U ponedjeljak, 13. maja ove godine, u Velikoj sali Općine Vogošća, Medžlis Islamske zajednice Bratunac i Bošnjačka zajednica kulture “Preporod” Bratunac, upriličili su promociju knjiga "Genocidna namjera Bratunac 1992." I, II i III autora Ramiza Salkića. Knjige koje su dio šireg projekta prikaza i dokumentovanja genocida, razotkrivaju složene aspekte izvršenih zločina i stradanja koja su se dogodila u Bratuncu i okolnim mjestima tokom odbrambeno-oslobodilačkog rata u BiH 1992.-1995. godine.

O značaju ovih knjiga, osim autora, kao promotori govorili su Elvir Hodžić, glavni imam Medžlisa Islamske zajednice Bratunac i Avdo Huseinović, istraživač i filmski autor. Promociju je vrlo znalački moderirao Amir Mustafić, radnik biblioteke Javne ustanove Kulturno sportski centar Vogošća. Autora, promotore i prisutne građane, kao domaćin, pozdravio je Migdad Hasanović, Načelnik Općine Vogošća.


- Vogošću i Bratunac imaju slične sudbine vezane za pretrpljenu golgotu tokom minulog rata, istakao je Migdad Hasanović. Otuda, na najbolji način, znamo šta znače patnje koje nikada ne treba zaboraviti. Ne sa pozivom na osvetu već kao nauk budućim generacijama da uče, rade i svojim djelovanjem ne dopuste bilo kome da dijeli našu domovinu i onemoguće sve one koji bi nas ponovo izložili genocidnim radnjama.

- Ovo nisu obične knjige, kaže Elvir Hodžić. Radi se o jednom projektu, ediciji koja će u konačnici brojati sedam knjiga u kojima ćemo doći do što većeg broja bratunčana koji su ubijeni tokom minulog rata, pogotovo onih koji su ubijeni 1992. godine ali onih koji su kasnije ubijeni tokom genocida u Srebrenici. U ove tri knjige došli smo do imena 3.538 ubijenih osoba. Iz svega što smo do sada prikupili vidljivo je da se i na ovom prostoru, iako nije presuđen, desio genocid.


- Bratunac je grad koji je u strateškim planovima agresora bio predodređen da bude eliminisan sa lica zemlje, rekao je Avdo Huseinović. Ovakvi projekti nesumnjivo pokazuju to da se na početku samog rata u ovom kraju desio genocid. Priznanje nekih Srba, svjedoka pokajnika, u Haškom Tribunalu govore o tome kako se genocid na ovom prostoru planirao i odradio. Važno je ovakvim i sličnim projektima ostaviti trag o svemu onom što nam se događalo. Agresori nikada nisu odustali od svojih namjera da nas zbrišu sa ovih prostora. Samo su se primirili i čekaju novu priliku da nam naude. Ne smijemo dozvoliti da nespremno dočekamo taj trenutak.

-Ove knjige opisuju dešavanja tokom 1990 i 1991. godine i završavaju povratkom preživjelih u bratunačka naselja nakon odbrambeno oslobodilačkog rata u našoj zemlji, kaže Ramiz Salkić. Prije rata u Bratuncu je živjelo 64,8 posto Muslimana a danas tek nešto oko 39 posto. Da se više poradilo na povratku stanovništva u mjesta iz koji su protjerani posljedice genocida bi mogle biti djelimično neutralisane. Mi danas još uvijek neznamo koliko je, uistinu, Bošnjaka ubijeno u Bratuncu. Posmrtni ostaci brojnih žrtava ne mogu se identifikovati iz razloga što su među ubijenima cijele porodice te nema srodnika koji mogu datu uzorke za DNK analizu. Mnoge porodice neće dočekati da ukopaju svoje najmilije. Moje knjige govore riječnikom svjedoka, riječnikom žrtve, riječnikom onih koji su na svojim plećima osjetili šta golgota, uistinu, znači. Ono što posebno boli jeste to što za zločine počinjene u Bratuncu, za iskaznu genocidnu namjeru i 3.536 ubijenih, nema mnogo presuđenih.