Ovo je godina u kojoj se obilježava 100 godina od genocida u Šahovićima, sto godina ćutanja o tome i 100 godina sramote koja kalja “obraz” države Crne Gore i dovodi u pitanje čojstvo kojim se crnogorski narod i ponosi i zaklinje.
U ovoj godini je srušeno i ono malo nade da je Crna Gora sazrela, stasala za Evropu te otvorila vrata demokratiji, pravdi, ravnopravnosti i pomirenju svih njenih građana. Kada je trebala da pokaže Bošnjacima i svijetu istinsku opredijeljenost za evropske vrijednosti, pravo na istinu nije stiglo ni na dnevni red.
Skupština Crne Gore je odbila staviti na dnevni red prijedlog rezolucije o genocide u Šahovićima 1924. god. koju je, na inicijativu Instituta za Historiju, Demografiju i Antropologiju Sandžaka – IHDAS, predložila grupa parlamentaraca Bošnjačke stranke u Parlamentu Crne Gore.
Time je Skupština Crne Gore jasno pokazala svoj odnos ne samo prema tom događaju u Šahovićima već i odnos prema cjelokupnom bošnjačkom narodu Crne gore.
Time je Skupština Crne Gore pokazala svoju neodgovornost i prema državi Crnoj Gori i crnogorskom narodu, jer je propustila priliku da opere njihov obraz te da pokaže da se genocid u Šahovićima
ne može povezivati ni sa Crnom Gorom, kao ni sa crnogorskim narodom.
Neshvatljivo je. Čak i serijske ubice speru sa sebe, sa svog lia i svojih ruku krv nakon zločina, a Crna Gora nije oprala ni svoj obraz, a kamoli šta drugo. Tako je Crna Gora pokazala da može biti još crnja.
Na koga se onda odnosi stav iz preambule Rezolucije o genocidu u Jasenovcu koju je usvojila ista ova skupština iste ove godine:
“Jedinstveni u osudi svih zločina na tlu naše države i bivše Jugoslavije, u izražavanju pijeteta prema svim žrtvama tih zločina, kao i u saosećanju sa patnjama njihovih porodica”.
Očigledno je da, kada su u pitanju zločini prema Bošnjacima, Crnogorci nisu
“jedinstveni u osudi svih zločina” te da prema bošnjačkim žrtvama i patnjama njihovih porodica Crna Gora ne izražava ni pijetet ni saosjećanje .Time je Skupština Crne Gore grubo prekršila svoje načelo iznijeto u Rezoluciji o genocidu u Jasenovcu koju je donijela ranije ove godine. S druge strane, genocid u Šahovićima nije osuđen po istom kriteriju. Time Skupština Crne Gore poručuje svojim građanima Bošnjacima, koji su bili ključni za osamostaljenje Crne Gore, da je to što se njima dogodilo u Šahovićima i nije neki grijeh i da je, valjda, trebalo da se dogodi.
No, svima je jasno sve.
Ostaje nam da nastavimo pravnu borbu da osiguramo ono što nam pripada: pravo da zločini nad Bošnjacima, bilo kada i bilo gdje, budu tretirani jednako kao i zločini nad drugim narodima.
U tom pravcu će IHDAS pokrenuti procese kod domaćih sudova, preko ustavnog suda Crne Gore do suda u Starsburgu
Obilježavanje 100 godina genocida u Šahovićima, Brčko |
uvjeren da će negdje na tom mukotrpnom putu proraditi ili pravda, ili svijest, ili savjest, ili sve troje.
Institut za Historiju, Demografiju i Antropologiju Sandžaka – IHDAS, na čelu sa akademikom Šerbom Rastoderom, je uradio ogroman posao u pripremi javnosti za donošenje Rezolucije o genocidu u Šahovićima. U zadnje dvije godine je:
održao Osnivačku skupštinu u Novom Pazaru
organizirao odbore u Crnoj Gori i Bosni
izdao 16 knjiga iz oblasti historije, demografije i antroplogije među kojima i knjigu “Kad su vakat kaljali insani” posvećenu genocidu u Šahovićima.
organizirao i izveo tri generacije “Ljetnje škola mladih" u Novom Pazaru i Rožajama
organizirao Međunarodni naučni skup u Novom Pazaru i Bijelom Polju pod nazivom “Zločini nad Bošnjacima Sandžaka u XX vijeku” na kojem je učestvovalo preko 60 izlagača.
izdao zbornik radova sa Međunarodnog naučnog skupa “Zločini nad Bošnjacima Sandžaka u XX vijeku” u dva toma, 900 stranica.
organizirao u Bijelom Polju kolektivnu dženazu šehidima Šahovića u odsustvu (prisutno preko 2.000 građana i 100 imama.
Ljetnja škola mladih - predavači i polaznici
|
održao u Sarajevu Akademiju za obilježavanje 100 godina genocida u Šahovićima pod nazivom “Ćutanjem se zlo veliča”. (prisutno preko 350 građana iz Bosne i regiona u organizaciji Odbora IHDASA-a u Bosni).
