Ustavni sud BiH donio je odluku u predmetu "Albin Zuhrić i drugi" da amandmani na Ustav FBiH i Izborni zakon BiH, koje je 2. oktobra 2022. donio visoki predstavnik Christian Schmidt, diskriminišu ostale jer im je onemogućeno da predlažu kandidate za (pot)predsjednika FBiH.

Ustavni sud je zaključio da postoji kršenje prava na nediskriminaciju iz člana 1. Protokola broj 12 uz Evropsku konvenciju, piše Istraga.ba.

"Zbog toga što je u postupku za kandidiranje predsjednika i dopredsjednika Federacije BiH, konačnim rješenjima Suda Bosne i Hercegovine, koja su donesena na temelju odredbi člana IV.B.2 Ustava FBiH i čl. 9.13-9.15. Izbornog zakona prvoapelantima kao delegatima u Domu naroda FBiH onemogućeno da predlažu kandidate za predsjednika i dopredsjednike Federacije BiH iz reda ostalih, a drugoapelantu kao pripadniku grupe ostalih onemogućeno da bude kandidat za predsjednika i dopredsjednike Federacije BiH", navodi se u odluci Suda donesenoj 23. januara ove godine.

Član Ustava FBiH o kojem je riječ odnosi se na izbor (pot)predsjednika FBiH, odnosno predlaganje kandidata u svakom etničkom klubu Doma naroda FBiH. Ustavom FBiH je omogućeno da Srbi, Hrvati i Bošnjaci predlažu (pot)predsjednika FBiH, dok ostalim, koji također imaju delegate u Domu naroda, nije.

Ostali nemaju Klub unutar Doma naroda. Sudjeluju u radu Doma naroda FBiH i glasanju, ali ne mogu imati predsjednika ili potpredsjednika FBiH.

Odredba kojom se definiše izbor (pot)predsjednika FBiH u Izbornom zakonu BiH, a koja prati Ustav FBiH u dijelu koji smo spomenuli, također je proglašena diskriminatornom.

Reakcije visokog predstavnika nije bilo.