U okviru Bihorskog kulturnog ljeta i XVII Festivala priče “Zavičajne staze“, Sinoć, 09. avgusta 2024. godine, u sklopu Bihorskog kulturnog ljeta, sala opštine Petnjica bila je premala da primi sve posjetioce na promociji zbornika nagrađenih i odabranih priča “Bihorske sumnje“. Ovaj kulturni događaj, koji je počeo u 20 časova, privukao je pažnju ne samo lokalne zajednice već i šireg regiona, potvrđujući snažnu povezanost Bihora sa svojom književnom tradicijom.

Promociju je otvorila moderator Selma Rastoder-Skenderović, koja je u uvodnoj riječi odala omaž i evocirala sjećanja na dva velika imena zavičajne književnosti - Safeta Sijarića i bibliotekara Muja Rastodera. Njihove sjenke, simbolički prisutne kroz naslove kao što su “Sjenke Bihora“, nastavile su da lebde nad cijelom večeri, osvetljavajući bogatu kulturnu baštinu Bihora.

Nada Bukilić je potom naglasila kako svako od nas nosi u sebi po neku sjenku, koju kroz literarna djela pretočimo u emotivne narative. Kroz taj proces, ne samo da autori izražavaju svoje unutrašnje svjetove, već i otkrivaju univerzalne istine o ljudskom postojanju. Njene riječi su odjeknule među prisutnima, podsjećajući ih na snagu književnog izraza koji premošćuje generacijske i kulturne razlike, stvarajući mostove razumijevanja među ljudima. U njenom govoru osjetila se duboka posvećenost očuvanju i razvijanju književne baštine.


Mr Dženisa Mujević istakla je značaj pisaca iz Bihora, ali i doprinosa autora iz zbornika, koji svojim radovima čuvaju arhaični maternji jezik, noseći u sebi ljepotu i snagu prošlih vremena. Ona je naglasila da je jezik živi organizam koji se razvija, ali da je izuzetno važno sačuvati njegove korijene, jer u njima leži identitet i duša jednog naroda. Njena refleksija o jeziku i njegovoj ulozi u očuvanju identiteta bila je jedan od ključnih momenata večeri, podstičući publiku da razmisli o svom odnosu prema jeziku i tradiciji. Kroz njene riječi, svi prisutni su mogli osjetiti koliko je važno čuvati i njegovati svoj maternji jezik kao temelj kulturnog identiteta.

Književnica Nataša Žurić, poznata po svojoj poeziji i prozi koja osvaja dubinom i iskrenošću, govorila je o autentičnosti i snazi priča iz zbornika. Naglasila je da ove priče nisu samo literarna djela, već da u sebi nose tragove života, svakodnevnih borbi, radosti i tuge običnih ljudi. Njeni su se opisi o ljepoti ovih priča stopili sa emotivnom energijom prisutnih, koji su sa pažnjom upijali svaku riječ, prepoznajući u njima odjeke vlastitih iskustava. Njena sposobnost da kroz jednostavne riječi prenese složene emocije i misli ostavila je snažan utisak na sve prisutne, potvrđujući je kao jednu od najvažnijih glasova savremene crnogorske književnosti.

Selma Rastoder-Skenderović, kroz interaktivni razgovor između promoterki zbornika “Sjenke Bihora“, dodatno je obogatila veče, stvarajući atmosferu zajedništva i kulturnog dijaloga. Njeno umješno vođenje programa povezalo je učesnike i publiku, stvarajući most između tradicije i savremenosti, između prošlosti i budućnosti Bihora.

Zahvaljujući svim učesnicima, ovo veče nije bilo samo promocija zbornika, već i proslava duhovnog nasljeđa i kulturnog identiteta Bihora, koji će, kako se činilo, nastaviti da živi kroz generacije koje dolaze. Projekat je podržan od Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava i Bošnjačkog vijeća Crne Gore.