Na komemoraciji povodom 29. godišnjice genocida u Srebrenici obratila se i predsjednica udruženja “Pokret majki enklava Srebrenica i Žepa” Munira Subašić.

“Želim se zahvaliti svima koji su glasali za rezoluciju, neka znaju da pripadaju čovječanstvu, oni koji nisu glasali neka se sami stide. Ubijena su mi 22 člana uže porodice, među njima i moj najmlađi sin kojeg sam najviše voljela, ubijeni su naši muževi, naša braća, naše sestre samo zato što su bili muslimani. Majke Srebrenice nisu sjele da plaču, probudile smo cijeli svijet da kažemo da su naša djeca nevino ubijena, da ovo što se nama desilo da se više nikome ne desi. Dok ja ovdje stojim mnoge majke u Ukrajini u Palestini doživljavaju isto. Svijet i Evropa nisu ništa naučile. Poslije holokausta svijet je rekao nikad više", kazala je Subašić.


Ona je istakla da je 5.500 djece ostalo siročad, gledali su kako im ubijaju očeve, kako im siluju majke, nisu imali ni fotografiju kako im izgleda otac.

"U mojoj kući često su pitali liče li na oca. Mi majke smo uspjele da tu djecu koja su preživjela da odgojimo bez mržnje i osvete, da budu najbolji studenti bez obzira gdje se nalaze. Da imamo profesore, inženjere i to je ponos majke Srebrenice, Bošnjakinje. Mi smo našu djecu rađali iz ljubavi i iz ljubavi ih moramo odgajati. Pružili smo ruku povjejrenja svim majkama svijeta. Svaka majka koja je izgubila svog sina kako god se zvala i kojem god narodu pripadala ona je samo majka i ništa više. Sastajemo se i sa srpskim majkama i hrvatskim majkama i romskim majkama koje su na Balkanu izgubile svoju djecu na ovaj ili onaj način da vidimo šta možemo bolje učiniti za dobro naše djece.

Ne smijemo se dijeliti na ove i one, postoje samo dobri i loši ljudi. Tako odgajam svoju unučad. Ako je meni lijepo bit će i mom komšiji. Moramo se boriti zajedno graditi. Svaki čovjek ima pravo na život, vjeru, na kulturu, na školstvo na zdravstvo. Svi ljudi koji se rode na ovom svijetu neka su sretni i da nikada ne dožive ono što su majke doživjele da pred našim očima siluju kćerke, ubijaju djecu.

Veliki broj ratnih zločinaca je slobodan, šeta po Podrinju i Srebrenici i smiju nam se u lice, ali se u nekima budi i neko zlo. Meni je žao što Vučić nije postao Vili Brant i što nije bio sponzor rezolucije i da živimo u miru. Bosna je najljepša zemlja na svijetu i ja je najviše volim", poručila je Subašić.

Fejzić: Mi koji smo preživjeli genocid imamo dug prema žrtvama, da gradimo Srebrenicu
U bivšoj fabrici akumulatora u Potočarima održava se komemoracija povodom 29. godišnjice od genocida u Srebrenici iz jula 1995. godine. Komemoracija je počela intoniranjem himne BiH.

Komemoraciji prisustvuje veliki broj zvanica iz BiH, ali i svijeta. U Potočarima će biti ukopano još 14 žrtava. Do sada je u mezarju Potočara ukopana 6.751 žrtva.

Hamdija Fejzić, preživjela žrtva genocida i predsjednik Organizacionog odbora za obilježavanje 29. godišnjice genocida nad Bošnjacima Srebrenice prvi se obratio.

“11. juli kao datum kada je počelo izvršenje genocida, obilježavan je kao dan pijeteta. S nama su danas mnogi naši dokazani prijatelji koji saosjećaju sa žrtavama i u gradu u kojem je počinjen genocid teže da se ne zaboravi. Punih 29 godina politiku negiranja provodile su one snage koje su genocid negirale i koje su pružale utočište onima koji su osumnjičeni i optuženi. Uprkos zakonu o zabrani negiranja genocida mi imamo samo jednu optužnicu. Hvala majkama Srebrenice koje punih 29 godina trpe poniženja ali i istrajavaju u borbi za istinom, a da nisu nikada posegnule za bilo kakvim činom osvete. Mnoge majke nisu dočekale da ukopaju nijednu kost svojih najmilijih", kazao je Fejzić.

On je kazao da je dug preživjelih prema žrtavama genocida je da se vraćaju u Srebrenicu, da stvaraju život.

"Naš motiv su bijeli nišani. Povratak u Srebrenicu je čin da nismo zaboravili svoju ubijenu braću. Naš motiv da gradimo Srebrenicu ste i vi koji svakog 11. stignete u Potočare. Kada se svi vrate svojim kućama, mi ćemo ostati u Srebrenici i nastaviti svoje borbe. Dječaci koji su rođeni poslije genocida i koji nose imena svojih djedova. Kada odete mislite na njih i njihovu budućnost", kazao je Fejzić.