Uradio muzičku numeru i video spot pod nazivom “Šutnjom se zlo veliča”
održao na desetine predavanja na temu “Šutnjom se zlo veliča” u gradovima Srbije, Crne Gore, Bosne i Evrope
objavljeni su desetine članaka o genocide u Šahovićima
Pokrenuta je inicijativa za usvajanje Rezolucije o genocide u Šahovićima u parlamentu Crne Gore. (tekst rezolucije je ranije objavljen)
Održana tribina o Šahovićima u Istanbulu... (u maju o.g.)
formarani su Klubovi mladih istraživača u svim gradovima Sandžaka (sa po 15 članova)
povodom 100 godina genocida u Šahovićima održane su hudbe i klanjana džemaza šehidima Šahovića u svim džamijama u Bosni i Turskoj i još mnoge druge aktivnosti u regionu.
IHDAS je, u ovom vremenu, svojim aktivnostima izrastao u apsolutno najproduktivniju i najkredibilniju bošnjačku institucija koja djeluje u okviru Bošnjačke Akademije Nauka i Umjetnosti – BANU. Njegov pokretač i istinski lider je akademik Šerbo Rastoder. Neshvatljivom energijom, entuzijazmom i efikasnošću uspio je da osnuje i organizira institut koji je od ogromog nacionalnog interesa za Bošnjake.
U kratkom vremenu u kojem su Bošnjaci izgubili velike intelektualne i pragmatične lidere kao što su akademik Muhamed Filipović i akademik Muamer Zukorlić, nastao je duboki vakum i potpuna dezorijentacija Bošnjaka.
Šerbo Rastoder, akademik CANU i DANU i potpredsjednik BANU
Akademija za obilježavanje genocida u Šahovićima
|
U tom vakumu se vrlo brzo razvio IHDAS koji se snažno nameće kao intelektualni centar Bošnjaka, institucije koja Bošnjacima širom svijeta hronično nedostaje.
Nisu Bošnjaci bez intelektualne elite niti bez bošnjačkih institucija koje u različitim oblastima štite inerese Bošnjaka. Ali, među njima ne postoji vezivno tkivo ili intelektualni centar koji je respektabilan, koji ima dugoročne projekcije i ciljeve i koji usmjerava Bošnjake da se sinergetski bore za svoje interese u ovom uzburkanom balkanskom grotlu.
IHDAS je u dosadašnjem djelovanju pokazao da se to može i način kako se to može postići, a akademik Šerbo Rastoder je, svojom vizijom, energijom, entuzijazmom i konkretnim aktivnostima pokazao kakav profil lidera bi trebao biti na čelu Intelektualnog centra Bošnjaka.
Osnovani su odbori u regionu (Srbija, Crna Gora, Bosna) koji su postali snažne poluge za efikasnu realizaciju projekata IHDAS-a.
Odbor IHDAS-a u BiH okuplja preko 60 članova (akademici, doktori nauka, magistri, inžinjeri, pravnici, historičari, ekonomisti, geneolozi…). Ovaj odbor je, na čelu sa predsjednikom dr. Šemsudinom Hadrovićem, organizirao više skupova i promocija u Bosni među kojima posebno treba istaći organizaciju Akademije za obilježavanje 100 godina genocida u Šahovićima koja je održana u Sarajevu, hotel Holliwood, na kojoj je bilo prisutno preko 350 Bošnjaka iz Bosne i Evrope.
Sa ove akademije je instituccijama Crne Gore: predsjedniku, predsjedniku vlade, predsjedniku skupštine i svim potpredsjednicima poslata apelacija da skuoriste svoj utjecaj i podrže izglasavanje rezolucije o Genocidu u Šahovićima. (Apelacija je u prilogu).
Sve ove aktivnosti IHDAS-a u protekle dvije godine su učinile da genocid u Šahovićima, koji je 100 godina bio zataškavan, postane vidljiv cijelom region. Ukoliko Crna Gora bude ignorirala oparavdane zahtjeve Bošnjaka, ovaj problem će poprimiti veće međunarodne razmjere i doživjeti osudu Evrope kojoj teži. Evopa neće dodati crnu zvijezdu Crne Gore na svoju zastavu sa bijelim zvijezdama.
Ako do toga dođe, nikakav pljusak neće više moći sprati crnogorki obraz.
Zato pozivamo Crnu Goru da svojom voljom donese rezoluciju o genocide u Šahovićima svojom voljom a ne pod pritiskom međunarodnih sudova. NIJE SVEJENO!
IHDAS je dovoljo moćan i potpuno odlučan da ovu stogodišnju sramotu operae sa obraza Crne Gore (ako to već neće Crnogorci), ma koliko to bilo teško i ma koliko to trajalo dugo.