u veoma delikatnu situaciju. Sada predstoji izbor nedostajućeg sudije Ustavnog suda BiH iz reda Hrvata, a HDZ želi na tu funkciju instalirati podobnog čovjeka koji je blizak vrhu ove nacionalističke stranke. Pri tome HDZ stalno protura istu priču o ugroženosti Hrvata, najmalobrojnijeg konstitutivnog naroda i snažno lobira po svijetu. Oni su daleko ozbiljniji i mnogo opasniji od SDA-ove propagande. HDZ nije zadovoljan krajnjih ishodom izborne reforme. Cilj je da HDZ isključivo odlučuju o izboru hrvatskog člana Predsjedništva BiH, samo što ovakvi zahtjevi nemaju pravne osnove. Radi se o rasističko-šovinističkoj i ksenofobičnoj politici HDZ-a, koji već godinama sistematski pokušava ubijediti evropsku javnost da su Hrvati u Bosni i Hercegovini potpuno diskrimirani. Zapravo, ovdje je riječ o nacionalističkoj agitaciji za izborno preuređenje Bosne i Hercegovine.

Ksenofobična politika Zagreba. HDZ je uz pomoć hrvatske države izvršio presudan politički uticaj na američku administraciju. U tom kontektu treba gledati i na posljednje proameričko glasanje Hrvatske na zasjedanju Generalne skupštine UN 28. 10. 2023. ^[39] protiv rezolucije kojom se pozivalo na trenutno humanitarno primirje i zaustavljanje neprijateljstva u Gazi između Izraela i Hamasa. Iste stavove ima i vođa HDZ BiH Dragan Čović, koji je u međuvremenu „izbacio ustaše“ sa ulica Mostara 9. maja 2023. i unaprijedio odnose sa Izraelom. On pokušava da se ubaci u „američko sedlo“ u kojem udobno sjedi Zagreb, pri čemu je obezbijedio podršku Izraela otvoreno podržavajući agresiju na Gazu. Ova politika koja je duboko antibošnjačka podudara se sa političkim ciljevima Dodika i Vučića, koji su također podržali izraelsku odmazdu u pojasu Gaze. Stranci su žmirili dok je u isto vrijeme vođa HDZ-a sjedio na dvije stolice. Čović, naime, održava dobre veze sa Rusijom. Bosanski Srbin Milorad Dodik i Hrvat Dragan Čović su sijamski blizanci, svakako pragmatski saveznici s tim što srpski „razarač“ radi robusnije i otvorenije na rastakanju Bosne i Hercegovine. Srbijanski predsjednik Vučić nastavlja aktivno eutanizirati Bosnu i Hercegovinu uz pomoć Milorada Dodika, koji se dugi niz godina vjerni sljedbenik zvanične srbijanske politike. Njegov nalogodavac Aleksandar Vučić radio je predano preko litija u Crnoj Gori, 2019‒2020, zajedno sa SPC i naravno srpskim pristalicama, da arbitrira u korist Beograda. U tome je i uspio jer je instalirana ne bez njihove pomoći prosrpska vlada. Srbijanska vlast svakodnevno radi na nestanku Republike Kosova. Jedan od najozbiljnijih koraka u tom pravcu predstavljao je teroristički napad paravojnih snaga na kosovsku policiju u trećoj dekadi septembra 2023. iza kojih je stajala Srbija. Ovo je dodatno pogoršalo odnose Beograda sa Evropskom unijom i Sjedinjenim Američkim Državama.

(U sljedećem nastavku Borba za Ustavni sud Bosne i Hercegovine)
FUSSNOTE
^39] Adamir Jerković, Netanyahua izvesti pred međunarodni sud za ratne zločine, Bošnjaci , New York, 2020.