Schmidt u Srebrenici: Bosna i Hercegovina treba biti primjer pomirenja i saradnje

Dragi preživjeli, drage majke porodice žrtava, članovi Predsjedništva BiH gospodo Bećirović i Komšić, predsjednice Mehanizma u Hagu Santana, dame i gospodo danas smo ovdje povodom 29. komemoracije genocida u Srebrenici počinjenog u ovom području, poručio je u uvodu obraćanja visoki predstavnik Christian Schmidt na komemoraciji povodom 29. godišnjice genocida u Srebrenici.

"Čast mi je da sam danas sa vama. 23. maja Generalna skupština UN proglasila je 11. juli danom sjećanja na genocid u Srebrenici. Rezolucijom o Srebrenici osuđeni su svi koji negiraju genocid. Međunarodna zajednica posvećena je očuvanju sjećanja. Za društvo je imperativ da odbaci pokušaje minimiziranje genocida u Srebrenici", dodao je Schmidt.

Napominje: "Zadatak svih nas je da uradimo još više i u većem broj kao što je to danas slučaj. Potrebne su nam dodatne snage. Kao što sam najavio prošle godine na ovom mjestu poduzeti su drugi važni koraci na sjećanju genocida".

"Presuđeni za genocid i ratne zločine će biti registrovani. Potpisan je i Memorandum između Ministarstva pravde i Mehanizma za krivične sudove u Hagu. Izmijenio sam i Izborni zakon da onemogućim ratnim zločincima učešće na izborima", kaže visoki predstavnik.

Posebno je potcrtao da Tužilaštvo mora procesurati odgovorne za zločine genocida i ratnih zločina, ali i one koji negiraju genocid ili veličaju ratne zločince.

"Dozvolite mi da skrenem pažnju međunarodne zajednice i domaćih aktera na pitanje nestalih. Preko sedam hiljada žrtava se i dalje vode kao nestali. Problem je izostanak informacija o mjestima grobnica i drugih informacija. Pronalazak nestalih zahtijeva dodatnu podršku i finansije", kazao je Schmidt i dodao:

"Danas nam je i dužnost da 14 žrtava ubijenih u julu 1995. nađu svoj smiraj. Murali koji veličaju ratne zločince, najviše u entitetu Rs su apsolutno neprihvatljivi. To je uvreda za žrtve i krivično djelo. Oni koji ne koriste svoje nadležnosti da to kazne, trebali bi preuzeti odgovornosti. Naglašavam da sve ove odluke nisu usmjerene protiv naroda. Sama Rezolucija nije usmjerena protiv Rs ili srpskog naroda, trebala bi da otvori dijalog i pokrene katalirizator iscjeljenja rana".

Napomenuo je da u "Rs postoji simptom nemogućnosti suočavanja s budućnosti. Svjedoci smo da iscjeljenje nije jednostavno. Impresivno je bilo vidjeti učesnike Marša mira, naš politički put se ne može s tim ni porediti. Odbijamo negiranje užasa Srebrenice, Žepe, Prijedora. Svaki zločin je zločin. Zločini drugih nisu opravdanje za počinjene zločine".

"Bosna i Hercegovina treba da bude primjer pomirenja", zaključio je Schmidt.

Sudija iz Haga Santana: Glasovi mržnje se moraju zaustaviti, širenje istine je jedini način da se krene naprijed

Predsjednica Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove (Mehanizam), sudija Graciela Gatti Santana obratila se na komemorativnom skupu u Potočarima, te izrazila saučešće i divljenje preživjelim žrtvama genocida, pozivajući na zaustavljanje negiranja genocida.

"Ova godina i današnji dan je važna prekretnica, budući da je ovo prva komemoracija nakon Rezolucije usvojene u UN-u. Zastrašujući događaji iz 1995. potresli su savjest čovječanstva. Prema sudskim presudama u nekoliko dana je pobijeno više od 8.000 muškaraca, žene i djece.

Međunarodni rezidualni mehanizam se bavio individualnim odgovornostima onih koji su izvršli genocid. Nakon isrpene analize i velikog broja dokaza sudije su zaključile da je riječ o zločinu genocida. Osudili su sedam visokopozicioniranih zvaničnika, od toga pet na doživotnu kaznu zatvora.

Sud je pružio značajnu ulogu u nekažnjivosti. Mehanizam je zaključio sve predmete, a uvjerena sam da će domaće pravosuđe nastaviti procese i uvjeriti nas da nekažnjavanje neće biti moguće.

I 29 godina nakon počinjenog genocida dešava se negiranje i historijski revzionizam. Takve pojave razorne su za žrtve. To se mora zaustaviti. Glasovi mržnje se moraju zaustaviti. Izgradnja povjerenja je ključno da se zaključci Vijeća za sigurnost prihvate. Širenje istine je jedini način da se krene naprijed. Zbog toga je moj najvažniji prioritet da koristimo naslijeđe.

Svako od nas ima obavezu da se informiše o događajima koji su se desili. Čvrsto moramo odbaciti one koji nastoje produbiti podjele. Kratkoročna politička korisit u širenju mržnje može dovesti do dugoročnih problema", kazala je Santana.