Korektna atmosfera i bez nekog jedinstvenog stava po svim pitanjima, to je sumirano u jednoj rečenici rezultat sastanka lidera stranaka koje čine koaliciju na državnom nivou.

Lider HDZ-a Dragan Čović rekao je da je na dnevnom redu današnjeg sastanka partnera u vlasti na nivou BiH bilo osam tačaka.

Čović je rekao da je dosta pitanja stavljeno na dnevni red, ali da je ostalo još mnogo posla, pogotovo kada je riječ o pitanjima koja se odnose na evropski put BiH.

On je naveo da je prva tačka bio Zakon o zaštiti ličnih podataka i da je dogovoreno da do srijede budu definisane nijanse da bi do kraja sedmice bila održana sjednica Savjeta ministra, a potom i Parlamentarne skupštine.
Čović je rekao da je druga tačka bio Plan rasta i da je tu ostalo još otvorenih pitanja.

- Treća tačka je bilo imenovanje glavnog pregovarača i dva zamjenika. Usaglašena je odluka na osnovu koje ćemo imenovati glavnog pregovarača i njegova dva zamjenika - rekao je Čović.

On je naveo da je dalje razgovarano o programu integracije, ali i da imenovanje koordinatora Programa IPA nije usaglašeno.

Čović je rekao da je jedna od tačaka bio budžet BiH za 2025. godinu i da je usaglašeno da ministar finansija i trezora u Vijeću ministara pripremi podlogu za dogovor.

Premijer Federacije BiH i lider SDP-a Nermin Nikšić govorio je nakon održanog sastanka političkih predstavnika na nivou Bosne i Hercegovine.

- Uglavnom Dragan je dao precizna objašnjenja o svim stvarima o kojima smo razgovarali u okviru dnevnog reda, oko stvari kako ćemo to rješavati u periodu koji je pred nama. Činjenica je da se vratila atmosfera dogovaranja i razgovora, da držimo taj neki ritam, što smatram vrlo važnim, čak i onda kad se ne dogovorimo oko svih stvari koje mislimo da može i treba dogovoriti - kazao je Nermin Nikšić, pa dodao:

- Period pred nama, period do kraja godine, do kada želimo i prema EU da pokažemo da pravimo ponovo iskorake koji bi nas kvalifkovali za otvaranje pregovora. Kvalifikovale na način, da kao vlast u BiH, nastojimo ispuniti sve uslove i biti kredibilan partner.

Lider SDP-a je kazao da je jako važno da se dogovore okvirni budžeti za sljedeću i naredne tri godine usvoje.

- Jako nam je važno, pogotovo Viškoviću i meni, sa pozicije premijera entiteskih vlada, da okvirni budžet sa sljedeću i naredne tri godine usvojimo, kako bi i mi računali na ono što jesu obaveze i mogućnosti entitetskih budžeta.

Nastavit ćemo u ovoj atmosferi davati doprinos. Svaki uspjeh, svaki plus koji napravimo dodatno nas motiviše da u periodu koji je pred nama još više dogovaramo, razgovaramo - istakao je Nikšić.

Potpredsjednik SNSD-a Radovan Višković istakao je, nakon sastanka partnera u vlasti na nivou BiH, da je SNSD predložio zaključak u kojem se traži da nosioci vlasti na nivou BiH, od momenta kad BiH dobije datum za pregovore, ne mogu nametati bilo kakava rješenja, osim institucija predviđenih Ustavom, ali da taj zaključak nije bio prihvativljiv partnerima.

Višković je rekao da je prvo pitanje današnjeg sastanka partnera u vlasti na nivou BiH u Mostaru bilo nametnute odluke OHR-a, ali da ono nije bilo predmet rasprave.

- Više nemam dilemu kada god partneri pokažu želju i namjeru o otvorenim pitanjima za evropski put, neko to uvijek kvari i upliće se i donosi odluke koje mogu donijeti samo institucije BiH. Mislim da je to smišljeno protiv BiH. Da li je nekome interes da se BiH ubrzano kreće ka evropskom putu ili ne - upitao je Višković.

Kada je riječ o ostalim tačkama dnevnog reda, Višković dodaje da je 98 odsto pitanja usaglašeno kada je riječ o Zakonu o zaštiti ličnih podataka.

Komentarišući Plan rasta, Višković je rekao da se Republika srpska izjasnila da je svih 113 prioriteta prihvatljivo, ali da je u međuvremenuo dodat još jedan, koji nije bio predmet razmatranja, a to je ukidanje bezviznog režima za određene zemlje.

On je dodao da je EU dostavila prijedlog za tri mjere koje su bile neusaglašene u Planu rasta.

- Kod državne pomoći sada je lakša formulacija, koja se ne referira na entitetsko glasanje, što nama ne predstavlja problem. Međutim, kod Ustavnog suda BIH su tri koraka, a u prvom se kaže kako treba do jula naredne godine popuniti sva upražnjena mjesta, pa do decembra, ali ono što mi prigovaramo je to da se navodi mapa puta vezano za rješavanje statusa stranaca u Ustavnom sudu. Želimo da jasno piše da treba donijeti novi zakon po kojem će biti riješeno pitanje stranih sudija. Uporedo ide i implementacija odluka Ustavnog suda, gdje se traži da se 70 posto odluka bude implementirano do kraja 2026., rekao je Višković.